Moja Ladja
E, ovako treba... => NAUTIČKA DISKUSIJA => Temu započeo: tangabravo 22, 02, 2017, 20:01:46 posle podne
-
Zabrinuše me ovi naši inženjerci , ja taman izračunao da sa mojom skalamerijom imam struje i za izvoz a ja nemam ni za ledeno pivo , pa mi onda pade na pamet vetrenjača , kada može naizmenična struja na vetar što nebi mogla i jednosmerna. Ako radilica gura alternator što to nebi mogao i vetar samo prilagoditi građu da bude lakša i minimalnija od alternatora u kolima i problem rešen. Evo ja se javljam dobrovoljno da budem pionir po toj temi samo mi kažite šta i kako. Ajd sad da vas vidim majčliuni sinovi m4
-
Teško sa alternatorom, problem je rešiti pobudu.
-
Ma nisam mislio alternator , njega sam naveo samo kao primer, Neznam šta u onim malim kućnim vetrenjačama pravi struju pa da se tako nešto uradi i na brodu samo da je jednosmerna
-
postoje brodski vetrogeneratori cena im je od 500 do 1000 evra zavisno od snage i kontrukcije...
misljenja sam da kod nas u letnjim mesecima nema dovoljno vetra za njih .. ujedno jako su bucni kada rade..
-
Zox je sve ok napisao, sem oko Grecovog spoja ... jeste ide grec ali jos pola kile elektronike oko njega, jer samo sa grecom sprzices sve redom na ladji ...
Inace se stavljaju jako visoko na ladju, em bezbednosti radi, em sto je na vecim visinama stabilniji vetar ...
(http://commutercruiser.com/wp-content/uploads/2012/09/IMG_3730_2.jpg)
treba napomenuti jos jednu bitnu stvar, a to je "Wind turbine sindrom" ne znam kako nasi prevode... primeceno je da su turbine izgleda zeznute za zdravlja, prouzrokuju par nekih psihosomatskih bolesti ... u kom procentu populacije ne znam ... ali postoji problem ...
Takodje ptice i slepi misevi imaju problem sa turbinama .. Ptice valjda zveknu u iste , a slepim misevima smeta neki zvuk koji prooizvode pa umiru od toga.. nisam bas istrazio previse...
http://abcnews.go.com/Technology/wind-turbines-kill-thousands-bats-day/story?id=20997657
http://www.ekoenergy.org/wp-content/uploads/2015/06/Bats_and_windturbines_background.pdf
takodje
https://en.wikipedia.org/wiki/Wind_turbine_syndrome
licno sam odavno odustao od Turbine ..
-
Ja sam to zamišljao mnogo jednostavnije , pošto sam video u komšiluku kao mali aviončić na banderi i pravi struju , pa reko samo da se preradi na jednosmernu, a ako je tako zeznuto pa štaću. A za grecov spoj sam čuo samo jako davno
-
... "Wind turbine sindrom" ne znam kako nasi prevode...
Преводи се као: Синдром ветротурбине.
Иначе, слепи мишеви не гину због тога што налећу на турбине, већ због пада атмосферског притиска који се јавља дуж лопатица турбина, који код њих изазва унутрашњу хеморагију, стање познато као баро-траума.
Слепи мишеви су осетљивији од птица на баро-трауму и то многоструко. То се објашњава различитом грађом плућа слепих мишева у односу на плућа птица.
Њихова плућа су као двосмерни проводници ваздуха који могу да се, због потпритиска прекомерно надувају, до пуцања капилара и слепе мишоње гину због унутрашњег крварења.
Још нешто је утврђено, мишеви гину на лопатицама турбина при слабом ветру кад се турбине једва покрећу и једва да и производе струју. Иначе, кад је ветар јак, слепи мишеви и не лете.
Дакле, проблем је рад турбина при слабом ветру. Њихов учинак у смислу производње струје је тада готово занемарљив, а штетне последице на слепе мишеве су ужасне.
Зато се сада разматра могућност да се ветротурбине зауставе кад брзина ветра падне испод неке границе, односно, да се одржава изнад неке критичне границе. Утврђено је да при том успореном режиму рада губици енергије не прелазе 1%. С друге стране ефекат на слепе мишеве је огроман.
