Da nastavimo dalje,Aluminijum na svojoj povrsini ima zastitni film Al2o3oksida,koji ga odrzava u koroziono pasivnom stanju,tj pravi prirodnu barijeru izmedju povrsine Al i spoljnih atmosferskih uticaja.Oksid aluminijuma je vrlo tvrd,krt,proziran,nepropustan,prilikom ostecenja vrlo brzo opet formira nov sloj tako sto se povrsinski atomi Al hemijski vezu za kiseonik iz vazduha i formiraju novi film.sve u svemu jako korisno hemijsko jedinjenje,ali pravi velike teskoce pri zavarivanju,jer se topi na temperaturi 2037C,dok se Al topi na 660C.Zato je varenje Al izuzetno tesko,tj prvo treba istopiti oksid,pa zatim zavariti Al,pa se performanse renomiranih svetskih proizvodjaca aparata za varenje isprobavaju bas na Aluminijumu.
Al se moze variti REL(topivom oblozenom elektrodom),TIG(netopivom volframovom elektrodom) i MIG postupkom(slicno CO2 samo sto je gas Argon i zica Al)
REL-postupak u brodogradnji nije preporucljiv,jer je kod elektroda za varenje Al obloga od hloridnih soli,te se troska(sljaka)jako tesko skida i ima izuzetno koroziono dejstvo na Al.
TIG-postupak je prihvatljiv,ali ne i najbolji,jer je dosta spor,veliki je unos toplote,pa su velike deformacije lima posto je potrebno obostrano zavarivanje,te usled pregorevanja dolazi do isparavanja i sagorevanja legirajucih elemenata,pa je samim tim i metal šava(var)dosta slabiji od osnovnog materijala.
MIG-postupak je najproduktivniji,samim tim i najbrzi,najmanji je unos toplote,najmanje deformacije,ali za dobru penetraciju(uvarivanje)je potrebna jaka struja,jer se zavarivanje ovim postupkom vrsi mlaznim transferom dodatnog materijala(zice)u zavarivacko kupatilo,pa se klasicnim Mig aparatom ne mogu variti tanji limovi od 3mm,vec pulsnim Mig-om koji je novije generacije i dosta skup.
Kod zavarivanja Al je karakteristicno da je dodatni materijal cesto razlicitog hemijskog sastava od osnovnog materijala,u cilju da bi se izbegle hladne prsline,poroznost metala

,da bi se nadomestili lako isparljivi elementi,obezbedile priblizne mehanicke osobine sa osnovnim materijalom,izbegla galvanska korozija u zavarenom spoju...Veliku paznju treba obratiti na odabir dodatnog materijala i vrstu varenja,jer projekat gubi smisao ako je konstrukcija slaba na varovima.
Podvodni delovi plovila se moraju farbati i zastititi antialginom koji nije na bazi Cu(opet,da ne bi doslo do galvanske korozije izmedju Cu iz antialgina i Al)jer alge i mikroorganizmi stvaraju izuzetno kiselu sredinu i kada se na bilo koji nacin osteti zastitni film Al2O3 oksida,atomi Al ne mogu da dodju do Kiseonika zbog naslaga algi,pa ne mogu da formiraju novi sloj i tako nezasticen Al prelazi iz pasivng stanja korozione postojanosti u aktivno.
Ovo je bilo uopsteno o Al u brodogradnji,da bi se lakse shvatila sustina i da kod majstora mozete imati svojih zahteva,da vam se ne namece resenje kao jedino moguce.
Evo radi poredjenja i par primera mehanickih osobina legura Al u proizvodnom stanju:
Cist Al ima napon tecenja 30Mpa,zateznu cvrstocu 80MPa, jacinu smicanja 50MPa,tvrdocu 20HV;
legura 5754 napon tecenja100,zat.cvr.215,jac.smic.140,tvrdoca55;
legura 6063 nap.tec.60,zat.cvr.130,jac.smic.85,tvrd.35.
Nadam se da sam pomogao ,trudio sam se da svi strucni izrazi budu razumljivi,sta nije jasno pitajte :drinks:.