PRIBOR ZA VEZIVANJE ODNODSNO ALATI
U alate spadaju svi elementi veza, sajle, kanapi, lanci , šorpanji...
Sajle su najčešći ali najlošiji izbor za vez. Većina sajli kroz sredinu ima provučen kanap koji, pod uticajem vlage, vremenom truli tako da i sama sajla počinje da truli iznutra i dok vi primetite loše stanje sajle, tada već može da bude kasno. Sajla na sidru pod vodom truli nešto sporije, usled nedostatka kiseonika, ali se takodje vremenom isteže ne vraćajući se u svoj prvobitan oblik čime postaje sve kruća i sklona pucanju pod dejstvom neke veće sile na plovni objekat. Rad sa sajlom je težak i zahteva nošenje rukavica tako da mi uvek preporučujemo upotrebu odgovarajućeg konopa umesto sajli za vez na obali za sve plovne objekte gde je to moguće.
Sajla
Konop mora biti pravilne strukture tj. radjen po sistemu košuljica u košuljici i odgovarajuće debljine za dati plovni objekat. Tako uradjen konop ostaje u upotrebi čak i ukoliko dodje do oštećenja jedne, dve ili više košuljica jer ostaje još košuljica čime se ne menja struktura konopa. Takvi konopi se prave u debljinama od 4 do 24mm. Najbolji konopi za vez su konopi prilikom čije se izrade zagrevaju i sjedinjuju vlakna, što konopu daje dodatnu čvrstinu. Takvi konopi su atestirani na 4, 8, 16, 24, 32, 45 i više tona opterećenja, zavisno od debljine i koriste se u alpinizmu, speleologiji, potrebama održavanja visokih zgrada i svim drugim oblastima gde se od konopa očekuje izdržljivost. Cena takvog konopa je dosta veća od običnog i zato se retko sreću na našim rekama.
Postoji samo jedan proizvodjač opisanih vrsta konopa kod nas i za sve informacije posetite stranicu OPREMA koju preporučujemo.
SIDRENI VEZ, uzvodni i nizvodni, je veoma bitan i od njega vam zavisi položaj splava tokom velikih voda ili košave tako da se i tu takodje ne preporučuje upotreba sajli, bez obzira kakvo sidro koristite. Najoptimalniji sidreni vez je kombinacija lanca i konopa optimalnih dimenzija. Vek pocinkovanog lanca pod vodom je dosta veliki dok bi konop trebalo menjati svakih 3 do 5 godina. Zato se na kraj sidra montira lanac dužine 5 do 15 metara zavisno od dubine sidrenja i na njega se veže konop do bitve splava. Prednost ovakvog načina vezivanja je što su sva oštećenja na konopu vidljiva spolja i što možete u svakom momentu izvršiti inspekciju alata. Zamena konopa se vrši tako što se po mirnom danu privremeno postavi dodatni vez sa bitve na komšijsko sidro (uz ododbrenje komšije) ili na obalu, odveže se sidreni konop i čamcem se polako dodje do mesta tačno iznad sidra, kada su konop i lanac pod uglom od 90 stepeni u odnosu na površinu vode. Tada se montira novi konop pa tek onda odveže stari kako u slučaju talasa ili nepažnje ne bi ostali sa lancem u vodi.
Ostećeni konop
SIDRO mora da ima odredjeni oblik i osobine kako bi pravilno vršilo svoju funciju. Razno kamanje, blokovi, kamionski akumulatori, masivni komadi metala ne dolaze u obzir. Što veće bure napunjeno betonom pa čak ni tri spojena bureta neće zadržati ni splav od 20 kvadrata već će vremenom skliznuti po rečnom mulju. Sidro mora da ima sposobnost samoukopavanja, tj. da se sve dublje uvlači u rečno dno kako se konop zateže. Samo takvo sidro je pravilno sidro. Postoji više vrsta sidara sa pomenutom osobinom koja se mogu koristiti za sidrenje splavova. Osim sposobnosti ukopavanja takvo sidro mora imati odredjenu težinu, veću od sidara koja se korite na plovilima, zbog veće površine splava koja je izložena vetru i rečnoj struji.
Sidro tipa MAČKA je dobro poznato kod naših nautičara. Za splavove se obično koriste težine preko 100 kg a kako znamo da im je cena oko 2 do 3 evra po kg, vidimo zašto nije zastupljeno koliko bi trebalo da bude. Sidro odlično prijanja za podlogu i dobro se ukopava.
Mačka1
Mačka 2
Sidro tipa DANFORT se kod nas skoro uopšte ne koristi mada je to sidro pokazalo više nego zadovoljavajuće rezultate i jedno je od najboljih za muljevite i peščane podloge jer se lako ukopava i sa porastom sile zbog svoje geometrije ulazi sve dublje i dublje u podlogu. Njegovu silu tada pojačava sloj dna iznad njega - to je osnova njihove delotvornosti. Za razliku od mačke, potrebna težina je za nijansu manja, od 70 do 150kg dok je cena izrade 2,5 evra po kilogramu i mi ga preporučujemo za sidrenje splavova.
Betonsko T sidro je još u eksperimenatlnoj fazi mada se očekuju dobri rezultati kada se testiranje završi. Za sada postoji samo jedan proizvodjač takvih sidara kod nas. Cena je još uvek nepoznata.
Betonsko BURE sidro je najrasprostranjenije sidro kod domaćih splavara prvenstveno zbog svoje povoljne cene. Cena mu se kreće od 50 do 80 evra i teži 150 do 250 kg. Postoji mnogo proizvodjača ovakvih sidara mada većina pravi veliku grešku prilikom izrade smatrajući da je beton taj koji treba da drži sidro na mestu, pa stavljaju razne šipke i armature čisto jer su to videli da postoji. Suština ovog sidra su baš te šipke tj. cevi koje moraju biti tako postavljene i imati oblik kao mačka sidro a beton je tu da samo da omogući sidru dovoljnu težinu kako bi se ono ukopalo i ostalo ukopano i koristi se isključivo zbog lake izrade i dosta niže cene u odnosu na metal. Takvo sidro ne stoji pod 90 stepeni u odnosu na površinu dna, kako većina ljudi misli, već pod uglom konopa koji ide ka splavu i svojim kracima se ukopava u dno. Ukoliko je moguće, izbegavati ovakvo sidro ili ga bar propisno napraviti.
Princip sidrenja splava je skoro isti kao kod čamaca i velikih brodova.
Da bi splav izdržao što jaču silu rečnog toka, talasa, vetra, rečnog nanosa, treba obezbediti:
- sidro povoljnog oblika (konstrukcije) za konkretan tip dna.
- što veće (i teže) sidro
- što duži (i teži) sidrenjak (lanac ima prednost upravo zbog težine jer drži sidro pod povoljnim uglom!)
osnovni zahtev je da sidreni konop bude pod uglom do 35 stepeni u odnosu na površinu dna. Sva sidra su tako projektovana da se pri tom uglu ukopavaju u tlo. Dužina sidrenog lanca i konopa se odredjuje prema tom uglu, tj. treba da bude bar 4 dubina na mestu sidrenja.