Moja Ladja
E, ovako treba... => Tehnike i saveti... => Temu započeo: Misha D 11, 02, 2010, 19:26:33 posle podne
-
Iznesite svoja iskustva i misljenja o tome kako se ponasati kada se priblizava ili pocinje oluja(salauka) na Dunavu i Savi, a vi ste van marine negde privezani ili plovite rekom. Sta raditi danju, a sta tokom noci?
-
PRVA STVAR:nije isto na savi i dunavu .Bez zezanja na dunavu je malo zeznutije.
Na dunavu ako vidis da se sprema nesto i ako procenis da mozes stici do sidrista onda punim gasom ka sidristu.Ako nemas vremena trazi neku zavetrinu, miran deo obale,ako nema ni to onda pridji blize obali i baci sa pramca najbolje sidro pusti kanap na duze ali da te nevreme nebaca na obalu i u kabinu cekaj da nevreme prodje ili bar da se malo smiri(letnja nevremena su najgora dolaze brzo i udaraju snazno ali su obicno kratkog daha )
Camci bez kabine i manji -laksi plasticni camci na prvu plazu(po mogucnosti opet zavetrina) i navuci camac na obalu, a vi kabanica na telo i na obalu opet zavetrina.
ako ste novi i neznate da procenite situaciju gledajte sta rade drugi.
dunav ima taj juzni vetar (kosavu)znao je mnoge da zatece i da napravi barem dosta straha a negde i velike stete.
-
sto se tice noci nema tu mnogo price na savi i dunavu ,SAMO SIDRENJE U DOBROJ ZAVETRINI,RUKAVCU, UVALI, DOBRI VEZOVI KOLIKO GOD SMATRATE DA TREBA ODNOSNO KOLIKO IMATE MOGUCNOSTI.
-
JA nisam ali znam neke koji su doziveli nevreme na dunavu gde nije bilo zavetrine,uvale bukvalno nikakve prirodne zastite.Oni na camcu od 8x2,5m sa dve cetvorke u ne bas izvanrednom stanju?
jedva su se docepali blizineobale na 20m bacili sa pramca dva sidra na razmak od 5m pustili kanape na 20m i zatvorili se u kabinu????
kazu da su im to bili najduzi 20-30 min u zivotu ali sem par kofi vode i ispreturane stvari u camcu nista se nije dogodilo.
Da umalo da zaboravim kod takvih situacija najbitnije su dve stvari :NEMA PANIKE I SPASILACKI PRSLUCI.
-
misho svaka cast na temi, ja pokusavm da dobijem odgovor na ovo pitanje vec duze vreme ali svako ima svoju teoriju i kao svi srbi prica "veruj ti meni ..." ili jos gore "svi su se potopili a ja ispao pametan" ili "samo u obalu ili samo u maticu" mani se svih tih prica .... to sam ja uradio...
ono sto sam uspeo da izvucem iz svih prica to je da nema univerzanlog resenja vec je sve od momenta do momenta, a vrsta tvoje reakcije najvise zavisi od plovila u kome se nalazi...
ovo su stvari koje sam skapirao kao pripremu pre Salauku
1 osmotri sve oko tebe (druge camce, obalu, stene, balvane ...)
2 spremi nesto za brisanje stakala (brisac el ili rucni ako imas , krpa ako nemas brisac...)
3 zatvori brod da ne ulazi voda ali ostavi jedan prozor otvoren da bi izbegao magljenje stakala
4 ukloni ili pricvrsti sa i unutar camca sve sto moze da padne ili se otkaci sa camca...
5 postavi pomocni motor u vodu i upali ga
6 ako si vernik pomoli se bogu :)
da li ces biti na matici , blize obali, juriti ka vezu , sve to zavisi od camca na kom se nalazis ... sa tvojim anatareseom ja bih odradio sve ovo gore i sacekao oluju negde na vodi u zavetrini i gledao da kako tako drzim istu poziciju broda prema GPS-u i Sonaru... (naravno pod uslovom da nema sanse da stignem na sigurno sidriste)....
dok bi sa druge strane da imam siklju odmah jurnu na obalu i izvukao je iz vode pre nego sto krene oluja...
u svakom slucaju od prvih crnih oblaka i drugih znakova salauke do oluje imas min 10 min sto je dovoljno za sve gore radnje i vecinu odluka...
