Moja Ladja
E, ovako treba... => Kuće za odmor, vikendice ... => Temu započeo: freedom 15, 01, 2010, 14:09:14 posle podne
-
Pozdrav svima,
nov sam na ovom forumu pa me zanimaju neke stvari..
Naime, imam splav u Makisu koji je star nekih 20tak godina. Radjen je sa cevima 6/4 i spojnicama, na buricima je,dimenzije splava su 8x7m i ima kucicu 4x4. Fosne i grede su u poprilicno losem stanju, pa se spremam da ih menjam na prolece. Mislio sam da ponovo uzmem fosnu kao sto je i radjeno a da grede secem na 8x10cm i guram pored postojecih. Imam nameru da grede premazujem bitulitom, kao i fosne sa donje strane.. Gornju stranu fosne sam mislio da premazujem smesom od 80% firnajsa, 15% uljanog razredjivaca i 5 % voska, da to grejem i dva puta da premazem ove godine. jedan stolar mi je rekao da bi bilo dobro da koristim crni bor, hrastovinu ili bagrem, cini mi se... cekam da mi javi cene oble gradje pa da secemo to, posto nisam siguran koliko bi me izaslo da kupujem suvu gradju.. ovo bi me sa secenjem izaslo oko 250 evra. i bilo bi mokro, pa bih ga prosusio do proleca, koliko stigne..
Sada cu okaciti neke slike na kojima se ne vidi najbolje ceo splav, ali tek da steknete dojam..
Razmisljam jos i da podignem krov i da uradim malu galeriju gore.. interesuju me saveti da li splav sa galerijom moze da se radi bez metalne konstrukcije, znaci samo sa gredama..imam jos puno pitanja,ali ajde makar da cujem necije misljenje da li je sve ovo dobro sto sam predlozio..
-
Pokusao bih da od ove moje babe napravim devojku nalik ovoj...
http://www.splavovi.info/splav-8-75-na-buricima.html (http://www.splavovi.info/splav-8-75-na-buricima.html)
Mislio sam cak i da razmontiram vecinu splava i zamenim vertikalne (nosece) grede, pa da gore nadogradim galerijicu.. zanima me da li ovi nosaci sa leve strane mogu da budu drvene grede pricvrscene za pod ili moram da pravim metalni nosac i zavarujem za rostilj.. S tim da je moj rostilj od okruglih cevi, pa bi zavarivanje bilo nezgodno, a plasim se da ostavim vertikalne cevi na spojnicama pod tolikim opterecenjem, jer ako oni srafovi na spojnicama popuste, ode meni galerija u vodu:))
-
Lep splav,
za tvoja pitanja pravi čovek je Capjerri, javiće se on sigurno mada ima i drugih koji imaju splavove :drinks:
-
freedom dobro dosao, ja takodje pravim splav stim da su dimenzije 16 x 11 a "kucica" 14 x 9.... e sad meni je sve metal (stubovi i slicno) ali koliko sam video dosta ljudi koristi OSB ploce koje su extra jeftine tako da mozes da uzmes i njih u razmatranje...
ujedno ne vidim razlog zasto ne bi radio sa gredicama i sprat jer se kuce grade od drveta a kamoli splav.. mada mislim da ti je jeftinije da udaris cetri metalan stuba pa da na njima gradis sprat ..
-
Bolje vas nasao :)
Cuo sam za OSB ploce i video na netu da su daleko povoljnije od brodskog poda i lamperije, ali nisam siguran samo koliko su dobar toplotni izolator.
Sto se topole tice imao sam priliku da se uverim u njen kvalitet na vodi. Pre par godina sam jednu terasu uradio od topolove daske, trudio se da je zastitim i trajala tacno 2 sezone, koliko mi je jedan stari splavar i rekao..sad ne kazem, to je bila daska, ne znam koliko bi trajala fosna, ali stim da su ove fosne koje ja imam mazane uljem i naftom i posle 20god kada se preseku na nekim od kise zasticenim mestima, budu bele u sredini. iskren da budem ne znam koje je to drvo. izbegao bih mazanje naftom i uljem jer sam cuo da se dosta oseca posle ona nafta, da su kancerogeni, a imao sam prilike da se uverim u to da i posle 20 god ostaje crni trag na odeci kada se sedi na njoj..
Sto se tice greda, samo se pitam koliko je stabilno da tako noseci deo bude pricvrscen za fosnu.. postoji nacin i da stubove pricvrstim metalnim cetvrtastim nosacima sa po 4 srafa. vidjao sam tako nesto u uradi sam.
-
ne znam kakav je izolator ... sinoc sam bas bio na jednom splavu koji je ceo radjen sa OSB plocama (jos nije zavrsen) i mogu ti reci da uopste nije bilo hladno , mislim da nas je samo OSB od 20mm delio od spoljasnosti ... ali u svakom slucaju raspitaj se dobro
-
kaze kucicu 14x9.hahaha.kucica
-
kaze kucicu 14x9.hahaha.kucica
kafanica i skolica u istom prostoru ... a zvace se SANATORIJUM... :)
-
kafanica i skolica u istom prostoru ... a zvace se SANATORIJUM... :)
[/quote]
Toooo Kapetane,nama je i potreban jedan dooobar SANATORIJUM :taunt:
-
A to ne može kapetane... Kafana i škola ne idu zajedno ...mislim ko će ići u školu...
-
A to ne može kapetane... Kafana i škola ne idu zajedno ...mislim ko će ići u školu...
pa svi ce ici u skolu jer je u kafani :) a iskreno vise sam naucio u kafani nego u skoli :drinks:
-
iz licnog iskustva bih ti preporucio da krenes sve iz pocetka.naime najavljeno je da nece moci vise da se registruju splavovi na buricima,ne zna se kad ce poceti...sto se tice zastite drveta,ako sam razumeo,ojacao bi stare grede nekim gredicama?ukloni sve trule grede i zameni zdravim.u protivnom ces doci u situaciju da propadaju neravnomerno i samim tim kasnije nepotrebno komplikujes posao.sto se zastite tice,sve je bolje nego nista.npr daske (kada sam renovirao splav)nisam mazao uljem iz istih pobuda kao i ti,al sam uvideo da sam pogresio.trebalo ih je koliko toliko pazljivo,sa jedne strane,nauljiti trafo uljem.inace koristio sam bitulit dosta razredjen odozdo,a odozgo firnajz.trebalo bi opet mazati odozgo,svake godine,samo da se daska malo osvezi.ima jako dobrih mazalica za drvo,neki lazuri,ili bilo koja farba samo da nije lak-kliza.sto se tice izbora vrste drveta toplo preporucujem bagrem.malo je skuplja gradja ali uz pravilnu zastitu mislim da se dugorocno isplati.
