Njihov oblik korita omogućuje glisiranje, iako nema progresivnost gliserskog korita, pa je zato i taj prelaz iz jednog režima u drugi manje primetan.
Iz kog rezima u koji rezim i na osnovu cega znas da je presao u taj drugi rezim?
Sta znaci progresivnost gliserskog korita?
Gliserska V korita su građena tako da se oštri V na pramcu , progresivno otvara prema krmi. Ovakva geometrija korita omogućuje gliserima tu toliko pominjanu stabilnost, pošto korito vodu ne gura samo ispod sebe, već delimično i na stranu, pa upravo voda koja se progresivno sabija u sve manji prostor pravi potporu koritu za stabilno glisiranje.
Često ćete primetiti glisere, pogotovo kad su loše istrimovani ili kada je motor nedovoljno jak, da se u plovidbi zavaljuju na levu ili desnu stranu. Uzrok je upravo ta osobina gliserskog korita, koja je češće izražena kod plovila sa dubokim V koritom.
Zbog tog oblika korita se kod glisera jasno primećuje prelazak iz deplasmanskog u gliserski režim plovidbe, zato što je kobilica kod V korita u mirovanju i deplasmanskoj plovidbi uronjena duboko u vodu, a prilikom izglisiravanja se, uslovljeno pritiskom vode ( tj. hidrodinamičkim uzgonom) izdiže bliže površini vode, time se smanjuje oplakana površina korita i otpor, i dobija se brzina.
Kako za korita koja su sposobna da glisiraju teoretski ne postoji maksimalna brzina ( pod pretpostavkom neograničene snage), nekim teoretisanjem u nedogled bi se došlo do toga da će V korito pogonjeno nekom ogromnom snagom, na kraju toliko smanjiti oplakanu površinu korita, da će glisirati praktično samo na završetku kobilice!
Ravna korita (ili taban), ne potiskuju vodu na stranu, već isključivo ispod sebe, zbog toga su vrednosti hidrodinamičkog uzgona pri manjim snagama motora, veće nego kod V korita, što tabanu daje veću brzinu. Daljnim dodavanjem snage se takođe smanjuje oplakana površina, ali pošto korito nema nižu tačku od tabana, ni kobilicu, nakon određenog momenta, dodavanjem snage više nije moguće smanjiti oplakanu površinu, ni otpor trupa, pa su nakon te tačke V korita brža.
Zato su taban korita uglavnom brža od glisera sa V koritom iste snage i veličine, iako gliser ima potencijal za veću brzinu, ali traži i veću snagu.
Taban korito je u mirovanju veoma plitko uronjeno u vodu, pa prilikom prelaska u gliserski režim ne dolazi do značajnijeg izdizanja korita, zato se prelaz iz deplasmanskog u gliserski režim ne može konstatovati na taj način ( ako je to pored svih drugih očitih pokazatelja uopšte potrebno).