Moja Ladja
E, ovako treba... => Majstorije i popravke - Uradi sam.. => Temu započeo: veljko 13, 01, 2010, 08:08:06 pre podne
-
Zanima me nesto , da li je neko to radio ili se radi a ja neznam. Dali se u komore u plovilu ubacuje vazduh u odredjenom pritisku i da li se time dobija nesto ? Preciznije mislim na dubinu gaz-a plovila . Da li neko mozda zna za tako nesto ?
-
Ne dobijaš ništa. Princip podmornice ti je poznat? :nono:
nije bas tacno da se ne dobije nista... ako grunes recimo 30 kila vazdeuha u komoru (ne znam ni kako bi to uradili) brod ce "potonuti" ko da si mu stavio 30 kila tereta .... doduse ako izbacis SAV vazduh iz korita brod ce biti laksi 50-200 grama :)
-
Hoces da kazes da je 30 kg vazduha iste tezine kao 30 kg celika. :)
-
Hoces da kazes da je 30 kg vazduha iste tezine kao 30 kg celika. :)
jeap !
30 kila vazduha = 30 kila celika
-
To je kao 60 piva, ali bez boce, ako sam shvatio :agree:
pa ne bas pivo ima tendenciju da kalira..
-
A da li bi se nesto dobilo sa 30 kg vakuma? :)
-
A koja je svrha komore , i koliko od povrsine korita procentualno idu komore
-
A koja je svrha komore , i koliko od povrsine korita procentualno idu komore
u slucaju probijanja trupa, skupljanja atmosfderske vode, pucanja wc-a ispod vodene linije komore sluze da camac pluta to jest ne potone....
proracun komora ne znam da uradim .. ali nije komplikovana racunica... jedini podatak koji ti treba je masa plovila pod punom opremljenoscu .. onda se komore naprave da budu neki procenat (10 , 20 100 .. nemam pojma koliko) iznad toga .. to jest DA SVE POTONE a da camac pluta :)
-
Ako bi hermetički zatvorene komore napunili helijumom ili nekim drugim gasom koji je lakši od vazduha, dobili bi efekat "lakšeg korita". Isti efekat bi se postigao ( u manjoj meri) i zagrejavanjem vazduha u komorama.
Tako je teoretski.
Da bi se u praksi ostvario primetan efekat, mislim da bi to morala biti malo žešća komora i žestok pritisak, a onda se postavlja pitanje da li želite da plovite na potencijalnoj bombi.
A tek bi bilo interesantno kada bi se na nekom panju probila ta komora, a komprimovani vazduh ili gas krenuo da izlazi!!! :taunt: Znate ono, naduvate balon, pa ga pustite... :lol:
-
Ako bi hermetički zatvorene komore napunili helijumom ili nekim drugim gasom koji je lakši od vazduha, dobili bi efekat "lakšeg korita". Isti efekat bi se postigao ( u manjoj meri) i zagrejavanjem vazduha u komorama.
Tako je teoretski.
Da bi se u praksi ostvario primetan efekat, mislim da bi to morala biti malo žešća komora i žestok pritisak, a onda se postavlja pitanje da li želite da plovite na potencijalnoj bombi.
A tek bi bilo interesantno kada bi se na nekom panju probila ta komora, a komprimovani vazduh ili gas krenuo da izlazi!!! :taunt: Znate ono, naduvate balon, pa ga pustite... :lol:
E ova ti je pametna .
Posto sam ja zapoceo temu , radi se o jednom tracu koji sam hteo prokomentarisem sa vama i da ga demantujemo .
-
Da bi se u praksi ostvario primetan efekat, mislim da bi to morala biti malo žešća komora i žestok pritisak, a onda se postavlja pitanje da li želite da plovite na potencijalnoj bombi.
A tek bi bilo interesantno kada bi se na nekom panju probila ta komora, a komprimovani vazduh ili gas krenuo da izlazi!!! :taunt: Znate ono, naduvate balon, pa ga pustite... :lol:
obrnuto sale, zeljeni efekat bi se postignao sa vakumom .. a prilikom udara u panj i pucanja korita usisao bi vodu za pola sekunde :) i u tom slucaju nije bomba (explozija) vec ne znam ni ja kako se zove kada je implozija u pitanju..
-
Komora se napuni stiroporom ili dvokomponentnom pur penom ili zajedno je bolje nego samo vazduh unutra.
Negde sam video neku smesu tipa pur pene koja iskljucivo se koristi za poboljsanje plovnosti splavova ima negde na internetu.
-
Hmm, da li to zapravo tako radi. Zagrevanjem vazduha povecava se njegova zapremina, znamo da je masa konstantna velicina. U tom slucaju smanjuje se gustina vazduha (masa/zapremina) te usled toga topliji vazduh ide gore. To je razlog podizanja dirizabla ili ti Arhimedov zakon.
U slucaju da su komore hermetcki zatvorene (sto nije slucaj kod dirizabla) i da nisu elasticne (sto je slucaj kod decijeg balona), sabijanjem vazduha (grejanjem ili komprimovanjem) zapremina bi bila konstantna ali bi vise mase vazduha uterali u tu istu zapreminu, pa bi gustina bila veca tj. ta komora bi fizicki bila teza od vazdusne komore sa atmosferskim pritiskom i dobili bi zapravo efekat tezeg korita.