posto planiram da prodam splav,sve sam blizi ideji da pocnem da kupujem materijal za sledeci.eh to ce da bude splav
-
Pa vidi, planirao sam da skinem ovaj brodski pod koji je sa spoljne strane, da ostavim lamperiju koja je sa unutrasnje i na taj nacin da dodjem do same konstrukcije splava...da vidim kakva je situacija tu, da zastitim te grede i dodam kosnike ako ih nema, da promenim sve delove koji su truli, ne znam kakva je situacija tamo..posto u tim delovima drvo nije kislo, pretpostavljam da je samo dobro osuseno..sto je prednost u odnosu na nove poluvlazne grede koje bih kupio..planirao sam da onda preko kucice (posto skinem krov) stavim grede 10x10 duzine od 6m, cetiri preko kucice i dva preko ove levo terase.. na delu iznad terase (levo) napravim jos jednu terasu istih dimenzija, a krov onda rotiram za 90 stepeni u odnosu na postojeci.. da bih mogao sa te galerije unutar splava izlazim na ovu terasu spolja kroz neka vrata..ako me je iko skapirao sta planiram bice super :))
-
a sto se tice greda ispod splava, koje nose fosne poda, ako si na to mislio, planirao sam da na razdaljini od 1m pored postojecih, podvucem nove grede 10x8cm koje bih mazao nerazredjenim bitulitom.. imao sam priliku da neke delove terase mazem nerazredjenim bitulitom i na njima i danas, posle 3-4godine kada pljusnem vodu odozdo, drvo uopste ne upije ni kap.. malo mi je nezgodno da stare grede vadim na delu ispod kucice..za ostale nije problem da ih izvucem..
-
ja se bas nesto i ne razumem u ove radove ali sta je sa lakom za drvo ? ja sam moju dasku (hrastovina) za motor premazao lakom i evo druga godina ni naceta .. ko nova
-
Pa lak jeste dobar kao krajnja zaštita drveta, ali lak na suncu hoce da ispuca, zatim lak na podu se jako kliza, a trece, da bi drvo premazao lakom moras dobro da ga natopis firnejsom ili necim slicnim,posto drvo posle lakiranja prestaje da ‚‚diše‚‚. to je ono sto ja znam, ako ima jos neko, nek doda :)
-
Lak je dobar za unutrašnje radove, ali tek pošto je površina dobro zaštićena nekim sadolinom,a lak ide kao krajnji premaz....
Posle laka može ići samo lak....
-
To ti je kao ona...posle tita tito :)))
-
Znači raspad sistema... :shout:
-
Sto znaci lak ti je put bez povratka :suicide:
-
Sto znaci lak ti je put bez povratka :suicide:
ne razumem se ali da ponovim ... 3-4 ruke laka na dasci (bez ikakve osnovne boje) koja drzi motor i koja je cesto u vodi (moj svans je problematican) posle 2 godine ko nova daska.. jedino gde je malo losija je tamo gde sam 5 puta menjao srafove pa uklonio lak (dizao sam polozaj daske dole gore...)
e da i meni lak puca .. ali samo prvi gornji sloj posto sam imao vreman ove 3-4 ruke su mazane jedno 5-6 dana pa je svaki premaz isao na skroz suv predhodni sto mozda vremenski i nije neko najpametnije resenje ali sam imao dosta vremena ..
-
A sta da radim sa buricima u sredini splava.. mislim da li da ih vezujem ili ne.. jednom mi je jedan covek rekao da ako ih vezem sve i ako se oni izbuse da ce mi ceo splav potonuti, jer bure kada se napuni vodom ono potone i splav ne vuce dole, a da se vezuju samo spoljni burici, da ne bi ispali pri talasima.. jedino je problem sto meni ti burici u sredini lupaju, znam da oni lupaju kada se malo napune vodom, ali meni lupaju i tek podbaceni burici..iskreno, sada ako budem dizao pod ja bi ih sve vezao..
-
usmi stiropor i ubaci u svako bure, ili prazne plasticne flase pa zavari otvor i da se probuse nece potonuti....
-
Imao sam splav na buricima pre izvesnog vremena. Burici u sredini se ne vezuju jer kada se , od starosti, napune vodom moraju sami da se otkace-potonu inace ode ti splav. Ne znam kako to da ti lupaju jer kada upadnu u prostor izmedju dve cevi oni se bas dobro uglave izmedju. Da bih mogao da ih dodajem svake godine konstrukacija je bila takva da ide malo veci, od velicine bureta, razmak ismedju redova cevi gde spustim novo bure, pa nogama najmanje dvojice pomocnika ga potisnemo na prazno mesto. Spoljni red i ispod mostica sam vezivao pocinkovanom zicom. Ne ispadaju samo od vecih talasa vec kada pada voda ostanu u blatu. Ubacivanje zimi u spoljni red je prilicno tesko jer se to radi iz camca, pa bez 2-3 pomocnika bice kupanja u hladnoj vodi. Mada sam vidjao specijalno savijene dve cevi koje obuhvate bure i spojnicama spoljnu cev splava pa onda to ide mnogo lakse.
-
@freedom imas ovde jako jednostavan postupak menjanja burica , ali kao sto Misha D kaze obrati paznju da neko ne zavrsi u vodi i obavezno pomocnike nadji...
http://www.mojaladja.com/forum/index.php?topic=514.msg18314#msg18314 (http://www.mojaladja.com/forum/index.php?topic=514.msg18314#msg18314)
-
ima fora da ubacis bure izmedju camca i splava,vezes camac u jednoj tacki(napred)a zadnji kraj natezes i samim tim ga podbacujes
-
Ja imam jednu extra foru za ubacivanje burica ali leti. potpuno sam ih ubacujem i to na foru sto uzmem dva kanapa i vezem za cev ispod koje treba bure da podbacim, kanape prebacim preko valjkastog dela bureta a kroz omce na krajevima kanapa provucem drsku od metle. moj savet da bude okruglo nesto jer ako je cetvrtasto vrlo sece ruke.. iz vode se oduprem nogama na bure, a rukama drzim kanape. guras bure ispod splava i vrlo lako ga ubacis. jedino prema visini tela podesis da kanapi ne budu previse dugacki da ne mozes da se dobro odgurnes.. imam negde i klip toga pa cu okaciti, cim ga nadjem..