-
Danas je telekomunikacija čudo.
Pratite najbolju vremensku prognozu i ako niste iskusni nemojte ni da budete navodi ako ne morate.
Ako nemate intrnet, tv, radio, nabavite barometar.
Vetar sa stabilnim pritiskom uglavnom nije opasan.
Nagla promena PAD pritiska uglavnom donosi oluju i jak vetar.
Ali PRAVO nevreme počinje tek kad pritisak prestane da pada i počne da raste!
Nagli PORAST pritiska takođe donosi jako neprijatan vetar! Ali ne i nevreme!
Pritisak teži da se izjednači, a to podrazumeva i pomeranje (VETAR) vazduha u pravcu nižeg pritiska!
Sve ostalo je već napisano 100x
:drinks:
-
Kada smo kod nevremena primetio sam da posle svake takve igranke u radnju ulaze ljudi sa kiselom facom i traze neke za mene nenormalne dimenzije konopca za vezivanje camca na sidristu bez obzira kakvo to sidriste bilo (ponton,bova slep...).Iz price sa njima saznajem.
Prvo nikom kanap nije bio mladji od tri godine , dao mi ga pera ili djoka njemu stoji u camcu 5god. a ne trebamu vidi kako je debeo.
Drugo nijedan nije pregledao kanape najmanje 3 meseca (dali imaju neka ostecenja ).
Trece svi stede na kanapu za vez a to je poslednje gde treba da stede.
Ljudi , kanap koji sluzi za vez treba vam u prosku ukupno od 5 do 8m i za prednji i za zadnji u najskupljoj varianti a to bi trebao da bude sukani kanap od poliestera fi 14 kosta oko 130 din po 1m(govorim o stvarno dobrom kanapu a ne nekim kopijama ).Znaci 8m=1040din
Nerazumem zasto to mora da napravi stetu ljudima 10 puta vecu minimum.Jednom u 2 god zamenite te kanape a u medjuvremenu kontrolisite kad god dodjete na camac da vam nije negde ostecen -zasecen itd.
svi ti kanapi imaju naravno svoj vek trajanja narodski se to kaze isposte se , izgube od sunca ,vode ihladnoce svoju gipkost, elasticnost i naravno nosivost trzaja.
Ala sam se ja zaneo pa gusim , a samo mi je zao camaca sta sve trpe od nas.
-
Mossi, hvala za objasnjenje barometarskog pritiska. Da li ti se desilo prosle godine kada smo isli, donekle zajedno, ka Djerdapu da te stigne oluja, danju ili nocu, tada ili ranije?
Olimpe, znam da tebi na obali nije bilo svejedno kada je pocelo nevreme ali bio si na suvom i lako izvucenim camcem na obalu. Vecina clanova foruma ima plovila od vise tona, sa nedovoljno jakim motorima, pa bih voleo da cujem njihova iskustva.
Nego, pokrenuh temu da vidim sva iskustva: da li ostati na vodi sto dalje od obale? da li ostati vezan i pojacati kanape? sta kada sve to pocne usred noci?
Verujem da medju mnogobrojnim clanovima foruma ima i onih koji su to vec doziveli, pa cemo videti sta iskustvo kaze.
-
Najkarakterističniji vetrovi na donjoj Savi (Sr.Mitrovica-Beograd) i srednjem Dunavu (Beograd-Kladovo)su umereni severozapadni i duvaju preko cele godine. U proleće i u jesen, uslovljeni sredozemnom ciklonom (nizak atm. pritisak) duvaju jugoistočni vetrovi i donose duge i obilne kiše. Iz pravca jugoistoka ponekad duva veoma jak vetar i tad dobije ime "košava" i najveće probleme pravi nautičarima kod Golupca, Rama, ispod "pančevačkog" mosta u Beogradu, te od Ostružnice do Sremske Mitrovica na Savi. Inače, srednja brzina vetra u Beogradu, kreće se od 2.3 m/sec., u letnjim i oko 2.8 m/sec., u zimskim mesecima. Sa jačanjem vetra, rastu visina i dužina talasa. Kad usled vetra vrhovi talasa počnu prestizati njihovu osnovu, javljaju se bele kreste koje brodari zovu "ovčice". To je zadnji trenutak kada treba procenjivati kvalitet plovila, blizinu kakve uvale i tražiti zaklon. Smatra se takodje, da kad visina talasa dostigne visinu nadvodnog dela korita ili je talas dvostruko duži od plovila, treba tražiti zaklon. Ispred talasa i vetra ne treba bežati, jer se mora stalno smer ispravljati kormilom, a tad su i ogromna naprezanja lista kormila i lako otkaže hidraulika, pukne sajla itd.