Већ је утврђено да су брзине испод 15 км/сат опасне за слепе мишеве, а да се при брзинама изнад 18 км/сат смањује смртност слепих мишева за скоро 45% а за читавих 93% ако је брзина изнад 23 км/сат.
Сматра се да годишње у Америци страда више од 900.000 слепих мишева, у највећој мери током јесење сеобе из Канаде ка Мексику.
Исто тако сматра се да је годишња корист од слепих мишева у пољопривреди изражена у новцу изнад 3,7 милијарди долара. Произвођачи памука годишње штеде око 150 долара по хектару захваљујући активности слепих мишева који се хране инсектима који нападају усеве.
Ето, неколико занимљивости на ову тему - ваљда неће нико замерити што и није баш нека наутичка прича.
-
Ma de zna, prepisuje od ovih što znaju pa se posle hvali stri
-
Ma de zna, prepisuje od ovih što znaju pa se posle hvali stri
eeeee sad :) 90ih dok su drugi rokali u serpe ja pravio odasiljace koji ometaju signal RTS-a :D zakacis to sa onom debelom lemilicom na oluk (to je bio drugarov posao ) gledas u tv i LC (tako bese se zvase) kolo drnas dok ne vidis smetnje za vreme dnevnika :D
Nego kad pomenu radio stanice, kod nas u Koncaru se znalo .. Rokeri prave tranizistorima (taj sam) a Narodnjaci pravili sa lampama .. i uvek nas pobedjivali dometom :D
na zalost nisam se bavio tim poslom od zavrsetka srednje .. i pre par meseci (posto projketujem jedan uredjaj za nautiku) sam igrom slucaja mora da se ponovo angazujem oko svega toga..
(https://s31.postimg.org/pjeq49yaj/2017_02_07_17_16_15.jpg)
-
Polako odumire klasicna elekteonika. Iako sam mladji od vas sve sam to prosao. Nema se para za ferohlorid, pa muckamo sonu kiselinu i hidrogen. :) Napravis ispravljac za pojacalo sa grecom i konjskim kondenzatorom pa kad se zajebes i spojis rukom kondenzator i lepo ga kroz sebe ispraznis. Bilo je svacega. Odosmo u off ali je lepo prisetiti se. Koncar rules :)
Sent from my Lenovo A328 using Tapatalk
-
Tesla je ipak bolja ;)
-
E ovog Kapetana ako ne uhapse i optuze za terorizam, sto to pravis bombu bre?
-
E ovog Kapetana ako ne uhapse i optuze za terorizam, sto to pravis bombu bre?
stri
Manje vise radi se o sistemu za daljinsku kontrolu broda... da uprostim .. na displeju ili na mobilnom/tabletu ili web-u .. manje vise gde god hoces, radi GSM i local... dobijas podatke u realnom vremenu o stanju na brodu ...
-Temperatura spoljna, unutrasnja, frizidera, motornog prostora, motora, vode ....
-Lokalnu vremensku prognozu, brzo upozoravanje na salauku ... i sve to lokalno posto je i mala meteo stanica tu ...
-stanje akumulatora,
-pokazatelj prisustva vode u motornom prostoru, zdencu broda, kaljuzi, sivom tanku (nivo) ..
-podatke da li je neko usao na brod zajedno sa fotosima i video snimkom tog dogadjaja ...
-vlaznost vazduha na ladji (prilicno bitno za metalne brodove)
-pracenje putem GPS-a naravno kao kod svih koji imaju slicne sisteme ...
-dojava pozara,
-curenje LPG-a, CO2 , dim na ladji
-panik taster (zove sta mu kazete od zene, dece, kuma, murije kapetanije i slicno ...)
-
Овакви паметни системи често имају и опцију даљинске блокаде мотора, па ако буде незваних гостију, лепо се фотографишу, а након тога гашење мотора. :))
oko 4 evra je ta opcija i malo zice... ali je nismo uvrstili ...
iskljucim mu motor:
- a on odpluta pod samohodku,
- ili se brod u inerciji zabije u dok,
- ili ode niz vodu i podavi neku decu koja se kupaju ...
gasenje motora nismo predvideli ni kao opciju u slucaju pozara u motornom prostoru ... jednostavno suvise je nepoznatih ...
