Saveti pri kupovini vanbrodskog motora
Odlučili ste se koji čamac kupiti, a sada sledi vrlo važno pitanje za koji motor se odlučiti...
Za vanbrodske (krmene) motore dolaze u obzir 2-taktni ili 4-taktni benzinski vanbrodski motori. Iako postoje i diesel vanbrodski motori na našem tržištu ih je gotovo nemoguće dobiti. Zadnjih nekoliko godina 4-taktni motori brzo i sigurno preuzimaju tržište. Kao alternativa 4-taktnim motorima ostaju 2-taktni sa direktnim ubrizgavanjem, dok se motori sa karburatorom polako ali sigurno povlače sa tržišta. Razlog tome je u prvom redu zaštita okoline, a zatim znatno manja potrošnja, tiši rad itd. Ipak da li se uvek isplati kupiti baš 4-taktni motor, pitanje je koje katkada može biti vrlo važno, naime, sve zavisi o nameni broda.
Kako bi vam olakšao odluku evo nekih pozitivnih strana 2-taktnih motora:
Pozitivne strane 2-taktnih vanbrodskih motora:
-manja cena
-manja masa
-veći interval servisa
-jeftiniji servisi
Pozitivne strane kod 4-taktnih vanbrodskih motora:
-manja zagađenja okoline
-tiši režim rada
-veći okretni momenat
-manja potrošnja
Dakle, što to znači u praksi... Dvotaktne motore bi preporučili za manje gumenjake. Naime, ne treba zaboraviti jednu od mana 2-taktnih motora, a to je cena ulja. Veći motori na visokom režimu rada, a pogotovo kada su brodovi jače opterećeni troše znatno više ulja. Kako svaki proizvođač motora nudi svoje ulje, specijalno razvijeno za određeni motor, ulja su postala vrlo skupa. Lepa vremena kad je postojao samo 2-taktol odavno su iza nas, a osim toga pitanje je i ponuda baš vama potrebnog ulja u obližnjoj trgovini.
Kako 2-taktni motori po pravilu imaju manji okretni moment od 4-taktnih, te ukoliko je opterećenost broda velikim težinama manja, dvotaktni motor će vam priuštiti sve kvalitete pravoga sportaša, no kod većeg broja osoba, kod vuče skijaša ili „banane“, može doći do poteškoća u izglisiravanju.
4-taktni motori nisu toliko „brzinci“ kao 2-taktni (osim performansi tu podrazumevam i zvuk dvotaktaša i onaj dragi miris izgorenog ulja na koje su se već neki i „navukli“), međutim pod većim opterećenjem lakše izglisiraju. Nemaju onih nekih „mušica“ koje imaju dvotaktni kod paljenja, a nova generacija je toliko tiha da u praznom hodu uopšte ne prepoznajete da li motor radi ili ne.
Kod većih gumenjaka moguća je ugradnja i unutrašnjih motora. Ovde postoji mogućnost dizela ili benzinca. U principu su dizelski motori puno skuplji i teži. Za cenu jednog dizelskog motora od 300 KS dobijete gotovo dva benzinska, svaki po 300 KS. Dizelski motori su osetljiviji. Kao prvo, morate ga zagrejati, tj. pustiti ga da radi na malom gasu dok ne dobije svoju radnu temperaturu. Motor ne reaguje toliko brzo na dodavanje gasa kao benzinski motor. Servisi su skuplji. Prednost dizela je nešto manja potrošnja, što je kod današnjih cena goriva gotovo zanemarivo. Benzinski su motori tehnički jednostavniji, a moguć je i tuning. Sa posebnim otvorenim izduvnm sistemom dobijate na snazi 10-15%, a za one zahtevnije moguća je ugradnja i kompresora, tako da je moguće iz motora od 425 KS izvući i 650 KS. Ovde se ne radi o HIGH PERFORMANCE motorima, nego običnim. HIGH PERFORMANCE motori se rade isključivo po narudžbnii, cene stižu do nebesa, a garancije u principu nema.