Smatra se da više plovila strada prilikom ulaska u obalu za nevremena, nego, ako plovilo ostane usidreno na vodi, relativno blizu obale, dok nevreme ne prodje.
Inače, treba pratiti vremensku prognozu, a o vetru najbolje informacije daje aerodrom u Vršcu, mislim da je broj telefona 013/812-150 i naravno, pratiti oblake.
Jedno od boljih štiva koje sam pročitao o vremenskim prilikama i neprilikama napisao je Dušan Dukić. Mislim da je naslov knjige "Klimaktologija", izdanje 1981. godine.
-
1. Ovisi u čemu plovite i kakav motor imate
Bežanje u obalu, hvatanje zavetrine, vezivanje- to je verovatno ispravan postupak za tabanaše, koji najčešće imaju i preslabe motore. Sa takvim čamcem se ne može boriti protiv vetra, pa je sklanjanje jedino rešenje.
Ako imate ozbiljno V korito, pogotovo glisersko, i jak motor, takva oluja je jedinstvena prilika da uživate u vožnji po talasima - pošto to na reci inače nemate kada doživeti.
Čamci poput Antaresa, Wellcrafta ili Campiona itd., jednostavno ne mogu pokazati sve svoje kvalitete na Dunavu i Savi. Jednostavno nema dovoljno velikih talasa za tako nešto! Ti čamci su pravljeni za mora i ozbiljne talase. Jedino čega se treba bojati je udar groma, a vetar i talasi na reci nisu problem.
Za oluje usred noći, pa čamac se uvek mora propisno osigurati pred počinak, a i to ne garantuje da će se spavati celu noć. Čamac nije kuća, u slučaju oluje, skiper mora biti budan i paziti na stanje i položaj plovila , sidra i dr.
-
Očigledno da je kod svih teorija zajedničko da oprema mora biti na nivou zadatka, sidro, konopi i sve ostalo a čovek mora bit pribran i da dobro poznaje svoje plovilo. Rekao bih da postoje dva viđenja ponašanja jedna je oni koji idu na vodu a druga je oni koji idu na obalu. Čini mi se da su za prvu varijantu opredeljuju oni koji su školu učili na moru a drugoj su skloni oni koji su bliži rečnoj plovidbi. Po meni to je i logično jer je konfiguracija morske obale uglavnom različita od rečne, pa su i opasnosti bitno drugačije. Po onome kako sam ja shvatio bez obzira na dobro sidro i dovoljnu količinu kanapa u situaciji kada je oko tebe dosta brodića a to se u rečnim uslovima često dešava, najpametnije je podići sidro i udaljiti se od komšija. Kada se udaljimo na bezbednu udaljenost ide odluka da li ostati na vodi , obarati sidro ili tražiti neku zaštitu pri obali.
U mom skromnom iskustvu doživeo sam nekoliko salauka, od prve sam pobegao na vojne bašte i tu sačekao da se situacija smiri a ostale sam dočekao vezan za obalu. Svaki put sam bio potpuno spokojan jer sam znao da sam bio vezan po svim pravilima.
-
Za oluje usred noći, pa čamac se uvek mora propisno osigurati pred počinak, a i to ne garantuje da će se spavati celu noć. Čamac nije kuća, u slučaju oluje, skiper mora biti budan i paziti na stanje i položaj plovila , sidra i dr.