-
celu tu pricu saznadoh kada sam pricao oko pracenja kola... oni su takodje iskljucili tu opciju kao mogucnost bas iz istigh razloga...
reko nam sta da razmisljam gasimo je i mi ...
-
Ja sam malo noćas mozgao i setio sam se da sam uz frižider dobio i pretvarač 220v na jednosmeru da se koristi na kopnu , pa onda mislim što nebi moglo da se montira onaj aviončić što pravi 220v i da frižider radi preko pretvarača a da u isto vreme panel normalno puni akumulator, aaaaaaaaaaaaaaaaa????????????????????? Ja to samo onako laički " cenim "
-
Primio k znanju
-
Za 220v na brodu treba ugraditi Rastavni trafo, kod mene je 1500Va 1,5KW sa mekim startom, da bi se izvršilo galvansko razdvajanje od mreže EDB ako se koristi struja sa obale ili sa invertora preko akumulatora, ili agregata svejedno.
Dakle sve što daje 220V ide u njega a iz njega na potrošače koji traže 220V., onda nema opasnosti, bar mi je tako objasnio elektricar koji mi je radio sistem.
Ali to skoro pa niko ne radi jer kosta.
-
Za 220v na brodu treba ugraditi Rastavni trafo, kod mene je 1500Va 1,5KW sa mekim startom, da bi se izvršilo galvansko razdvajanje od mreže EDB ako se koristi struja sa obale ili sa invertora preko akumulatora, ili agregata svejedno.
Dakle sve što daje 220V ide u njega a iz njega na potrošače koji traže 220V., onda nema opasnosti, bar mi je tako objasnio elektricar koji mi je radio sistem.
Ali to skoro pa niko ne radi jer kosta.
To jeste najispravnije resenje i tacno je da to retko ko ima zbog cene, ali daleko od toga da je manje opasno i da nema opasnosti!!! Svi principi zastite - osiguraci, FID sklopka, itd moraju i dalje da se koriste i stite korisnika na isti nacin. Rastavni trafo vam je odvojio zemlju sa kopna od zemlje broda, tj. na izlazu trafoa se lokalno generise zemlja za camac i nema vise nikakve veze sa zemljom sa kopna, a to vam sprecava galvanske struje i koroziju i obezbedjuje pouzdanu zemlju na camcu u slucaju da zemlja sa kopna nije dobra iz nekog razloga (los kontakt, prekinut kabla zemlje i slicno). Pored toga, trafo vam garantuje da ce faza i nula na camcu biti uvek na istim zicama pa se mogu koristiti jednopolni osiguraci samo u liniji faze, a ako nemate trafo, onda obavezno treba koristiti dvopolne osigurace (koji prekidaju i zicu nule i zicu faze) jer ako ne koristitie industrijski prikljucak ne znate, zavisno od toga kako ubodete viljusku kabla u steker, na kojoj od zica ce biti nula, a na kojoj faza, a i ako koristite industrijski prikljucak moze da se desi na primer da je pogresno povezan prilkljucak u marini pa opet imate istu gresku.
Ono sto bi, po meni obavezno trebalo imati na brodu, bez obzira da li je instalacija sa ili bez trafoa, je FID sklopka, to je uredjaj koji cuva zivote, osiguraci cuvaju samo kablove od pozara. Da ne kazem, da vam to danas i nije vise neki problem ni po pitanju prostora jer su danas FID sklopke najcesce i osiguraci, dakle u istom pakovanju. Osigurac prekida struju (iskace) ako u bilo kojoj grani (faze ili nule ili i faze i nule) struja premasi nazivnu vrednost osiguraca (npr ako je osigurac 16A, ako u bilo kojoj od zice faze ili nule ili obe bude struja veca 16A, osigurac iskace i prekida struju). Coveka moze da ubije struja od 0.03A!!! Fid sklopka radi nesto drugo, ona meri razliku struje izmedju faze i nule, i ako je ta razlika veca od 0.03A, ona odmah iskace i prekida struju (Postoje FID sklopke i za vecu struju, ali treba uvek izabrati ove od 0.03A). Princip se zasniva na tome, da ako je prikljucen pravilno normalan potrosac, onda on vuce struju iz faze i ista ta struja tece nazad ka izvoru kroz nulu, time je pravilno zatvoren krug, ali ako se covek uhvati za zicu negde na liniji faze ili nule, kroz coveka pocne da tece deo struje ka zemlji, tako da je sad deo koji se vraca ka izvoru kroz nulu umanjen za tu struju, tj postoji razlika u struji izmedju nule i faze, onda FID sklopka iskoci, dakle ona prekine struju cim kroz coveka potece struja veca od 0.03A. Nadam se da ce ovo svi razumeti i shvatiti vaznost toga! Ako imate samo osigurac, on bi prekinuo struju tek nakon sto bi kroz coveka potekla struja veca od 16A, dakle struja koja je 533 puta veca od one koja je potrebna da ubije coveka (16A/0.03A).
