Moja Ladja
E, ovako treba... => NAUTIČKA DISKUSIJA => Temu započeo: Kapetan 16, 09, 2010, 02:18:01 pre podne
-
evo je jednostavna formula...
koren ( duzina na vodenoj liniji u feetima ) x 2,43 (konstanta) x 1,6 (da prebacimo u kilometre) = Brzina
sta to u praksi znaci ...
9 metara na vodenoj liniji ...ili 27 feet-a
koren iz 27 = 5,2 x 2,43 x 1,6 = 20,2 km/cas
kad motor postigne to tu je kraj ... mozete dodati jos brdo snage ali brzina nece pratiti aj rast, jedino ako ne izglisira :)
-
А снага потребна за ову брзину ?
Има ли још ограничавајућих фактора? Тежина...
-
ajde iskopacu celu formulu ali opaka matematika mora da se radi koliko sam video po netu...
ono sto je bitno ovo je za brdove 1:3 i 1:4 znaci klasican odnos duzine i sirine na ok koritima... snage motora za te brzine su jako male ... secam se da je kod brusa robertsa za jedrilicu od 12 metara i reicmo 17 tona predvidjen motor od max 30 konja... e sad sto su nasa korita krsevi ond amoraju jaci motori , pa utrosenim benzinom kompenzujemo "majstorsko umece"
-
Pre jedno mesec dana sedimo na lidu pored vatre i bistrimo neke brodarske teme, sa nama u društu i Apić NS. Naravno svako je najpametniji i trast okupljenih mozgova založen špricerom i pivom o brodovima sve znaju. Stara glava Apić ćuti i kulturno se smeška i u jednom trenutku ustane i učtivo pita okupljene ja se izvinjavam šta ste vi ono beše po struci?. Onda izvuče ovu formulu i stavi tačku na diskusiju. Imamo je još dosta zanimljivih tehničkih priča nažalost pivo je učinilo da od toga malo zapamtim :) Sve u svemu Apić je mnogo fin čovek spreman da objasni i pojasni.
-
Pre jedno mesec dana sedimo na lidu pored vatre i bistrimo neke brodarske teme, sa nama u društu i Apić NS. Naravno svako je najpametniji i trast okupljenih mozgova založen špricerom i pivom o brodovima sve znaju. Stara glava Apić ćuti i kulturno se smeška i u jednom trenutku ustane i učtivo pita okupljene ja se izvinjavam šta ste vi ono beše po struci?. Onda izvuče ovu formulu i stavi tačku na diskusiju. Imamo je još dosta zanimljivih tehničkih priča nažalost pivo je učinilo da od toga malo zapamtim :) Sve u svemu Apić je mnogo fin čovek spreman da objasni i pojasni.
Koju formulu - je li ovu koju je Kapetan naveo ili neku drugu?
-
Pre jedno mesec dana sedimo na lidu pored vatre i bistrimo neke brodarske teme, sa nama u društu i Apić NS. Naravno svako je najpametniji i trast okupljenih mozgova založen špricerom i pivom o brodovima sve znaju. Stara glava Apić ćuti i kulturno se smeška i u jednom trenutku ustane i učtivo pita okupljene ja se izvinjavam šta ste vi ono beše po struci?. Onda izvuče ovu formulu i stavi tačku na diskusiju. Imamo je još dosta zanimljivih tehničkih priča nažalost pivo je učinilo da od toga malo zapamtim :) Sve u svemu Apić je mnogo fin čovek spreman da objasni i pojasni.
ma jesi lud gde sam zapamtio :lol: ali bilo neko korenje :)
mislim da je to, šala
Koju formulu - je li ovu koju je Kapetan naveo ili neku drugu?
-
Kapetane kako se tu moj camac uklapa:
6m na vodenoj liniji - koren je 2.45
2.45x1.6x2.43=9.525km /h
Ja bre u rikverc idem toliko.