Dobih odgovor za oluju danju, ali ako je to uvek pravilo, znaci da bih morao nocu da se odvezem i plovim dok nevereme prodje (mrak, voda i u vodi i u vazduhu, obala se ne vidi, grmi i seva svuda, a ja uzivam ploveci, hm)
Cesto cemo ici zajedno na plovidbe i druzenja, bicemo vezani u obali jedni za druge. Treba znati ili imati odmah spreman dogovor: oluja pocinje-razvezujemo se i svako radi kako misli najbolje ili ostajemo vezani i pojacavamo kanape (i malo salje-malo zbilje: podupiremo one kilave topole koje su uvek sklone padu bas na plovila)
-
Dozivio sam bezbroj oluja na Savi za ovih mojih 50 godina zivota a na vodi sam od kako znamza sebe.Kao djecacic nas nekoliko sa drvenim camcem i nekim letvama umjesto vesala,koje tad pentu imao bio je kralj, pa sa raznim gumenjacima uglavnom tipa lomac i maestral, sa motoromtomos 4 pa na kaju dva tri puta sa splavom.Nikad nikakve stete sem na splavu pokidan suncobran,sad je tenda, i sto je interesantno nikad nisambjezao obali nego sam se zadrzavao uvijek na pola vode,jest malo prpa akogrmi pa okine grom poblizu . Zadnji put kad je ilo nevrijeme cak sam ugasio i motor da vidim sta ce da bude, nistanije bilo, samo me okretao i kad vidim da me baca blizu obale upalim motor do pola save i opet gasenje. Z a dunav neznam vjerovatno je gore.
-
Zoke, nisam doziveo ali kazu iskusniji da oluja (zovu je ovde "salauka") na Dunavu biva mnogo gora nego na Savi. Na Dunavu, iako je mnogo siri ali i mnogo vise ima velikih brodova i barzi koje plove i kada je oluja, nebih se usudio da gasim motor.
-
Razlika je gumeni camac koji nemoze nikako da potone i koji nema nikakav otpor vetru u odnosu na velike metalne dereglije gde ako ga po boku uhvati nevreme JAO.A inije svuda isti polozaj toka reke u odnosu na duvanje vetra odnosno talasa.Mislim neko rece sve su to situacije za sebe:slabi motori,tip korita,polozaj reke,vise camaca na malom terenu itd.Ali nocu nema voznje po nevremenu ljudi nemojte se zezati i nemojte tu ni slucajno pametovati nikakva oprema ni mehanicka ni elektronska nemoze dati sigurnost. Sta je sa drugim plutajucim objektima kojih uvek u nevremenu ima i koji nemaju nikakvu kontrolu.A kao za inat uvek su blizu vas?Svaka cast svim tim sofisticiranim gliserima ali oni su pravljeni negde na zapadu a ovo je srbija. :nono:
-
Misho, ja sam na vodi u malom čamcu uglavnom na kratko, tako da UVEK pogledam prognozu za 2-3 dana i u poslednje 3 godine. Od kad imam čamac, NIJEDNOM nisam bio na vodi kad je bilo al baš loše. Čak sam i upozoravao drugare koji su na vodi da dolazi nevreme.
Sitne letnje pljuskove sa vetrom, ne smatram nevremenom.
Za vreme odlaska na Djerdap, imali smo odlično vreme.
1 noćni vetar, na Stojkovoj adi, nas okrenuo uzvodno, tako da smo morali vezati i drugi kanap, a ne samo baciti pomoćno sidro. :good:
1 x nevreme, ali i to nas samo okrznulo i to u Tikvari, bezbedno usidrene! he he
Danju - Vetra i talasa sa ovčicama je bilo, ali mi smo plovili, kao pravi kapetani!
(http://i238.photobucket.com/albums/ff69/fb_mossi/IKONICE/cavt47cef22565307.gif)
-
Jedno od boljih štiva koje sam pročitao o vremenskim prilikama i neprilikama napisao je Dušan Dukić. Mislim da je naslov knjige "Klimaktologija", izdanje 1981. godine.
Prvo, hteo bih da se zahvalim na ovako lepom odgovoru na temu nevremena.
A zatim, uprkos tome što se izlažem opasnosti da me ljudi proglase novim Kontrolorom, ukazao bih na verovatnu grešku u kucanju.
Rekao bih da naslov knjige nije "Klimaktologija" nego "Klimatologija"! Čovek je valjda pisao o klimi, a ne o klimaksu.
-
Za oluje usred noći, pa čamac se uvek mora propisno osigurati pred počinak, a i to ne garantuje da će se spavati celu noć. Čamac nije kuća, u slučaju oluje, skiper mora biti budan i paziti na stanje i položaj plovila , sidra i dr.