-
Bravo Nidžo, ja za 220V nemam ništa od toga, ali posle ovog izlaganja videću da ugradim FID sklopku.
Struju sa obale ne koristim, niti sam ikada koristio, jer su mi inverteri i solarna ploča apsolutno dovoljni za sve potrebe, tako da ni za nekim rastavljačima nemam potrebe. Treće, mislim da mi ni osigurači ne trebaju, jer sve ide preko invertera koji ima zaštitu od kratkog spoja, u slučaju prevelikog opterećenja uvek se ugasi i počne da pišti.
Da li struja iz invertera može da ubije čoveka? Pretpostavljam da može, pošto imam od 2000W.
Doduše, i po kući me je do sada bar 10-ak puta udarala struja iz mreže, pa ništa sajkaca
-
Nidzo, Zox da li ozete da okacite semu povezivanje fidove sklopke ?
Ja na ladji uvek imam manji pretvarac kao ovaj na slici .... ukljucim ga jedared godisnje, eventualno ... a mozda ni tad.. obicno neko dodje pa da dopuni lapotop i slicno ...
(https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQGEAQXOXVXHRd9Uq0s9E_vEz2irMZUJy23vLA9si2CmUkYRU2b)
ove godine planiram da stavim 2000w pretvarac na 4osmeha da se nadje... pa bi bilo dobro da odmah stavim i fida.. inace cene pretvaraca su u zadnje dve godine fino pale... 2000w se sada moze naci za 90tak evra
Treba znati da postoji DVA tipa pretvaraca, jedni su kvadratni drugi sinusni (oblik izlaznog napona) ... Sinusni su dosta skuplji i koriste se za uredjaje sa el. motorima frizider, busilice i sl. ... kvadratni ne mogu da rade sa el.motorima ili ako rade sjebu uredjaj za medalju ... oba tipa pretvaraca rade sa svim ostalim uredjajima tipa laptopi, punjaci, televizori, monitori ...
e da zna li neko kolika je konverzija energije u praznom hodu pretvaraca a kolika u radu ?
-
Iza bilo kakvog izvora na 230V naizmenicne struje potrebni su osiguraci i FID sklopka ili ako vec imas osigurac samo FID sklopka, dakle i iza invertera. Uostalom cesto i kad prikljucis struju sa kopna, ona se prikljucuje na ulaz invertera, a inverter na svom izlazu sprovede tu struju kada je prisutna i iskljuci sam inverter, a kada nije prisutna, odvoji ulaz i pocne da radi kao inverter tj. generise struju na istom izlazu od energije akumulatora. Obrni-okreni to je izvor naizmenicne struje koji je opasan po zivot.
Da, moze struja invertera da ubije coveka!
