Sta to tacno znaci drugaciji odnos menjaca ? U odnosu na sta ?
Da li se stvarno isplati kupiti High trust motor koji je skuplji od obicnog ali jaceg 35c ili 40 hp sa teretnom elisom ?

Radi se o prenosnom odnosu između ulaza i izlaza iz propulzije, praktično broju obrtaja radilice motora i broju obrtaja vijka propelera kroz vodu. Broj obrtaja radilice u optimalnom radnom režimu, tamo gde je koeficijent korisnog dejstva najviši, odnosno odnos razvijenog obrtnog momenta i uloženog goriva. Sa uobičajenim prenosnim odnosom propulzije primera radi (izneću grube okvirne brojeve, samo da bi razumeli kontekst, a ne egzaktan proračun), propeler se vrti recimo 3k obrtaja u minutu kroz vodu. Ako propeler ima korak od 10", znači da će se teorijski bez klizanja, ventiliranja itd... kretati kroz vodu brzinom oko 45 km/h (25cm/obrtaju * 60min* 3000obrtaja/min) . Ako se stavi "teretna elisa" zapravo propeler sa manjim korakom, recimo 9", dobijemo broj 10% manji, a to je 40 km/h.
Mali čamci (čunovi), gliserčići, neki laki plastični eksperimenti sa polueplasmanom... mogu da se kreću brzinama koja su makar samerljiva sa ovim brojevima i klasična konstrukcija vanbrodskih motora je tu zakon.
Kod težih deplasmanskih čamaca, a to su oni koji u savkom momentu plovidbe istiskuju ispod sebe zapreminu vode koja je teška koliko i sam brod, odnosno Arhimedova sila je jedini uzgon koji ga drži na površini, brzina kretanja kroz vodu je ograničena dužinom na vodenoj liniji, tu nauku nam je odavno postavio čika Vilijam Frud, jednostavnom približnom matematikom "kritična brzina izražena u km/h je približno četiri zarez tri puta kvadratni koren iz dužine na vodenoj liniji u metrima". Za recimo slučaj Labuda koji je po podacima Službe gabarita preko svega 9,00 x 2,10 m, kritična brzina kretanja kroz vodu je ugrubo 13 km/h.
A to praktično znači da se motor koji pokušava da provuče vijak propelera kroz vodu trostrukom brzinom od maksimalne suočava sa ogramim otporom, narodski rečeno "ne može da izvrti".
HT je konstrukcija koja povećava prenosni odnos propulzije i omogućava da se propeler pri otimalnom režimu rada motora okreće značajno sporije, recimo 1000 obrtaja u minuti, odnosno 15km/h kroz vodu, bez klizanja ventilacije... dobije se isti režim kretanja teškog deplasmaskom plovila, a sa rasterećenim motorom, koji zato može biti značajno manje snage/zapremine/potrošnje (a tvoj navedeni primer je recimo 50 do 70%), i dodatno se može upotrebiti propeler većeg prečnika (a zbog dobrog obrtnog momenta u optimalčnom režimu rada), koji ima drastično veći potisak na manjim obrtajima i u svim situacijama kad a se ne plovi pravolinijski napred, tj popravlja izbijanje krme (upravljanje, skretanje) zavozanje i plovidbu krmom ("kočenje", "rikverc")...
Da bi sa takav veći prenosni odnos realizovao, nije dovoljno samo promeniti jedan zupčanik, jer su naprezanja mehaničkih sklopova veća, kao i mehanički gubici (grejanje, besmisleno oterećenje motora neiskorišćenom snagom)... pa HT verzije mortora imaju značajno izmenjenu konstrukciju propulzije. Na osnovu prethodnog, sama promena propelera nije ni prineti po ukupnom efektu HT.
E sad, ide pitanje "da li se isplati", a odgovor drastično zavisi od toga "ko pita". Za male čamce odgovor je jasan. Za one koji imaju nekakav deplasmanac ali im je cilj i domet sunčanje, pivo i kotlić na Mačkovom sprudu kad nema vetra ni komaraca, što je ukupno 20-30 sati rada motora godišnje, ništa se ne isplati, ni HT, ni običan motor ni brod... toliko pravo muško može da prepliva ili da prevesla kajakom.
Ako je opis i suština hobija dugačka višednevna plovidba, i to ne jednom, onda možemo pričati i oko 300 sati godišnje što je cifra koja se često i olako iznosi na ovom forumu. U tom slučaju je razlika nekih 15 konja puta 35 deka goriva na sat, ajde nek ne bude pun gas... ali dođemo na 2 litra goriva po satu, što mu je 600 litara godišnje, sa porezom i osiguranjem i budalaštinama dođe na cirka 1k evra (nek je taj broj okviran, opet nije egzaktna računica).
Ljudima koji prihoduju na osnovu kapitala (rentiranjem, investiranjem) postavlja se samo pitanje jel imaju dovoljno kinte da plate ili ne, a lova je inače pirinač, ne ide u grob. Onim drugim, koji prihoduju radnim iliti poslovnim angažovanjem, taj iznos je zapravo radno vreme (setimo se mudrosti bivšeg urugvajskog predsednika Muhike), iliti dani koji su neophodni da se 1k novaca zaradi, ode 15 puta po dve fricovke na pumpu, donese na brod, pretoči, što u NS i nije mnogo ali na dalekoj plovidbi i jeste...
Pa se pitanje isplativosti svodi na to da li drugačiji - HT motor može recimo da nam donese više slobode, kako kretanja, dometa, tako i slobodnog vremena (da banalizujem može da omogući hiljadu evra dana neplaćenog osustva, za besplatno prdenje po Dunavu). Pretpostavljam da dva uposlenika u Srbiji moraju dati različite odgovore, a da gari iz recimo neke Danske tek mora imati drugačiji stav prema istom pitanju.
Svako za sebe bi trebalo da uradi tu mentalnu vežbu, nema kratkih nedvosmislenih odgovora u pola prostoprošrene rečenice.