@ Kaperane hvala za ovo za flase, skroz je super ideja, samo sto ima malo vise cimanja oko zavarivanja bureta.. inace ima ona dobro fora sa purpenom, ali je jezivo skupa..
-
Pozdrav clanovima foruma
Renoviranje splava
Nemam veliko iskustvo, svega jedan splav, ali da pokusam,
Rostilj od okruglih profila, za gradjevinske skele, I pripadajuce spojnice. Svakako izbegavati kutijaste profile I varenje. Konstrukcija sa spojnicama se uvijanjem prilagodjava talasima a sa kut. profilima trpi trajnu deformaciju pa I pucanje vara. Raspored cevi izmedju kojih dolazi bure po duzini podesiti tako da gornji I donji venac (dna bureta) ne nalezu na spojnicu vec na uzduznu cev. Takodje raspored uzduznih cevi (one koje prate duzinu bureta) postaviti tako da se svako bure moze izbaciti ili postaviti iz susednog praznog polja. Ovo obezbedjuje minimalno skidanje dela platforme radi zamene I zamenu direktno sa splava. Raspored buradi postaviti tako da na mestima gde nema opterecenja (kucica nije na sredini) smanjiti po jedno eventualno dva bureta. Imati na umu da svako bure kompletno potisnuto u vodu moze da nosi oko 180 kg. Razume se da zagnjureno do polovine sirine nosi oko 90 kg (ovo je aproksimativno). Vezivanje buradi uz cev preporucujem za svako ponaosob I to sa pakerskim trakama pomocu masinice koja ih dobro pritegne. Ovim se izbegava ‘podbijanje’ nekog od buradi pod sledeci red pri nailasku talasa. Stanje buradi se ipak mora kontrolisati, s vremena na vreme, bilo kuckanjem po njima (bure u kome se nalazi voda ima drugaciji zvuk, ili kroz veliki cep koji treba da se nalazi u gornjoj (neokvasenoj) zoni .
Grede koje se postavljaju na okrugle profile (cevi) I koje nose daske platforme, pricvrscuju se pomocu ‘U’ profila napravljenog od gradjevinske armature za armiranje, fi 8 mm tako da kad se postave da sa donje strane obuhvate cev kraci koji im idu kroz rupe u gredi, dolaze do gornje povrsine grede gde se navrcu navrtke, preko podloski. Ponekad je potrebno u gredi prosiriti rupu za navrtku. ‘majstori' koriste jednostavniji nacin fiksiranja grede za cevi pomocu pocinkovane zice ciji se krajevi uvrnu I dotuku cekicem da legnu na gredu.
Treba imti u vidu sledecu cinjenicu. Ako se burad postavljaju tako da im je duzina paralelna toku reke, onda I prvi (donji koji nosi) red cevi takodje prati tok reke svojom duzinom. Sledeci (gornji )red cevi se postavlja, na spojnice, normalno na tok pa se drvene grede, nosaci platforme, postavljaju opet paralelno toku reke. Na ovaj nacin je moguce obezbediti kasniju zamenu buradi kako je gore opisano. U suprotnom moze da se desi da su otvori izmedju cevi planirani za izbacivanje/ubacivanje buradi ‘poklopljeni’ sa gredama nosacima platforme.
Raspored ovih drvenih greda treba da je takav da obezbedjuje nezavisnost dela platforme koji je pod objektom (kucicom) I dela polatforme koji je oko objekta iz prostog razloga da se padavine sa slobodne povrsine nebi podlivale na deo ispod kucice. Zapravo bi trebalo obezbediti slobodan protok ostavljanjem razmaka izmedju ove dve povrsine dovoljan za isticanje padavina.
Sto se vrste drveta tice, svakako ne bih preporucio topolu ‘ni pod razno’. Mozda je dobra za ‘camovo odelo’ (kad sveci marsiraju) ali svakako nije za spoljnu primenu pogotovo izlozenoj drasticnim temperaturnim razlikama -15/+40 C, I to jos zaliveno padavinama. Sa druge strane, hrastovina je jako teska (600 – 900 kg/m3) I jako skupa. Naime postavlja se logicno pitanje da li sve to ima smisla I do koje granice. Hocu da kazem, hajde da ceo splav posmatramo kao jedan lanac cije karike cine svi elementi splava. Burici, cevi, grede, platforma, itd. Ako jedna karika moze da podnese silu na kidanje do 100 kg, ali preko toga puca da li ima smisla ulagati trud I novac u sledecu kariku tako da moze da nosi do 300 kg. Naravno da nema, jer ce lanac svejedno puci na onoj karici koja nosi do 100 kg. Drugim recima, bilo bi pozeljno sve elemente ‘uravnoteziti’ po svojim mogucnostima. Recimo da je crni bor kompromisno resenje (po meni jako dobro).
Kada je u pitanju zastita drveta pre svega mislim da premazivanje donje strane nije najbolje resenje zbog efekta ‘korita’. Naime, donja povrsina fosne, govorimo o platformi, kao I obe bocne povrsine, sto ih bolje
zastitimo vise sprecavamo susenje vlage koja prodre u dasku sa gornje strane zato sto voda/vlaga da bi izasla/isparila ponovo mora da se vrati kroz strukturu drveta na gore kroz 5cm debljine. Sa donje strane platforme uvek struji dovoljna kolicina vazduha da omoguci susenje navlazenog drveta.
Fosne spoljne platforme postavljaju se sa razmakom od min. 0.5-1 cm (u zavisnosti od koriscenog drveta) za pod kucice dovoljno je 3-5 mm.
Sto se kucice tice njena konstrukcija bi svojim izvodjenjem trebala da obezbedi nepromenljivost geometrije kako sopstvene tako I platforme, barem na onom delu koji pokriva.
Malo sam preopsiran,
I sad samo da ispratim Kapetanovo uputstvo za postavljanjem slika nosece konstrukcije
(http://img25.imageshack.us/img25/7928/rostiljzasplavz.jpg) (http://img25.imageshack.us/i/rostiljzasplavz.jpg/)(http://)
-
tule svaka cast :good:
-
wooow, tule, hvala na ovako iscrpnom odgovoru.. reci mi gde si nasao ovu masinicu i gde uzimas trake.. ja sam za to cuo jos davno, ali nisam do sada dosao do te spravice.. verujem da je sjajna.. i daleko je lakse vezati bure nego sa zicom, koju moras da uvijas, pa pukne i slicno..
Reci mi cime si ti mazao grede i daske.. koliko je dugotrajan bitulit...vidim da nije skup.. mene dobro sluzi vec 3-4 godine, ali ne znam kako se ponasa na duzi period..