Evo "principa ubijanja struje" da bi ste shvatili da nije potrebna velika snaga i sta je u pitanju. U dodiru coveka sa strujom dolazi do kontrakcije ljudskih misica. Npr sa jednosmernom strujom, to je kada liznete plus i minus baterije, pa vas pecne, doslo je do jedne kontrakcije misica jezika, ali posto je to nizak napon i posto je u pitanju jedna kontrakcija, nije opsano po zivot. Na suvoj kozi to necete osetiti i to do nekih napona do oko 32 volta, nakon toga, treba biti obazriviji i sa jednosmernom strujom, jer sam udar moze biti prilican i to moze biti opasno za na primer srcane bolesnike, a kod zdravih izazvati sok od "udarca". A postoje jednosmerni naponi i od par hiljada volti u nekim slucajevima gde se koriste. U svakom slucaju kako se koriste uglavnom niski naponi jednosmerne struje u vecini slucajeva, retkost je da ona nanese povrede. Naizmenicna struja je opasnija jer ona menja polaritet 50 puta u sekundi (50Hz), kao da u svakoj sekundi 50 puta zamenite plus i minus kleme jednosmernog napona sto ce reci da se vasi misici kontrahuju 50 puta u sekundi, a srce coveka radi sa ritmom od oko 1Hz tj jedna kjontrakcija u sekundi, upravo to sto naizmenicna struja forsira srce 50 puta brze da se kontrahuje je opasno po zivot. Plus sto je naizmenicni izvor na 220V, a imali ste kontrakciju i sa 1.5V jednosmerne struje. Uostalom, sigurno je vecina nas nekad otisla na neku terapiju, gde su vam onim nalepljenim elektrodama angazovali masazu/kontrakciju misica veoma malim strujama, pa ste imali prilike da iskusite kontrakciju misica strujom.
To sto kazes da te vise puta udarila struja, prvo cu reci da si nepazljiv, a drugo da imas srece jer si pipnuo vod pa te je udar odbacio, problem je kada se ljudi uhvate za vod, jer taj sok tj ta kontrakcija izazove grc tj da jos ruka cvrsce uhvati vod i onda je problem odvojiti ruku od voda za slucaj da nema FID sklopke koja prekine struju. Da se razumemo i udar kroz FID sklopku nije prijatan i ne treba se opustiti pra radu sa strujom ako je imate, ali ona daje sansu za prezivljavanje.
Par bezbedonosnih saveta za rad sa naizmenicnom strujom. Uvek raditi u obuci i odeci sa strujom, jer je otpor struji kroz telo coveka do zemlje mnogo manji nego kroz coveka, carapu (izolator), cipelu (izolator) do zemlje. Naravno, nikada mokar ne raditi sa strujom. I jedan jako dobar starinski savet, upravo za "pipkanja" prilikom testiranja struje - vrsiti merenja npr glinericom ili slicno sa jednom rukom, a drugu drzati u zadnjem dzepu pantalona. Zvuci smesno, ali stvar je u sledecem otpor je mnogo veci kroz tu ruku do poda kroz cipele, nego kroz tu ruku preko srca do druge ruke u zid ili neki drugi uredjaj.
Covekov organizam se ponasa kao los provodnik, ali svakako je bolji provodnik nego izolator. Ako me secanje sluzi dobro, mislim da kada jednom krene struja kroz coveka, elektricni otpor ljudskog tela je oko 300 oma, po nekom podatku iz literature o HTZ zastiti.
Aha, vidim da smo kucali u isto vreme Kapetane, sema FID sklopke je vrlo jednostavna, moze se naci svuda na internetu, povezuje se kao i dvopolni osigurac, vrlo jednostavno. Ona cak i izgleda kao automatski osigurac. Na internetu cete naci mnogo vise informacija pod nazivom RCD jer se na engleskom tako zove, skraceno od "residual current device". Evo par linkova sa semom povezivanja i njenog izgleda:
(http://aaelectricalservices.co.uk/aaes/wp-content/uploads/2013/06/CED-RCD1.jpg)
(http://www.judgeelectrical.co.uk/images/domestic-electrical/rcd-electrical-circuit.gif)
(http://4.bp.blogspot.com/-Bx-fS_pY8TQ/VkR2X7HroNI/AAAAAAAAAWA/A2n-4TBQVrM/s1600/2%2Bpole%2Brcd%2Bbreaker%2Bwiring%2Bdiagram.JPG)
Ako moze moderator nek ostavi samo slike, umesto linka, pa da ostanu trajno ako se link promeni, ali nije ni bitno, samo kucajte "rcd" u google-u i nacicete puno prikaza FID sklopke i njenog poevzivanja.