-
Za ladje priblizna brzina se izracunava / kojecifijent {zavisi od tipa korita} se mnozi sa kvadratnim korenom iz
za stabilce 0.76 x snaga motora kroz tezinu plovila.Koliko se secam za polukibolt za 9 m je kojecifijent 2.5.Za svaku metrazu, itip korita je drukciji kojecifijent.Probacu da nadjem te knjge mada mi nije odavno u vidnom polju.Naravno ima nesto i u sirini plovila ali to sam zaboravio. :drinks:
-
Postoji jedan mali kurs iz ove oblasti, traje pet godina i zove se mašinski fakultet-smer brodogradnja. Pa vi izvolite, mada i sam volim ovakve teme!
Malo šale nije na odmet, samo nastavite :good:
-
Vuce ove knjige su sa tog fakulteta al to bi davno ovo sam napisao samo po secanju :drinks:
-
Vuce ove knjige su sa tog fakulteta al to bi davno ovo sam napisao samo po secanju :drinks:
Samardža, prijatelju, sećanje je varljiva i rupičasta stvar.
Evo, ja čitam već par puta ovo:
Za ladje priblizna brzina se izracunava / kojecifijent {zavisi od tipa korita} se mnozi sa kvadratnim korenom iz
za stabilce 0.76 x snaga motora kroz tezinu plovila.Koliko se secam za polukibolt za 9 m je kojecifijent 2.5.Za svaku metrazu, itip korita je drukciji kojecifijent.Probacu da nadjem te knjge mada mi nije odavno u vidnom polju.Naravno ima nesto i u sirini plovila ali to sam zaboravio.
i baš mi ništa nije jasno. :scare:
Šta znači ova "/" ?
Koeficient se množi sa kvadratnim korenom - ali od čega?
"za stabilce 0.76" - šta bi ovo trebalo da znači? A onda se to "nešto"" množi snagom motora podeljenom sa težinom plovila.
Pa na sve to još i širina plovila....
Što je mnogo - mnogo je :wild:
Samardža, brzo po te knjige :new_russian:, pa da zajedno naučimo nešto pametno!
-
Pa dobro bre Samardza,jesam te tako ucio ?!?!
-
to je ta formula, na skoro svim sajtovima se nalazi u zavisnosti od korita menja se i koeficijent
http://www.solarnavigator.net/hull_speed.htm (http://www.solarnavigator.net/hull_speed.htm)
http://en.wikipedia.org/wiki/Hull_speed (http://en.wikipedia.org/wiki/Hull_speed)
http://www.ehow.com/how_5970095_calculate-hull-speed.html (http://www.ehow.com/how_5970095_calculate-hull-speed.html)
http://www.frontrower.com/hullspeedchart.htm (http://www.frontrower.com/hullspeedchart.htm)
za deplasmance je koeficijent 1,3- 1,5 pa na gore.. taj koeficijent zavisi od korita..
-
Kapetane kako se tu moj camac uklapa:
6m na vodenoj liniji - koren je 2.45
2.45x1.6x2.43=9.525km /h
Ja bre u rikverc idem toliko.
ja izracunao 16max...
4,24 x 1,6 x 2,43 = 16,5 km / h
-
za plovila koja mi pravimo-karabudzimo jos nije izmisljena formula
-
zoke uklapa se formula skoro na sve tabanse sa mali zadnjim svansom ...
i odnosom korota max 1:3
-
Na osnovu duzine camca se izracunava relativna brzina(Frudov broj),koji za deplasmansko plovilo treba da bude manji od 0,4.Dva camca koji imaju razlicite duzine,a iste forme trupa i krecu se istim relativnim brzinama(Fr),identicno im je i stvaranje talasa,a otpor talasa u rezimu deplasmanske plovidbe je direktno proporcionalan trecem stepenu duzine trupa na vodenoj liniji.Sa porastom brzine talasni otpor raste vrlo intezivno,kada se na duzini trupa javlja paran broj polutalasa,tada se pramcani talas srece sa krmenim,sabiranjem grebena i padine ukupna visina talasa se smanjuje,kao i otpor talasa,zato sto je energija stvaranja talasa proporcionalna kvadratu visine talasa.Ako se po duzini trupa camca nalazi neparan broj polutalasa,greben pramcanog poprecnog talasa susrece se sa grebenom krmenog poprecnog talasa,oba grebena se slazu,dajuci visoki talas na krmi,pa otpor talasa raste(interferencija talasa).