-
moze pakerica,medjutim zesto komplikovati?uzmi obican kanap najlonski.ima posebno ime a sluzi za baliranje sena.svi znamo kako izgleda,a za inspekciju prodjes nozicem,skines,pa sve iz pocetka.
-
kaze kucicu 14x9.hahaha.kucica
kafanica i skolica u istom prostoru ... a zvace se SANATORIJUM... :)
CCC kapetane kucica tih dimenzija nije ni moja kuca di zivim, al samo naprijed stvara se dok si ziv, kad prestanes stvarati ustipni se da vis da nisi umro :dance:
-
@Tule
druze, izvini sto moram ovako da regaujem ali ti se u ovo razumes kao ja o hakovanju kompova u pentagonu...
mnogo lepo zvuci, bio bi dobar advokat ili diplomata ali je daleko od istine i zdravog razuma...sve ove price kruze Savom i naslusao sam ih se samo tako i uvek se iznerviram kad ih cujem
prvo,
cevi od skele su se nekada koristile za izgradnju splavova SAMO zato sto su bile dostupne i sto za njihovo spajanje nije potrebna struja (sto je na splavoima bila lux ) i aparat za varenje vec samo spojnice i kljuc a inace su najgori moguci profil za izgradnju (postoji samo jedna dodirna tacka u spoju izmedju dve cevi kao i greda sa cevkom dok kutijasti profili nalezu celom povrsinom)...zato sto su toliko loseg oblika(cevastog) na njih i idu drvene grede kako bi daske lezale na njima...najvaznije, konstrukcija na cevima je jednostruka i lako se savija od sopstvene tezine a kamoli jos usled neke sile, dovoljno je samo izbaciti par buradi sa jednog kraja i taj kraj ce se saviti ka vodi dok kod samonosece (samo ime kaze) dvostruke konstrukcije sa kosnicima (binderi) to ni teoretski nije moguce (kao na velikim kranovima i mostovima)...takvu konstrukciju mozes da ostavis oslonjenu na samo dve tacke i dalje ce stajati ravno...
drugo,
santimetar dobrog vara izdrzava silu od 80kg tako da svaki spoj (!) na bilo kom delu kontrukcije od kutijastih profila (kvadratni, pravougaoni) trpi direktno 1280kg ( u slucaju 40x40 kut) a na splavu ih imas stotine, plus sto se sva sila rasporedjuje na upore, stubice i kosnike bas zato da bi na samom spoju ostala maksimalna sila od nekih 10-50 kg, sto je mnogo puta manje od njegove stvarne izdrzljivosti...jednostavno, obrati paznju na bojlere i razne posude pod pritisnom, svi su oni vareni a ne spajani srafovima...ne kazem da sraf ne drzi ali cemu to kad je var odlican nacin spajanja metala...samo pogledaj sve splavove koji se sada grade (imas ih uslikane odlicne na onom sajtu sto neko spomenu splavovi.info ili net, radih ih kolega Vlada pop) kao i sve majstore koji ih prave, par zar bi oni ulagali hiljade evra u razne invertorske aparate, agregate i sl. kad im je za cevastu konstrukciju potreban samo kljuc, da je dobra...
trece,
ocigledna razlika izmedju splavova sa cevastom i samonosecom kontrukcijom i jesu grede...kod ovih drugih ih nemas, samo zato jer apsolutno nisu potrebne...daske srafis ili direktno za kutiju samonarezujucim srafom ili prvo sa strane kutije srafis stafne (koje sluze samo da drze daske na mestu a daske se i dalje oslanjaju na konstrukciju) ili spajas pod u pajole (nezavisne segmente)...samim tim nemas ni muke da menjas grede kad istrule kao ni trosak za nabavku istih...
cetvrto,
potrefiti da svaki otvor bureta bude na gornjoj strani je SF, nemoguce (mozda i moguce ali ne znam nekog ko ce se toliko iscimati da bi mu talasi, stabla, razne zaglavnjene grane vremenom izokretale burad ma koliko bilo vezano)...ali je jos veca fantastika to da s vremena na vreme otvoris poklopac svakog bureta i zaviris da li ima vode...a i da uspes ne bi nista video...i da, bure sa vodom ima drugaciji zvuk ali takodje i razna burad na istom splavu, prazna, drugacije zvuce, zbog razlicite debljine lima od kojih se prave...burad se kontrolisu najbolje ako ti je pod radjen od pajola da mozes da ukonis svaku po potrebi i pridjes buradima sa gornje strane...tada stanes na svako i jednostavno osetis pod nogama kolika ti je sila potrebna da ga gurnes malo u vodu (ako uopste mozes, zavisi od opterecenja splava i tipa konstrukcije)...ukoliko je kod vecine buradi slicna situacija a jedno sa lakocom gurnes ka vodi, to je sigurno popilo vodu...ako nisi siguran probaj da ga zarotiras po osi nogom (vrlo je lako) i morace da pocne da pusta baloncice...
peto,
bure ima nosivost 200kg a ne 180...ustvari i malo vise ali se uzima da je zapremina bureta 200 litara ( mada bi trebalo 216) sto je 200 litara istisnine, kako je 1L vode = 1kg (ukoliko je potopljeno u vodu a jeste) sto ce reci 200 kg nosivosti...
sesto,
zastita dasaka je vrlo osetljivo pitanje na reci punoj filozofa jer svako ima svoju teoriju...mislim da mi je najgluplja ta da dasku ne treba stititi i uzeti sto tanju jer ce se ona brze osusiti od deblje...kazu isto zbog efekta kadice koji ti spominjes...cista glupost...kao i to za zastitu samo sa gornje strane...daska pocinje da curi na dole tek kad se posteno napije vode a susi se isparavanjem...ukoliko je ti zastitis samo sa jedne strane ona ce svu vlagu upijati odozdo ali nece moci da isparava...ja ne znam tacno koja je teorija najtacnija (znam da ta sa kadicom sigurno nije) ali sam probao par varijanti i najbolje se pokazala zastita nekim impregnacionim sredstvom (tipa firnajz ili firnis kako neki zovu, na bazi lanenog ulja, ili drugo) i to kompletna daska , bez da se stedi vec da upije sto vise...naravno trebalo bi da se uzmu suve ili dobro isusene daske ili kupti sirove pa ko ima vremena, znanja i nerava da ih susi a da se ne pokrive slobodno ali izbeci stavljati sirovu dasku na splav i posebno stititi je....sa donje strane jasam ih stitio epoksi katranom jer za razliku od bitulita on ostaje isti u svim vremenskim uslovima dok se bitulit rastapa...a sa gornje sadolin, onaj sa procentom laka jer on ima UV zastitu, naravno uzeti kvalitetniji...lak, ni onaj za camce, nikako ne stavljati, vec su mnogi spomenuli zasto i potpuno su upravu a najbitnije je sto ce neko vrat da slomi bude li mokar hodao po splavu ili jos gore zimi po snegu...iako sam pristalica sto vise drveta na splavu treba izbegavati gde god je moguce i recimo, ukoliko neko ima pontone, platformu pod kucicom moze da zatvori a gore perlit i laminat u jeftinijoj ili stiropor (neka izolacija, moze i drugo) i brodski pod...lim ima mnogo duzi vek od daske, lako se stiti, 100% izvaren predstavlja sam po sebi hidroizolaciju a sa stiroporom ili perlitom sprecava se i kondenzacija, a sa trenutnim cenama na trzistu gotovo da je isti trosak kao i za drvo ( ko zna da vari)...