Dobih odgovor za oluju danju, ali ako je to uvek pravilo, znaci da bih morao nocu da se odvezem i plovim dok nevereme prodje (mrak, voda i u vodi i u vazduhu, obala se ne vidi, grmi i seva svuda, a ja uzivam ploveci, hm)
Cesto cemo ici zajedno na plovidbe i druzenja, bicemo vezani u obali jedni za druge. Treba znati ili imati odmah spreman dogovor: oluja pocinje-razvezujemo se i svako radi kako misli najbolje ili ostajemo vezani i pojacavamo kanape (i malo salje-malo zbilje: podupiremo one kilave topole koje su uvek sklone padu bas na plovila)
Misho, svako plovilo zahteva drugačiji pristup, ako bih bio vezan uz metalne tabanaše, ja bih sa Zekom (ili sa bilo kojim drugim plastičnim čamcem) bežao na vodu. Ako bih ostao vezan, velike su šanse da bih završio dobrano izubijan i izgreban od okolnih čamaca, bez obzira na bokobrane. Oluja je tu manji problem, jeste da se odričeš spavanja...ali svako je odgovoran samo za svoje plovilo, posle je kasno plakati.
Nije redak slučaj da se za vreme oluje skiper odmakne od obale, pramac okrene u vetar i onda pod laganim gasom održava plovilo u mestu. To je često nasigurniji način da se dočeka kraj oluje. Sa upaljenim motorom i slobodnim plovilom imaš mogućnost da izbegneš eventualne plutajuće opasnosti. Podrazumeva se da je čamac propisno osvetljen i da imaš reflektor koji ti omogućuje da osvetliš vodu ispred čamca i uočiš opasnost. i da imaš dovoljno goriva! :taunt:
-
Plovicemo zajedno, bicemo mozda privezani jedno za drugo tokom druzenja, ali voleo bih da sada svi imamo dogovor i pravilo: kada pocne oluja svi se razvezujemo, plovimo sto dalje od obale, udaljavamo se sto vise jedni od drugih i uzivamo u ljuljuskanju.
-
Plovicemo zajedno, bicemo mozda privezani jedno za drugo tokom druzenja, ali voleo bih da sada svi imamo dogovor i pravilo: kada pocne oluja svi se razvezujemo, plovimo sto dalje od obale, udaljavamo se sto vise jedni od drugih i uzivamo u ljuljuskanju.
sve to zavisi od broda do broda... siklje na obalu V korita na vodu ..... a sta sa tabanasima ?
ujedno jos jedno pitanje koje je mozda glupo al pitacu ga da bih bio siguran :)
Da li talasi dolazi iz pravca vetra ? to jest da li ako zabacimo sidro i vetar nas zanese u svom pravcu, da li smo onda postavljeni pod 90 stepeni u odnosu na talase ?
-
Plovicemo zajedno, bicemo mozda privezani jedno za drugo tokom druzenja, ali voleo bih da sada svi imamo dogovor i pravilo: kada pocne oluja svi se razvezujemo, plovimo sto dalje od obale, udaljavamo se sto vise jedni od drugih i uzivamo u ljuljuskanju.
sve to zavisi od broda do broda... siklje na obalu V korita na vodu ..... a sta sa tabanasima ?
ujedno jos jedno pitanje koje je mozda glupo al pitacu ga da bih bio siguran :)
Da li talasi dolazi iz pravca vetra ? to jest da li ako zabacimo sidro i vetar nas zanese u svom pravcu, da li smo onda postavljeni pod 90 stepeni u odnosu na talase ?
Kapetane, odgovor na to pitanje nije ni malo jednostavan.
Mislim da to pre svega zavisi od toga da li vetar duva u smeru vodene struje ili u obrnutom ili pod nekim uglom.
Tako može da se desi da se smer struje i vetra poklapaju.
AKo se baci sidro, čamac će se postaviti paralelno sa strujom i pramcem na suprot vetru.
Ako je smer vetra suprotan struji, onda u obzir treba uzeti i snagu matice i jačinu vetra.
Od toga zavisi da li će se čamac okrenuti na sidru i postaviti uzvodno ili će ostati nizvodno ili pod nekim uglom koji će biti direktno zavisan od ovih sila i sopstvene težine i oblika...
I td.
Možda neko ima više iskustva iz prakse ali kao što rekoh, mislim da je teško dati kratak i ispravan odgovor.
