Moja Ladja
Nautika opšta... => Ono što niste znali... => Temu započeo: Moja Lađa 05, 02, 2011, 15:37:27 posle podne
-
Plava zona
Plava zona Muzeja jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište smatra se prednjom zonom muzeja ako se krećete iz pravca Brankovog mosta ka mostu Gazela. Ova zona broji samo nekolicinu eksponata, koji su, međutim, od velike vrednosti i predstavlja poseban uvod u celokupnu muzejsku zbirku.
(http://www.mojaladja.com/slike/1186.jpg)
Der Dampfschlepper Župa
Prvi eksponat plave zone je brod Župa.
(http://www.mojaladja.com/slike/1190.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1191.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1192.jpg)
Osnovni podaci i tehničke karakteristike
Brodogradilište Schiffswerft Budapest (Altofen), Ugarska Ungarn
Godina gradnje: 1913
Dužina: 54 m (pp) 55,65 m (oa) (1955. 54,6 m pp, 55,95 m oa)
Širina: 7,52 / 14,75 m (1955. 7,52 / 14,2 m)
Visina: 2,5 m (1955: 2,43 m)
Gaz: 0,95/1,3 m (1955: 0,94/1,5 m)
Istisnina: 240,97 t (1955: 276,17 t)
Nosivost: 127,58 t (1955: 160,95 t)
Pogon: 2 cilindrična kotla (130 m² / 11 atm), Schiffswerft Budapest dijagonalna Compound mašina (1913), ? / 350 / 400 IKS
Naouružanje: 2 topa 66 mm L18 Škoda i 3 mitraljeza 8 mm C93
Vlasnik: Preduzeće za vodne puteve Ivan Milutinović – PIM A.D u restrukturiranju
Parni tegljač Una, kako je glasilo prvobitno ime ovog broda, napravljen je 1913. godine u budimpeštanskom gradilištu u tadašnjoj državi Ugarskoj za potrebe rečne ratne mornarice. U Prvom svetskom ratu u rukama neprijatelja služio je kao bombardni brod u napadu na Beograd. Odbrambene trupe Beograda uspele su da ga potope a posle nekoliko godina izvađen je i poslat na remont u svoje rodno mesto.
(http://www.mojaladja.com/slike/1193.jpg)
Bio je vrlo neaktivan sve do Drugog svetskog rata kada su ga zarobile sovjetske trupe i taj elitni bombardni brod pretvorile u minolovca. Za nekoliko godina sudbinu mu je zapečatila mina na koju je naleteo kod Starog Slankamena na Dunavu. Jugoslovensko rečno brodarstvo ga je sa ponosom 1945. godine izvadilo iz vode i odbilo ponudu Mađara koji su želeli da ga restauriraju i uvrste u svoju muzejsku postavku, rešeno da i samo to učini. Od tada ovaj brod nosi naziv Župa. Ovaj ponositi „starac“ i učesnik dva najveća rata u 20. veku svedoči na poseban način o istoriji ljudi ali i o vlasnicima u čije je ruke dospevao.
Pedeset godina stara želja Jugoslovenskog rečnog brodarstva od skora je ostvarena kada se ovaj istorijski brod konačno našao u postavci jedne muzejske zbirke, Muzeja jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište.
(http://www.mojaladja.com/slike/1202.jpg)
Brod Župa proglašen je za kulturno dobro i nalazi se pod zaštitom države Srbije koja se trudi da ga, kao i Jugoslovensko rečno brodarstvo, održi u jednom specifičnom izdanju koje na najslikovitiji način dočarava stanja i posledice tokom i nakon ratnih sukoba. Danas se posetioci mogu prošetati njime, ali na vlastitu odgovornost, i tako otkriti autentičan izgled broda koji se dva puta nalazio na dnu reke a koji za koju godinu proslavlja stogodišnjicu svoga postojanja.
Dugom životnom istorijom, svojim zaslugama kao i jedinstvenim današnjim izgledom brod Župa predstavlja jedan od svakako najvrednih muzejskih eksponata i sa pravom se nalazi na čelu zbirke Muzeja jugoslovenskih brodova – Savsko Šetalište.
Plovilo „zabranjen pristup objektu“
Plovilo „zabranjen pristup objektu“ je drugi po vrednosti eksponat Plave zone a nalazi se neposredno nakon broda Župa tik uz tramvajski most. Godina proizvodnje kao i tehničke karakteristike ovog broda su nepoznate.
(http://www.mojaladja.com/slike/1203.jpg)
Ipak, poznata je njegova višefunkcijska namena. Plovilo „zabranjen pristup objektu“ predstavlja kombinaciju radnog i stambenog prostora. Svojim rustičnim izgledom ovaj objekat se karakteriše izuzetnom vrednošću. Zbog života koji se odvija na njemu pristup je strogo zabranjen. Posetioci ga mogu posmatrati sa obale i slobodno ga fotografisati. Plovilo „zabranjen pristup objektu“ pruža posetiocima mogućnost da se upoznaju sa tradicionalnim načinom života kao i društvenom strukturom u bivšoj Republici Jugoslaviji. Socijalistički sistem omogućivao je radnicima javnih preduzeća da od svojih radnih mesta naprave sebi dom što se po plovilu „zabranjen pristup objektu“ može vrlo jasno zaključiti.
(http://www.mojaladja.com/slike/1204.jpg)
Pumpa za izbacivanje vode privezana uz objekat doprinosi kako svojom specifičnim izgledom tako i namenom, estetskom i funkcionalnom značaju ovog radno-stambenog kompleksa za koji se veruje da datira iz sredine pedesetih godina, mada tačna godina njegove izgradnje nije utvrđena.
(http://www.mojaladja.com/slike/1205.jpg)
Sa plovilom „zabranjen pristup objektu“ se ujedno završava Plava zona a započinje eksponatski najobimnija Bela zona Muzeja jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište.
(http://www.mojaladja.com/slike/1206.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1194.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1195.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1196.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1197.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1198.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1199.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1200.jpg)
(http://www.mojaladja.com/slike/1201.jpg)
Izvor: www.goethe.de (http://www.goethe.de)