bez bilo kakve uvrede ili lose namere sam ovo napisao, vec mi je muka da slusam te price tipa bolji je radijator ili stari akumulator umesto sidra za splav i sl...naravno da ce svako napraviti objekat prema svojim mogucnostima (neko i prema zelji) ali nikako to ne mora biti bolje ili ispravnije...nadam se da nema ljutnje...
-
samo da dam i primer...
na prvoj fotki ti je splav sa tom cevastom konstrukcijom, ostao je bez buradi po sredini i naravno sredina splava se savila i utonula u vodu dok su krajevi iznad...
na drugoj imas slike trulih greda i fosni...
na trecoj bure koje je popilo vodu (ne znam zasto to stavljam ali jbg, bilo reci o tome)
-
Pa prijatelju, da si ispunio obecanje i zavrsio davno zapocetu pricu o izgradnji splava sada ne bi dosao u situaciju da se nerviras. Nema sumnje da si najbolji strucnjak za te stvari pa daj da nesto naucimo. Obecao si kada dodje zima, a ona ce jos malo da prodje.
-
:smile: Bas mu rece,,,, ima puno istine u ovome ,,, ja imam na cijevima i nisam zadovoljan uglavnom su problemi koje si rekao, iskrivio se zbog buradi, ali i građa nije bila suha, meni nesmeta al da se nebi desilo ko ovom na slici mijenjam burad u plasticna,,, promenio bi sve da imam para,, al kriza :suicide:
ja bi uvijek vario al tu di sam ga sastavljao nema struje :diablo: tako da je bilo bolje ikakakv nego nikakav, ljudi moje je viđenje prepustite pravljenje konstrukcije iskusnim variocima i majstorima za splavove :drinks:
-
Captjerry
imam par pitanja za tebe.. kao prvo hvala na iscrpnom odgovoru...
Zanima me na koji nacin da promenim grede i fosne ispod splava.. naime, splav je na buricima sa cevima 6/4 i adekvatnim spojnicama.. znam da bi bilo najidealnije da varim kutije i od toga pravim nov rostilj i stavim 3 pontona, ali sada za to nema para :stop:
Mislio sam da poskidam postojece daske sa poda, da skinem brodski pod sa stranica kucice da bih dosao do same konstrukcije greda kucice i da odatle poskidam eksere kojima je kucica prikacena za pod.
E sad, lako mi je da poskidam daske i grede koje ne polaze ispod kucice, ali ne znam ima li neka caka oko skidanja dasaka bas ispod.. razmisljam da ne mogu sve da ih poskidam jer ce kucica spasti.. mislio sam da nove grede, tih par koje dolaze ispod zavucem pored postojecih.. a onda menjam dasku po dasku.. tipa, jednu izvucem, novu podvucem..ili ima jos nesto na sta treba da obratim paznju..
i reci mi jos tvoje iskustvo sa vezivanjem burica u sredini..oko one price da li ce pocinkovana zica 3mm izdrzati i povuci splav u dubinu, ili ce ipak puci i dozvoliti buetu da potone..
Pozdrav
-
splav mora redovno da se odrzava to je po meni najvaznije kad se zapusti sve je mnogo teze.
ja sam moj sam pravio od cevi za skelu i fosni (sve sa gradilista) :)
prodao sam ga 85god. i do pre dve godine je bio u upotrebi.
onda je promenio vlasnika koji ga je zamenio novim (na pontonima)
-
i zanima me jos na koji je nacin moguce celu kucicu pomeriti za nekih 0.8m na jednu stranu. mislio sam da kada sve bude gotovo, kada stavim kompletan pod, da pomerim kucicu kako bih dobio siru terasu na drugoj strani.. kucica je poprilicn zdrava, jos bih je ja i ojacao, ali mi je palo napamet da je nekako dignem, da li nekim dizalicama i podmetnem okruglu cevku, pa da je po dve takve cevke kotrljam... :heat:
-
Nemam splav , ali sam imao priliku da vidim splav koji je umesto fosni kao gazeći deo koristio grifovano pletivo ( grifovana armaturna mreža) sa okcima 3*3 cm preko koga je postavljena takozvana " veštačka trava". rezultat ; voda se nezadržava , brzo se osuši , drastično smanjenje težine splava ,i dugovečnije od drveta.Samo kao ideja , pa ko hoće nek razmišlja
-
Captjerry
imam par pitanja za tebe.. kao prvo hvala na iscrpnom odgovoru...
Zanima me na koji nacin da promenim grede i fosne ispod splava.. naime, splav je na buricima sa cevima 6/4 i adekvatnim spojnicama.. znam da bi bilo najidealnije da varim kutije i od toga pravim nov rostilj i stavim 3 pontona, ali sada za to nema para :stop:
Mislio sam da poskidam postojece daske sa poda, da skinem brodski pod sa stranica kucice da bih dosao do same konstrukcije greda kucice i da odatle poskidam eksere kojima je kucica prikacena za pod.
E sad, lako mi je da poskidam daske i grede koje ne polaze ispod kucice, ali ne znam ima li neka caka oko skidanja dasaka bas ispod.. razmisljam da ne mogu sve da ih poskidam jer ce kucica spasti.. mislio sam da nove grede, tih par koje dolaze ispod zavucem pored postojecih.. a onda menjam dasku po dasku.. tipa, jednu izvucem, novu podvucem..ili ima jos nesto na sta treba da obratim paznju..
i reci mi jos tvoje iskustvo sa vezivanjem burica u sredini..oko one price da li ce pocinkovana zica 3mm izdrzati i povuci splav u dubinu, ili ce ipak puci i dozvoliti buetu da potone..