(sredjeno !, -Kapetan)
-
i kako fid radi sa samo dve zice ?
(https://aling-conel.com/media/photologue/photos/cache/art_302_13_p01_category_cover.png)
-
A da li su mi potrebni osigurači, ako su kablovi za 220V svuda postavljeni da izdrže 20A, a inverter može da izgura najviše 7A, posle čega se isključi, kao i u slučaju kratkog spoja ili slično?
Napominjem da NIKAD ne koristim struju sa obale.
-
Принцип рада "фидовке":
Улога фидовке је процена вектора стања ел. струја које протичу кроз коло. Проверава се да ли је струја кроз фазни проводник која улази у коло идентична струји која излази из кола.
Киркофов Закон: Сума струја у затвореном струјном колу МОРА БИТИ ЈЕДНАКА НУЛИ.
drugim recima.. ako stojim na gumi i jednu zicu drzim levom a drugu zicu desnom i tako zatvorim strujno kolo , struja ce me drmnuti a fidova nece reagovati ?
-
Spasilačka uloga gume je u tome da odvoji čoveka od zemlje, tj. tačke na drugom potencijalu u odnosu na žicu za koju se drži.
-
Realno u opisanom slucaju gotov sam ?
Sent from my SM-G900FD using Tapatalk
Evo jedan zanimljiv klip :D ovo nikako ne pokusavajte nigde ...
http://www.youtube.com/watch?v=DJOX0c60wQE
-
manje vise fidova sa osiguracem je resenje za ladju !
-
A da li su mi potrebni osigurači, ako su kablovi za 220V svuda postavljeni da izdrže 20A, a inverter može da izgura najviše 7A, posle čega se isključi, kao i u slučaju kratkog spoja ili slično?
Napominjem da NIKAD ne koristim struju sa obale.
U slucaju kvara invertera ili njegovog zastitnog dela (sve na ovom svetu je podlozno kvarenju), moze da se desi da ne ukljuci zastitu i onda moze da propusti maksimalnu struju u kratkom spoju umesto da je smanji i tada moze doci do pozara. Automatski osigurac cija je cena reda velicine 250 dinara (jednopolni) ili 800 dinara (dvopolni) je jako niska cena da takav slucaj spreci, pa makar ti nikad ne iskocio. A kazem ti, u istom pakovanju ti je sad FID i osigurac, 30mA/16A npr. Tu nazivnu vrednost biras prema debljini kabla, tako da da, za kabl od 20A, ok je osigurac od 16A (pricamo od AC, ne o DC sada, tamo su drugaciji osiguraci). Ja sam sebi ipak stavio i dvopolni osigurac pre FID sklopke, FID nikad ne iskljucujem, a ako zelim da radim nesto na struji, onda iskljucim taj dvopolni koji je ispred FID-a (preventiva ako zaboravim da iskljucim osigurac ili on ne iskljuci iz nekog razloga). Cena FID je reda velicine 1500 din do 4000 din, zavisno za koju jacinu struje, mislim da su ove za 16A oko 2500din, cene variraju i zavisno od marke proizvodjaca i distributera.
Sto se tice vrednosti napona koji se smatra niskim, ne postoji jasna granica u fizickom/fizioloskom smislu, ali po standardima ako pravite uredjaj koji na sebi ima napon iznad 32V (ako me dobro sluzi secanje), onda morate zaodovljiti dodatne standarde da bi taj uredjaj izasao na trziste (i to pricam samo o DC naponu, ne o AC). Svakako bitno je bezbedno se ponasati u radu sa strujom, bez obzira koji je napon u pitanju, covek se lako opusti u suprotnom i kad nije bezbedno.
-
ljudi kako se ponasa fidova sklopka kada se zavaruju stvari ?
-
da na to mislim .. zar ne ode deo struje kroz metal u zemlju ? i zasto onda ne odreaguje fidova?
-
hoces da kazes da posle sekundara moz da me spici struja i nikom nista ?
-
Za 220v na brodu treba ugraditi Rastavni trafo, kod mene je 1500Va 1,5KW sa mekim startom, da bi se izvršilo galvansko razdvajanje od mreže EDB ako se koristi struja sa obale ili sa invertora preko akumulatora, ili agregata svejedno.
