Volio bi da pokrenemo temu kako postupiti u slučaju potonuća, tj. kako usporiti potonuće broda
Koliko znam postoje razne ekspandirajuće pene koje se šre u dodiru sa vodom koje se ubrizgaju u rupu (ako nije prevelikog prečnika)
Čitao sam da su se neki na jedrilicama snalazili tako što bi jedro provukli oko oplate čime bi delomično smanjili proticanje vode u brod.
Mene su učili da ako dođe do ne daj Bože prodora vode, najvećom brzinom prema nekoj plaži, tako da brod potone na manju dubinu ili ga čak namerano nasuči da ne potone, a ako se može birati najbolje rešenje je na peščanu obalu.
Zaboravio sam reći da se pali kaljužna pumpa, ali nadam se da je to prvo što će se uraditi.
Uzrok prodora vode može biti sudar ili nasukanje.
Kada je sudar, vrlo često se događa da onaj brod koji se zabio u drugi, odmah zavozi krmom a ovaj šta ima rupu potone u 5 sekundi!!! zbog prodora vode, to sam vidio na snimku, doslovno za 5 sec nema drugog broda.
Znači kod sudara ne odmah voziti krmom, pregledajte prvo oštećenje, a ako će drugi brod odmah potonuti, prekrcajte posadu itd.
Kod nasukanja, obavezno prekontolisati da li ima prodora vode, ako je ima istu probati sanirati , ako se ne može sanirati, onda bi ja ostao gde je taj sprud i pustio brod da tu potone da bi ga bilo lakše izvaditi, a i posada se može spasiti da se iskrca na sprud ili što je već tamo.
Kod prodora vode i opše tečnosti u brodu imamo problem slobodnih površina, odnosno smanjenje stabiliteta. To je voda koja teče sa jedne na drugu stranu broda.
Trgovački brodovi, ako je oštećenje nastalo malo ispod vodene linije, iskrcavaju teret kako bi brod isplivao dok rupa ne izađe iz vode ili balastiraju brod tako da rupa dođe van vode, a ako je rupa na prancu, prekrcavaju balst iz pramca u krmu, pramac se digne iznad vode zajedno sa rupom i prodora nema.
Na jedrilicam je to nemoguće ali možda bi pomoglo naginjanje jedrilice.
Ako "nema spasa" posadu treba pripremiti za napuštanje broda, mislim brod će vas napustit, znači aktivirati splav, pozvat pomoć, sredstva za signalizaciju, toplu robu, hranu i čekati dok ne dođe pomoć. Ali to je jedna druga tema...
Dobro je da svi na brodu znaju gde je ručica za ručnu kaljužnu pumpu
Dobro je na brodu imati komplet "čepova" a to su drveni konusi raznih prečnika koji mogu poslužiti za rupe. Može se dogoditi da pukne ventil ili koleno, holender i sl. pa može poslužiti da se začepi.
Inače mislim da je najbrži i najefikasniji način spolja zakrpiti rupu, naročito većih dimenzija, jedrom ili još bolje spinakerom kod jedrilice.
Imam nešto napisano, ali je na nemačkom, evo jednog dela od mene samo prepričanog, a OM to može brže i stručnije da prevede, jer to nije rekla kazala, to je stručno objašnjenje.
http://meeressegeln.blogspot.com/2007/12/wassereinbruch.htmlDo prodora vode može doći nakon sudara, kvara, ili prodora na ventilu.
Prepustiti brod sudbini se pravno smatra kao gruba greška. Tako nešto može dovesti do gubitka osiguranja, a ako pri tome još neko strada i kažnjavanje zapovednika - skippera.
Normalno bi bilo da zapovednik obuči posadu kako i šta raditi u slučaju prodora vode.
Kad dođe do prodora vode, najpre se mora uključiti ispumpavanje vode, a ne traganje gde voda ulazi, osim ako nije odmah uočeno. Ako nivo prodrle vode i ne počne opadati, neće ni tako brzo rasti, akumulatori će ostati dalje suvi, time i radio stanica i kalužna pumpa u upotrebi.
Najčešće se rupa brzo pronađe, pa se onda zavisno o moguinosti začepljavanja i položaja rupe, rupa podigne iznad vodene linije. Naprimer da se brod nagne u stranu, ako je jedrilica, tako jedriti, ili rasporedom težina.
Radiostanicom obavestiti o događaju, dobro oceniti kakvo je stanje, a ne prekasno pozvati u pomoć.
Dakle, nakon prodora vode:
-- uključiti pumpe
-- tražiti rupu
-- nagnućem broda rupu izdignuti izvan vodene linije, ili je začepljavati.
-- javiti radiostanicom šta se desilo
-- začepiti rupu.