Pozdrav
znas kako, svi ti splavovi su radjeni kako je ko smatrao da treba i skoro svi su razliciti tako da ne mogu tacno da ti kazem dok ne pogledam...mada mislim da imam u glavi sliku...uglavnom, na par rekonstrukcija ili slicno mozes da ih zamenis metalnim kutijama 80 x 60 ili 80 x 40 sa 3mm zidom i to ti je trajnije resenjenego da stavljas klasicne drvene grede...menjas ih tao sto ih nacukavas sa strane kao i klasicne grede, odmah uz staru gredu koji mozes da vadis odmah a mozes i kasnije kad propadne ako je koliko toliko u pristojnom stanju...pre toga naravno metalne "grede" zastiti epoksi osnovnim...na rostilj od cevi koji nije natkriven mozes da dodas rostilj od kutija 40 x 40 ili 40 x 30 x 2.5mm na stubicima 15cm koje ces da gerujes prema donjem (cevastom) rostilju...tako ces dobiti sve prednosti samonosece kontrukcije a iskoristices svoju postojecu...ako hoces i slobodan si mozemo da dodjemo da pogledamo i skiciramo kako bi sve trebalo da izgleda, samo da meni naleti neki slobodan dan...
pozz
-
@ captJerry,
Simpaticno glasno razmisljanje, priznajem,
Pojam splava, u danasnje vreme, postao je dosta fleksibilan. Tako se nazivaju i oni ispred hotela Jugoslavija namenjeni ugostiteljstvu, tako se nazivaju i male plutajuce platforme sa kojih pecarosi zabacuju udice.
Trudio sam se da opisem konstrukciju klasicnog Savskog splava 6x6 met. ciji je ‘rostilj’ sastavljen od cevi i spojnica. Onako kako sam ga ja pravio. Onako kako se tada pravio na Savi u najvecem broju slucajeva. Mislim da je barem 3/4 od ukupnog broja splavova, radjenih u to vreme, za sebe (ne za prodaju), radjen na isti nacin. Verovao sam da smo u trenutku donosenja takve odluke bili “orijentisani u vremenu i prostoru” (kako lekari inace vrse trenutnu procenu stanja svesti) . Na zalost, sad vidim da nas 3/4 nismo bili u pravu po pitanju izbora. Cak sta vise, saznao sam da smo bili “daleko od istine i zdravog razuma”.
Ali osvrnimo se malo na iznesene primedbe,
Vidim da je struja na Adu Ciganliju stigla mnogo kasnije, takoreci u ovom milenijumu. I da su se samo (citat) zbog toga koristile cevi.U vreme kad smo moje komsije i ja, na Adi pravili svoje splavove, struja nam je bila dostupna na 100-tinak metara od nas. O prikljuccima na reni bunare da i ne govorim. Neki od tadasnjih vlasnika montirali su ih u Cukarickom rukavcu i odatle vozili do svog mesta. Uzgred, u to vreme se dobijalo pravo za privez splava uz obalu u duzini od 12 met. 3m obale+6m splava+3m obale.
Toliko o struji, a sad malo o ‘teoriji spojeva’
Konstatacija da “postoji samo jedna dodirna tacka u spoju izmedju dve cevi…” ne stoji,Iz jednog jedinog razloga. Cevi se uopste ne dodiruju pa samim tim ne mogu ni da imaju tu zajednicku tacku. Zato sto smo bas na mestima tih zamisljenih tacaka dodira svi koristili spojnice. A spojnice, tkz. ortogonalnog tipa, kao sto znamo imaju dve polu lucne povrsine pod uglom od 90 st. u koje su, cevi lezale takoreci fest. Dva kjuca u ruke, zavrtanje dva srafa, i to je to. Nema, brusilice, nema promena kamenova, nema secenje, nema brusenja. Sledeci argument “dovoljno je samo izbaciti par buradi sa jednog kraja i taj kraj ce se saviti ka vodi..” potseca na onaj vic o studentima veterine koji su cupali muvi noge i konstatovali kako se ponasa da bi na kraju zakljucili “kad se muvi iscupaju sve noge ona ne moze da leti” Pa i ako bi ispalo neko bure (najcesce bi mu u tome neko ‘pomogao’) i cev se povila, kad se postave druga burad cev se vraca u svoj prvobitni polozaj i u prvobitno stanje. Tu i jeste glavna razlika izmedju konstrukcije sa cevima u odnosu na onu sa kutijama. Cevi se povijaju i vracaju u prvobitno stanje. Kutije se savijaju i ostaju u savijenom stanju. Rostilj od cevi se nalazi u jednoj ravni i ta ravan je u prilicnoj meri fleksibilna na uvijanja tako da se prilagodjava talasu (kao gumeni camci) za razliku od rostilja sa kutijama koji je u dve paralelne ravni (kao paralelopiped) i kao takav prilicno krut i preko odredjene vrednosti napadne sile (talasa) dolazi do pucanja spoja na mestu vara, ili trajnog savijanja. Slazem se da nece pucati var, tacnije – zavar- pucace materijal do njega jer je na tom mestu promenjena njegova struktura, usled zagrevanja.
Kad je u pitanju primena resetkastih nosaca, da bi mogli da ‘odrade’ svoju namenu, koliko se secam, mora da bude zadovoljen odnos izmedju njihove duzine (izmedju tacki oslonca) i njihove visine. A taj odnos je, 8:1 za teze konstrukcije, odnosno 12:1 za lake konstrukcije, cime kosnici zauzimaju polozaj od 45 st. odnosno 60 st. Cinjenica da se moraispostovati zahtev da se tezisne ose kosnika (stapova) seku u jednoj tacci, u cvoristu, se podrazumeva. Praksa se na zalost ponekad udaljava od teorije pa majstori izmedju dva paralelna L profila izuvijaju armaturu i formiraju “resetkasti nosac”. Moze i tako.
Kad su metalna burad u pitanju, sto se tice kontrole njihove ostecenosti, u pravu si, Za ‘zvucnu’ metodu treba iskustvo. Za kontrolu kroz cep u pravu si. Ipak, ranije je bilo buradi sa cepom na sredini. Njihova zapremina jeste 216lit, ali ima i nesto manjih. Uzgred, buduci da vec moraju da istisnu kolicinu vode po tezini jednaku njihovoj spostvenoj tezini (drugi zakon plovnosti) na raspolaganju ipak ostaje oko 190 lit odnosno moze da se optereti do 190 kg.za potpunu uronjenost.Naravno, teorijski. U svakom slucaju imati u vidu (da zbog okruglog preseka) dubina njihovog uranjanja nije ravnomerna za ravnomerno opterecivanje.
