Moja Lađa

sajt u test verziji!

Fri09222023

Last update06:30:53 PM

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

Pronadjeno telo jednog od clanova posade!

SMEDEREVO - Identifikovano je telo jedno...

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Prevrnuo se teretni brod, za posadom se još traga

Lučka kapetanija Smederevo je prvu infor...

Širenje kapaciteta HE Đerdap

Širenje kapaciteta HE Đerdap

U toku je priprema i za izgradnju hidroe...

Masovno kradu šljunak iz reka

Masovno kradu šljunak iz reka

Inspekcija tvrdi da se nanos iz Save i D...

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Plovni kanal Morava-Vardar šansa za regiju

Kina je spremna naći partnera za izgradn...

Vesti iz Sveta

Vesti iz Zemlje

ZANIMLJIVOSTI

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na

MESTO SPRETNIH I IZDRŽLJIVIH SPLAVARA Lađari na "zvornikušama" i "burinkama" plovili Drinom

6 YEARS AGO  |  Ivana

Zvorničani su poznati kao spretni i izdržljivi splavari. O njima su i pesme pevane, ali se malo zna o čamdžijama, lađarima na "zvornikušama" i "burinkama", koji su svoja plovila uzvodno vukli kao što su to nekada činili burlaci na Volgi.

Loading...

Nautički Rečnik

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

SEĆANJA NA HEROJA ALEKSANDRA BERIĆA: Komandant broda Drava oči u oči sa nemačkim štukama

8 YEARS AGO  |  Ivana

Aprilski rat 1941 ostaće upamćen osim po hrabrim pilotima koji su branili Beograd i herojstvom komandanta rečnog monitora Drava koji se borio protiv nemaćkih štuka. Pre pogibija uspeo je sa posadom da obori pet štuka i veći broj ošteti, a zatim da ode u legendu

Loading...

Norveška: Ribnjaci u starim teretnim brodovima upola jeftiniji od gradnje tradicionalnih

Norveškim proizvođačima ribe postalo je skoro nemoguće gajiti ribu u ribnjacima na otvorenom moru zbog propisa koje je nametnula država kako bi se sprečila pojava morskih vaški, parazita koji napadaju uglavnom mlade losose, ali i drugu ribu.

Zato se kompanija “Marine Harvest”, vodeći svetski proizvođač gajenog lososa, opredelila za opciju gajenja lososa u starim teretnim brodovima.

Po njihovom mišljenju, “panamaks” brodovi koji su nekad korišćeni za prevoz uglja i nafte, idealno su rešenje problema ( Panama+maximum – najveći koji su mogli prolaziti kroz Panamski kanal, standard iz 1914. godine,). Pored toga, gajenjem u ovakvom prostoru izbegava se rizik da riba pobegne u otvoreno more.

“To je početak gajenja ribe na sasvim novi način“, rekao je izvršni direktor kompanije, Alf-Helge Aarskog, u intervjuu za Bloomberg prošlog meseca prilikom podnošenja zahteva.

Prema izveštaju Nordea bank, globalna proizvodnja lososa će ove godine pasti oko 7 odsto, na 2,15 miliona tona. Zbog cvetanja mora i morskih vaški Norveška je izgubila primat globalnog izvoznika lososa, prepustivši mesto Čileu. Cena norveškog lososa se utrostručila od 2011. godine dosegavši maksimum 19. juna od 7,45 evra po kilogramu.

Norveška industrija ribe je u protekloj godini potrošila 5 milijardi kruna (oko 540 miliona evra) kako bi iskorenila pmorske vaške, kaže Aarskog.

Paraziti se razvijaju u obalnom pojasu, na dubini 7 do 8 metara, pa bi se se uzgajanje lososa u brodovima odvijalo u dubljim vodama. Kompanija “Marine Harvest” razmatra još dva predloga: izgradnju specijalno izgrađenih zatvorenih farmi u obliku elipse uz obalu ili duboko u okeanu.

Po njihovim obračunima, projekat uzgajanja lososa u starim teretnim brodovima je upola jeftiniji od druga dva projekta.

“Kupovina polovnog, 10 godina starog, teretnog broda će koštati oko 7 miliona dolara, preuređenje broda u farmu još 2,5 do pet miliona dolara” kaže Erik Stavseth, analitičar u investicionoj banci Arctic Securities i dodaje da kada se tome pridodaju administrativni troškovi, ukupni trošak bi iznosio 18 miliona dolara, što je upola jeftinije nego izgradnja tradicionalnih ribnjaka uz obalu.

“Ima mnogo “interesantnih predloga””, kaže Kolbjorn Giskeodegard, analitičar Nordea Bank u odeljenju za ribarstvo. “Mnogi od njih verovatno neće uspeti ili ih treba modifikovati. Neki će opet dokazati da su održivi, ali i tu je pitanje troškova“, kaže on.

Izvor: www.telegraf.rs

Joomla! Debug Console

Session

Profile Information

Memory Usage

Database Queries