Hidrodinamicki oblik trupa treba da obezbedi najmanji otpor vode u ustanovljenom rezimu plovidbe,pa se forma camca definise po formulama na osnovu koeficijentapunoce vodene linije,koeficijenta punoce glavnog rebra,koeficijenta punoce istisnine trupa i koeficijenta finoce trupa camca,koji moraju da budu manji od 1.
-
Na osnovu duzine camca se izracunava relativna brzina(Frudov broj),koji za deplasmansko plovilo treba da bude manji od 0,4.Dva camca koji imaju razlicite duzine,a iste forme trupa i krecu se istim relativnim brzinama(Fr),identicno im je i stvaranje talasa,a otpor talasa u rezimu deplasmanske plovidbe je direktno proporcionalan trecem stepenu duzine trupa na vodenoj liniji.Sa porastom brzine talasni otpor raste vrlo intezivno,kada se na duzini trupa javlja paran broj polutalasa,tada se pramcani talas srece sa krmenim,sabiranjem grebena i padine ukupna visina talasa se smanjuje,kao i otpor talasa,zato sto je energija stvaranja talasa proporcionalna kvadratu visine talasa.Ako se po duzini trupa camca nalazi neparan broj polutalasa,greben pramcanog poprecnog talasa susrece se sa grebenom krmenog poprecnog talasa,oba grebena se slazu,dajuci visoki talas na krmi,pa otpor talasa raste(interferencija talasa).
Hidrodinamicki oblik trupa treba da obezbedi najmanji otpor vode u ustanovljenom rezimu plovidbe,pa se forma camca definise po formulama na osnovu koeficijentapunoce vodene linije,koeficijenta punoce glavnog rebra,koeficijenta punoce istisnine trupa i koeficijenta finoce trupa camca,koji moraju da budu manji od 1.
Nakon procitanog zakljucio sam da sam pametan koliko i Kampiev avator.
-
Kapetane kako se tu moj camac uklapa:
6m na vodenoj liniji - koren je 2.45
2.45x1.6x2.43=9.525km /h
Ja bre u rikverc idem toliko.
ja izracunao 16max...
4,24 x 1,6 x 2,43 = 16,5 km / h
Jes bas ali ako je koren od 6 = 4.24
Moj a matematika kaze da je koren od 6 = 2.45
-
pa gde ti da padnes na poznavanju amerikanskog ....
6 metara = 18 feeta
koren iz 18 je 4,25
moja greska gore sam racunao u metrima umesto u fitima , sad sam editovao prvi post
-
Na osnovu duzine camca se izracunava relativna brzina(Frudov broj),koji za deplasmansko plovilo treba da bude manji od 0,4.Dva camca koji imaju razlicite duzine,a iste forme trupa i krecu se istim relativnim brzinama(Fr),identicno im je i stvaranje talasa,a otpor talasa u rezimu deplasmanske plovidbe je direktno proporcionalan trecem stepenu duzine trupa na vodenoj liniji.Sa porastom brzine talasni otpor raste vrlo intezivno,kada se na duzini trupa javlja paran broj polutalasa,tada se pramcani talas srece sa krmenim,sabiranjem grebena i padine ukupna visina talasa se smanjuje,kao i otpor talasa,zato sto je energija stvaranja talasa proporcionalna kvadratu visine talasa.Ako se po duzini trupa camca nalazi neparan broj polutalasa,greben pramcanog poprecnog talasa susrece se sa grebenom krmenog poprecnog talasa,oba grebena se slazu,dajuci visoki talas na krmi,pa otpor talasa raste(interferencija talasa).
Hidrodinamicki oblik trupa treba da obezbedi najmanji otpor vode u ustanovljenom rezimu plovidbe,pa se forma camca definise po formulama na osnovu koeficijentapunoce vodene linije,koeficijenta punoce glavnog rebra,koeficijenta punoce istisnine trupa i koeficijenta finoce trupa camca,koji moraju da budu manji od 1.
sto ce reci formula je tacna ili nije ?
-
Nakon procitanog zakljucio sam da sam pametan koliko i Kampiev avator.
A ja sam mislio da je to Kempi počeo da psuje, pa sam se baš iznenadio. Znam čoveka - vrlo pristojan....