Ja sam moj splav (sada je drugi vlasnik) pravio davne 1982. god. Sto ce reci uskoro ce biti star 28 godina. Sa cevima i spojnicama. Tada sam ‘rostilj’ zastitio jednim slojem osnovne farbe, obicne, uljane i nikad vise. Kucicu sam napravio od gredica i ‘verovali ili ne’ a lako je proveriti, od obostrano furniranih tabli iverica. Spolja, premaz smolom i plasticna lamperija, iznutra samo laneno ulje i lak. Burad i drvena platforma su trajali oko 4 godine. Kad bi doslo vreme zamene, menjao bih sva bez obzira na stanje pojedinih. Kako onda, tako i danas dan.
Nemam razloga da se ljutim, ovaj forum shvatam kao mesto druzenja i mogucnost razmene
skustava i znanja. Potpuno je razumljivo da pri tom i u najboljoj nameri moze doci do razmimoilazenja.
Sledece ‘suceljavanje’ po pitanju ‘plovnih objekata stacionarnog tipa, prihvatam samo uz pivo.
Dobro, hajde pivo i za porotu.
-
@ Captjerry
Jako mi se dopada ta ideja pravljenja, posto bih trebalo u narednih par godina da postavim pontne, ako to bude moralo zbog inspekcije.. ali je samo problem sto sam ja vec narucio da mi covek sece grede i fosne od crnog bora.. ali jednog dana kada za to dodje vreme (novac) cu uraditi to... Shvatio sam te potpuno sto se tice konstrukcije, tako da mi ostaje samo da proverim cene i da vidim kada cu to da radim, a do tada neka bude na gredama...
A sto se tice suceljavanja, ako ako..samo vi razmenjujte iskustva...ima puno da se nauci :party: a posle cemo svi na :drinks:
-
pominje se neko okupljanje sad dok je ovako ladno , taman da dodjete obojica posto uskoro krecem sa izgradnjom splava pa da capim par fora :)
-
@tule
Druze,
kao prvo prihvatam nacin polemike :) uz pivo
drugo, nismo se razumeli, slazem se da se tada gradilo najoptimalnije sto je moglo i verovatno je dosta stvari tada uticalo na to da se gradi cevim...cak su i potrebe bile drugacije, tada se spla uglavnom koristio za neko povremeno druzenje, pecanje i sl. menjanje buradi, greda i ostalih delova je bio cak i izgovor za okupljanje, kuvanje r. corbe i nikome nije trebalo vise nista od toga (i voleo bih da je i danas tako)...sada kad su ljudi uglavnom komformisti, prave se splavovi koji sve vise podsecaju na kuce (cak ima onih koji su celi omalterisani), gde je svaki rad na njemu obaveza i gleda se da se svo slobodno vreme (kojeg je mnogo manje nego ranije) koristi za uzivanje i beg od guzve...iako su tadasnji splavovi zadovoljavali tadasnje potrebe, ne mogu da kazem da je to najbolji nacin gradnje i da je sistem cevi i spojnica bolji od samonosece konstrukcije...i takva konstrukcija kakvu sam opisao (ne "L" profili i arm) ne moze da pukne, savije se ili bilo kako promeni svoj oblik pod dejstvom talasa i bilo koje prirodne sile (moze ako se usled kosave brod zakuca u njega, to se ne racuna :) )...
konstrukcija koju si pomenu od "L" profila i neke tamo armature je ocajna i vidjao sam neke splavove tako napravljene i takve ljude tesko da mozes da zoves majstorima...ta konstrukcija je pokupila najgore od obe ovde spomenute, lako se savija ali se ne ispravlja...
e i jos jedno se izvinjavam sto sam te napao ali stvarno svakakve gluposti cujes na Savi kad si skoro svaki dan tako i jos kad cujes neke tamo "majstore" koji tvrde klijentu kako je to i to najbolje (a pri tom nema veze sa zivotom) samo jer im je tako lakse, poludis...jos je uvek pravilo da takvi likovi imaju fantasticnu pricu pa cas posla ubede coveka da su u pravu...
@freedom
Druze, drago mi je da si razumeo posto sam malo konfuzno objasnio, da ne moram da crtkam...sve sto ti treba tu smo, ide i lepse vreme pa ce rad na splavu biti uzivancija a ne smrzavanje kao sto je sada za neke od nas...
@kap,
samo kazi kad...:)
@Britva63
e nastavljam pricu pracenu slikama...od nedelje pocinjemo neki mali splav (6 x 8) da radimo, tj. samo platformu sa pontonima pa cu da bacim sve na forum...problem je u mojoj neodgovornost da slikam sve sto se radi u fazama, vec uglavnom na kraju a posle mi bude krivo...
-
@ Kep
konsultacije besplatne, placa se samo pivo
(dobro ajd' casticu :drinks:)
@captYerry
slazem se drugar,
dogovoreno za :drinks:
-
aj videcemo cim se iskristalise datum da se svi nadjemo , oce ljudi u kafanu kad ne mogu na ladje :)
-
I meni bi dobro doslo par fora za splav... pa racunajte i mene :)
p.s. Ja sam malo crtao u google sketchup .. evo slike...
ako neko hoce pa da mu posaljem orginal fajl....
(http://img687.imageshack.us/img687/9125/splav8x8.jpg)
-
fisherman sta ce ti ova "garaza" na splavu zasto to ne zatvoris i napravis neku foru za sedenje zimi , i letnju terasu za kuvanje recimo
-
Pa ovaj levi "zid" ce biti otvoren....
Nemam pojma sto sam ga tako nacrtao....
A planiram umesto ovog prednjeg prozora da stavim klizna vrata....
To za zimi sam nesto razmisljao da zatvorim "garazu" ... a leti da bude otvorena....
Na jednom splavu sam video resenje za kuvanje leti:
Recimo na samom ulazu sa obale, pre ovih vrata da bude otvoren deo za kuvanje, zimi da se lako zatvori.... i da moze da se koristi unutra...
-
taj neki rad , samo kuvanje stavi blize reci da ne mamis razne zivuljke iz kraja na besplatan rucak :)
-
Da li neko moze da mi kaze gde imaju da se kupe pakerica i trake za vezivanje burica (iste one koje koriste u gradjevini prilikom transporta siporeks blokova)?