Dakle sve što daje 220V ide u njega a iz njega na potrošače koji traže 220V., onda nema opasnosti, bar mi je tako objasnio elektricar koji mi je radio sistem.
Ali to skoro pa niko ne radi jer kosta.
To jeste najispravnije resenje i tacno je da to retko ko ima zbog cene, ali daleko od toga da je manje opasno i da nema opasnosti!!! Svi principi zastite - osiguraci, FID sklopka, itd moraju i dalje da se koriste i stite korisnika na isti nacin. Rastavni trafo vam je odvojio zemlju sa kopna od zemlje broda, tj. na izlazu trafoa se lokalno generise zemlja za camac i nema vise nikakve veze sa zemljom sa kopna, a to vam sprecava galvanske struje i koroziju i obezbedjuje pouzdanu zemlju na camcu u slucaju da zemlja sa kopna nije dobra iz nekog razloga (los kontakt, prekinut kabla zemlje i slicno). Pored toga, trafo vam garantuje da ce faza i nula na camcu biti uvek na istim zicama pa se mogu koristiti jednopolni osiguraci samo u liniji faze, a ako nemate trafo, onda obavezno treba koristiti dvopolne osigurace (koji prekidaju i zicu nule i zicu faze) jer ako ne koristitie industrijski prikljucak ne znate, zavisno od toga kako ubodete viljusku kabla u steker, na kojoj od zica ce biti nula, a na kojoj faza, a i ako koristite industrijski prikljucak moze da se desi na primer da je pogresno povezan prilkljucak u marini pa opet imate istu gresku.
Ono sto bi, po meni obavezno trebalo imati na brodu, bez obzira da li je instalacija sa ili bez trafoa, je FID sklopka, to je uredjaj koji cuva zivote, osiguraci cuvaju samo kablove od pozara. Da ne kazem, da vam to danas i nije vise neki problem ni po pitanju prostora jer su danas FID sklopke najcesce i osiguraci, dakle u istom pakovanju. Osigurac prekida struju (iskace) ako u bilo kojoj grani (faze ili nule ili i faze i nule) struja premasi nazivnu vrednost osiguraca (npr ako je osigurac 16A, ako u bilo kojoj od zice faze ili nule ili obe bude struja veca 16A, osigurac iskace i prekida struju). Coveka moze da ubije struja od 0.03A!!! Fid sklopka radi nesto drugo, ona meri razliku struje izmedju faze i nule, i ako je ta razlika veca od 0.03A, ona odmah iskace i prekida struju (Postoje FID sklopke i za vecu struju, ali treba uvek izabrati ove od 0.03A). Princip se zasniva na tome, da ako je prikljucen pravilno normalan potrosac, onda on vuce struju iz faze i ista ta struja tece nazad ka izvoru kroz nulu, time je pravilno zatvoren krug, ali ako se covek uhvati za zicu negde na liniji faze ili nule, kroz coveka pocne da tece deo struje ka zemlji, tako da je sad deo koji se vraca ka izvoru kroz nulu umanjen za tu struju, tj postoji razlika u struji izmedju nule i faze, onda FID sklopka iskoci, dakle ona prekine struju cim kroz coveka potece struja veca od 0.03A. Nadam se da ce ovo svi razumeti i shvatiti vaznost toga! Ako imate samo osigurac, on bi prekinuo struju tek nakon sto bi kroz coveka potekla struja veca od 16A, dakle struja koja je 533 puta veca od one koja je potrebna da ubije coveka (16A/0.03A).
Konacno sam shvatio zasto imam lampicu u kabini za koju mi je majstor objasnio da kada se ukopcam na obalu i ona svetli odem i steker ukacim kontra. Sada mi je malo jasnije :). Ja imam jedno 7-8 automackih osiguraca, kupio sam tada najskuplje koje sam nasao kako da proverim da li su ujedno i fid sklopke. Ako nisu onda ispred njih treba ugraditi sam razumeo? U svakom slucaju hvala na objasnjenju
-
Mozda da nateram tastu da spoji fazu i nulu pa ako ode tih 0.3a ima a ako ode svih 16a onda da se otvorim za tu sklopku