-
Evo i mojiih iskustava:
Uparen(vezan za drugi camac)po nevremenu nikad i ni pod kojim uslovima!!Zamalo da ode glava zbog samouverenosti kolege!Nije on kriv nego ja sto nisam bio odlucniji u zelji da se razvezemo!
Ako sam vezan uz obalu i imam dovoljno vremena,pojacavam vezove dodatnim konopcima i zatvaram tendu!!
Ako sam u voznji pokusavam da pristanem uz obalu na prvom mestu koje daje mogucnost za brzo obezbedjivanje camca!
Moje osnovno pravilo na vodi,kada je nevreme u pitanju, je: ne izazivati sudbinu i ne razmisljati u stilu "nije to nista''!
-
Kapetan:
"Da li talasi dolazi iz pravca vetra ? to jest da li ako zabacimo sidro i vetar nas zanese u svom pravcu, da li smo onda postavljeni pod 90 stepeni u odnosu na talase?"
Kapetane,mnogo puta sam doziveo da jednostavno ne znas odakle dolaze talasi!Lome i udaraju sa svih strana,kratki,nepravilni bez nekog odredjenog ritma da bi mogao da im pariras!
-
deda slazem se u potpunosti sa tobom svaka situacija zna da bude prica za sebe i lako je V koritu sa jakim motorom( to podrazumeva jak motor srazmerno spram camca ) da se probija kroz talase poenta price su tabanasi sa slabijim motorima .
-
Mišo, ti slobodno gas kao što sam već jednom i rekao. Ali ako se približava mrak, ili je toliko oblačno da se ništa ne vidi i nesigurno je onda samo obori sidro i skuvaj kaficu. Tako sam ja radio. Skuvao sam kafu,upalio računar i dopisivao se sa članovima foruma dok je okolo tutnjalo, sevalo, grmelo i penilo se od talasa.
Ovo je pravi odgovor na dva moja pitanja: 1. sta raditi kada je oluja danju
2. sta raditi kada je oluja nocu
-
Iako nije preterano bitna za nas sa motornjacima u knjizi život po jedrima Hr. jedriličar Mladena Šutej piše o ovome i generalno savetuje pre svega sklanjanje od gužve jer obično kad neko od komšiskih brodova krene da ore nastaje karambol. Što se motora tiče on nikako nije pristalica uključenog motora u uslovima nevremena i visokih talasa, čak je pri stavu da je to najbrži put u propast. Ovo se pre svega odnosi na jedrilice. Kaže čovek kod visokih talasa dolazi do prevelikog pomeranja motora i u takvim uslovima rada vrlo često se desi da ulje prestane kvalitetno da podmazuje. Sa druge strane i tankovi sa gorivom se preterano ljuljaju i može doći do povlačenja vazduha i prestanka rada motora. Izbacivanje vazduha može da potraje a baš tada će nam možda biti neophodan motor. Takođe predlaže Italijansku fintu a to je bežanje motorom i jedrima od nadolazećek fronta :) Ovo važi za jedrilice ali ima dosta nekih generalnih saveta primenjivih i za nas. Npr vezano za sidrenje nikako ne savetuje sidrenje sa dva sidra, eventualno u uslovima ako beš nema mesta ali treba izbegavati (ali onda po međusobnim uglom od 45 stepeni). Ako se koriste dva sidra predlaže spuštanje dodatnog na istom sidrenjaku glavnog a na udaljenosti od 1 do 1,5 dubine.
Delimično je vazano za ovu temu ali čovek je objavio i knjigu Taktika na olujnom moru , Zagreb :Nautika ,2003 - Bilo bi ovo dobro naći i pročitati ipak je čovek više puta oplovio svet uzduž a bogami i popreko :)
-
Mozda sam malo vise insistirao na ovoj temi, ali: nema oluje bas svaki dan na Dunavu i Savi mada je dovoljno i samo jednom neiskusno i pogresno postupiti i bice dovoljno za sva vremena. Radi toga ne sme doci do nedoumice i pitanja sta cu tada ciniti. Mozda je dobro (a mozda i nije) da vecina clanova foruma nije to dozivela, ali vecina nas planira da plovi dugi niz godina i bila bi mala verovatnoca da nas tamo neke godine ne saceka tamo neka oluja.