-
ej to je ekstra stvar, samo sto ja ne znam tacno gde ima...mislim da moze da se nadje u uradi sam... ali nisam siguran
-
evo izguglah ovo... http://www.pramat.rs/grupa.php?id=64 (http://www.pramat.rs/grupa.php?id=64)
ne znam cenu, ali ako neko sazna nek javi...
-
evo ja sam pitam, sam i odgovaram :))))
cena ove pakerice za trake je 11500din.sto je mlllooooooogo:))
a cena trake je u paketu po 3400m oko 2700din, sto nije mnogo, i spojnice (zakivke) dodju za manje od dinar..tako da te vezivanje bureta ne dodje vise od 5 din, ali je masina jako skupa..erovatno ima i na buvljaku..tako da ako se neko raspita nek javi..ako to opet ne budem ja :)))
-
pa ako prodje ozbiljan brod izvali 10 burica .... ne bih ja rekao da je mnogo ...
dvoje troje da se udruze i da kupe taj komplet mogu da ispovezuju burioce i mirna backa...za 4000 dinara po osobi da ne gubite burice i na bojite se talasa... nije to tako strasno...
-
ej ljudi ,kanap
-
Pa to jeste, ali ni zica nije losa, samo je nezgodno vezati je i zategnuti.. meni je pocinkovana zica 3mm trajala po 5-6 godina..
-
A imam jedno pitanje u vezi sorpanja.. kako njih postavljate..?? ja ih postavljam upravno na splav, ali sam cuo da bi oni trebali da budu u sirem razmaku na obali nego na splavu..logike ima, zbok razlaganja sila, ali meni to stoji ovako vec 10 godina i nikada nisam imao problema... sada posto se spremam za malo vecu rekonstrukciju, da znam da li to da menjam ili da ostavljam..
-
ma jok, tako i treba...ako ides u kombinaciji sajle i sorpanji, nikako drugacije i ne mozes...ako pravis sorpanje na zglobovima (sto ti je moja preporuka) onda opet isto, pod 90 stepeni u odnosu na obalu...gledaj samo da duzina sorpanja odgovara jacini, tj. ukoliko se savijaju pod sopstvenom tezinom moras da pravis konstrukciju na njima...
-
Slucajno sam naleteo ponovo na ovu temu...interesuje me dokle se stiglo...
to pitam jer mi se cini sa fotke da je lokacija na makisu, odmah ispod sljunkare, kod restorana Glumac...u oktobru smo na tom mestu poceli zajednicki projekat sa jednom firmom iz makisa koja pravi splavove (tacnije kao podizvodjaci te firme - pontoni, konstrukcija nasa, oni ostalo) ali se neslavno zavrsio ( zapali su u neke probleme sa novcem pa zavlacili za placanje)...uglavnom tamo se i sada radi (ni blizu onoga kako je planirano)...
malo smo bili zaokupirali taj deo ali poslednji put kad sam ja bio tamo, malo posle nove, da uzmem svoj camac koji je bio vezan bas za splav sa slike (ako je to taj) moram da kazem da Vam splav nije bio u najboljem stanju, tacnije jake kosave koje su tad duvale su ga pomerile uzvodno, moguce da su mosti i jedan sorpanj pukli...nisam bas obratio paznju, bila je oluja pa sam gledao da sto pre krenem camcem...video sam se sa komsijom sa splava nizvodno i zamolio ga da vlasniku, pa sad da li je, ne znam...
-
Evo nekih slika lokacije, valjda nisam omasio...
-
Tako je :)
To je lokacija kod restorana Glumac.. Kao prvo moram da vam zahvalim na ovom humanom gestu.. tacno je da je pre nekih mesec dana splav krenuo malo uzvodno :) ali je to nastalo iz razloga sto je pukla sajla i onda ga je kosava oduvala i iskrivila sorpanj.. Bio sam ja pre nekih mesec dana i namestio to.. Upravo sam dosao sa Save, pa moram da vam pohvalim radove.. Vi ste tamo pravi kamp napravili :))
kakvi su planovi za zavrsetak radova?? Gde ce da bude postavljen taj gigant :))
-
Gigant ide na Adu, donji deo, blizu Hua Hua splava...bice to lep splav kad se zavrsi....
malo smo vam zauzeli prostor "kampom", koliko su nama rekli to pripada sljunkari, oni su nam dali i struju...jedva smo uspeli da se izborimo sa blatom dok smo sve postavili i ogradili...moji momci i ja smo bili tu do Nove godine, posle smo, zbog lose organizacije i bahatog ponasanja glavnog izvodjaca sto se dogovorenog placanja tice izasli iz posla...inace splav je poceo da se radi pod strogim pravilima i projektu naseg ing i sudskog vestaka za pomorski i recni saobracaj, kao i nadzorom Jugoregistra...mada, ne znam da li su nastavili u tom duhu...
dobra stvar za vas je sto imate cuvara 24h tamo, tako da bi trebalo da su splavovi u okolini zasticeni. Cuvar se nalazi u jednoj od kamp prikolica, to je glavni izvodjac uzeo u najam od neke gospodje.... ja sam veoma vodio racuna koga uzimam za cuvara ali posle, kad smo mi otisli pitanje je ko je sve bio, jer mi je bas tu nestao akumulator sa camca :)
inace, komsiluk je genijalan, upoznao sam jednog starijeg g-dina koji tu ima i bastu i stalno je nutkao majstore rakijicom i ako sam mu sto puta rekao da dok se radi alkohol je najstroze zabranjen...i komsija ispod vas mi se cini kao mnogo dobar covek...
-
Jao jeste.. To je Ilija.. inace na reci dobropoznat kao Peric :))) Mene svaki put isto nutka i rakijom i vinom iako sam mu i ja sto puta rekao da ne pijem uopste :)) A Zoran.. na splavu ispod mog je ok.. Sa njim obicno imam prepirke oko spornih pola metra izmedju mog i njegovog splava :)) on me uvek tera gore.. a ja pak vucem na dole za tih pola metra koje nikom ne znace :)) salim se.. krajnje korektni su ljudi u komsiluku.. znam da je jako fin i taj covek sto ima jednu od one dve kamp kucice.. on je celo leto dole..
Zao mi je za taj projekat sto su se ljudi tako neprofesionalno poneli.. ali to je zemlja Srbija...
Hvala jos jednom za brigu oko splava.. bas kada sam dosao da pomeram splav video sam da je bilo jako puno ljudi oko Vasih pontona, a posto se mrak priblizavao, nisam stigao da stanem sa Vama.. Par puta pre toga sam popricao sa ljudima koji su se tu nasli.. pa su mi rekli u nacelu sta se pravi, ali detalje nisam znao..