Znači, ipak je po sredi moja malenkost. Poljo, mora da postoji negde neki nakovanj i sa mojim imenom?
-
Treba jos jedan nakovanj za mene lepo KAP napisao u fitima ali ja pojmove ne povezujem...
Godine me stigle.
-
to je ta formula, na skoro svim sajtovima se nalazi u zavisnosti od korita menja se i koeficijent
http://www.solarnavigator.net/hull_speed.htm (http://www.solarnavigator.net/hull_speed.htm)
http://en.wikipedia.org/wiki/Hull_speed (http://en.wikipedia.org/wiki/Hull_speed)
http://www.ehow.com/how_5970095_calculate-hull-speed.html (http://www.ehow.com/how_5970095_calculate-hull-speed.html)
http://www.frontrower.com/hullspeedchart.htm (http://www.frontrower.com/hullspeedchart.htm)
za deplasmance je koeficijent 1,3- 1,5 pa na gore.. taj koeficijent zavisi od korita..
To je to Lazare kad se sretnemo napisacuti posto je komplikovano otkucati :drinks:
-
Meni nije jasno zasto vi racunate brzinu za deplasmansko plovilo,kada uglavnom imate poludeplasmanska plovila.Deplasmansko plovilo karakterise obla forma trupa,dok su plovila iz samogradnje sa ostro izlomljenim formama trupa sto je karakteristika poludeplasmana i glisera.Razlika je u tome sto se za deplasman relativna brzina racuna po duzini trupa na vodenoj liniji(FrL),dok se za poludeplasman racuna jos i po zapremini deplasmana(FrD),a za definisanje rezima plovidbe koristi se koeficijent relativne brzine(Rejnoldsov broj).Dok je razlika geometrije trupa izmedju poludeplasmana i glisera preko uzduznice na cetvrtini sirine dna camca.Ako uzduznica zaklapa mali napadni ugao sa horizontalnom linijom(od 0 do 2 stepena)rec je o gliserskom trupu,dok je za poludeplasman ugao od 2 do 7 stepeni,jer sto je manji napadni ugao,veca je brzina.
@Kapetane
Tih tvojih formula u udzbenicima masinskog fakulteta nema,pa ne mogu da komentarisem koliko su pouzdane.
-
Meni nije jasno zasto vi racunate brzinu za deplasmansko plovilo,kada uglavnom imate poludeplasmanska plovila.Deplasmansko plovilo karakterise obla forma trupa,dok su plovila iz samogradnje sa ostro izlomljenim formama trupa sto je karakteristika poludeplasmana i glisera.Razlika je u tome sto se za deplasman relativna brzina racuna po duzini trupa na vodenoj liniji(FrL),dok se za poludeplasman racuna jos i po zapremini deplasmana(FrD),a za definisanje rezima plovidbe koristi se koeficijent relativne brzine(Rejnoldsov broj).Dok je razlika geometrije trupa izmedju poludeplasmana i glisera preko uzduznice na cetvrtini sirine dna camca.Ako uzduznica zaklapa mali napadni ugao sa horizontalnom linijom(od 0 do 2 stepena)rec je o gliserskom trupu,dok je za poludeplasman ugao od 2 do 7 stepeni,jer sto je manji napadni ugao,veca je brzina.
@Kapetane
Tih tvojih formula u udzbenicima masinskog fakulteta nema,pa ne mogu da komentarisem koliko su pouzdane.
ups :)
-
@Kapetane
Tih tvojih formula u udzbenicima masinskog fakulteta nema,pa ne mogu da komentarisem koliko su pouzdane.
ta formula je perecizna za fakultet ali za nas u praksi je primenjiva... prvi put sam se sredio sa njom u ladjarku kod vasica koji nam je tako ziracunao brznu nekog plovila...
-
za rodjendan ti donosim caplju :)
ma lepo je znati da li bi se sa recimo par dodatnih konja dobilo nesto pametno ... a obicno se ne dobija
po meni idealna varijanta MOTOR za brod je da sa 2/3 gasa daje projektovanu brzinu a preko toga drzi snagu u rezervi... seti se mog Chea i 50 konja .... isao 14km/s a sa 1 konja ide oko 9 znaci idealna varijanta mu je oko 20 -25 konja