Efekat lakseg korita se definitivno dobija, ako bi komore napunili helijumom, samo mislim da bi komore morale biti ogromne da bi se osetio realan uticaj sile uzgona.
-
Komora se napuni stiroporom ili dvokomponentnom pur penom ili zajedno je bolje nego samo vazduh unutra.
Negde sam video neku smesu tipa pur pene koja iskljucivo se koristi za poboljsanje plovnosti splavova ima negde na internetu.
@barba mislim da se radi o 100 200 grama maximum i komore su uvek u "drugom" pritisku posto je vazduh spolja druge temperatiure, tako da nam konstantno ladje budu teze-lakse za po koji gram
@Mezija ja sam jurio tako neku pur penu ali nista pametno ne nadjoh , jedino me brine "pur pena i metal" spoj na sta lici posto metal i plastika bas nisu najsrecnija kombinacija... ako ikada ponovo budem pravio komoru naguracu je sa plasticnim flasama onim malom od VODA vode .. posto su kockaste..
ali ajde kad se dohvatismo stiropora, zanima me jedna stvar... kao sto znate stiropor proizvodi gomilu elektriciteta (plastika , pomeranje , strujanje vazduha i prasine...) , kako se taj elektricitet odrazava na metalno korito , dosta nas je oblagalo brod za istim... a nekako mi se cini da nije bas najpametnije jer kako sam cuo korozija, galvanske struje cink prtektori sve je to povezano...
-
A sta bi bilo ako bi Kapetan recimo svoj gumenjak napunio helijumom,dali bi mu bilo recimo dosta i 2ks da izglisira :taunt: :taunt: :taunt:
-
A sta bi bilo ako bi Kapetan recimo svoj gumenjak napunio helijumom,dali bi mu bilo recimo dosta i 2ks da izglisira :taunt: :taunt: :taunt:
postao bi cepelin :taunt: :taunt: :taunt: :taunt:
-
a bre vise volite da oftopikujete nego leba da jedete :lol:
nego aj neka neko kaze sta misli sa onim problemom sa stiroporom ima li to neke veze ?
-
Ako nisi dobro zaštitio prostor između stiropora i metalnog djela korita pa uđe vlaga između, eto ti belaja nakon nekog vremena.
to da , ali sta je sa elktricitetom koji je kod stiropora poprilicno velik ? zna li neko fabricki brodovi da li koriste stiropor ?
-
kap ima i jos jedna fora :pred sam kraj zavarivanja komore uradis dobru zastitu i upalis par sveca unutra i zavaris je do kraja .Sveca gori dok nepotrosi kiseonik koji ujedno odradjuje dve stvari pravi vakum da neradi lim i nema kondenza pa je samim tim duzi vek.Primer sam imao pre 8 godina lik odradio tako i posle 5 god otvori komoru da napravi spremiste ni tacke nema samo stare svece napola sagorele .Naravno obavezne cink anode ispod vode i napred i pozadi.
-
Imao sam "smederevca" i posle nekoliko godina ga prodam drugaru...On posle dve godine od kupovine (oko 6-7 god.starosti čamca) otvori komore i napravi vratanca na njima da ima za ostavu...Kad jedna neverovatna stvar...lim u komorama uopšte nije bio zaštićen,ali ni traga rđi...evo i danas posle 11 godina,nisu ofarbane komore iznutra i nema rđe uopšte... ne znam kako,ali tako je....
-
Proracun komora se radi tako da zapremina komora u dm3 bude veca od tezine broda u Kg.
1dm3 = 1kg nosivosti.
1dm3 = 1dm duzni x 1dm sirine x 1dm visine komore.
Primer: ako je komora 2m x 1m x 60cm to je 20dm x 10dm x 6dm =1200dm3 ili 1200l ili 1200kg ili 1.2 tona nosivosti.
Nekoliko teoriskih gresaka:
1. Svece ne promene pritisak bitno vec potrose kiseonik a bez kiseonika nema rdjanja, rdjanje je oksidacija t.j. vezivanje metala sa kiseonikom.
2. "U slucaju da su komore hermetcki zatvorene (sto nije slucaj kod dirizabla) i da nisu elasticne (sto je slucaj kod decijeg balona), sabijanjem vazduha (grejanjem ili komprimovanjem) zapremina bi bila konstantna ali bi vise mase vazduha uterali u tu istu zapreminu, pa bi gustina bila veca tj. ta komora bi fizicki bila teza od vazdusne komore sa atmosferskim pritiskom i dobili bi zapravo efekat tezeg korita."
Ako zagrevate hermeticki zatvorenu komoru vazduh koji je vec u njoj nece biti ni laksi ni redji ni tezi vec samo topliji i pod vecim pritiskom dok se ne ohladi. (Ne moze da udje jos vazduha jer kao sto je podvuceno hermeticki je zatvorena komora.)
Medjutim ako zagrejete otvorenu komoru pa je brzo zatvorite onda ce biti razredjen (jer se pri zagrevanju razredjuje a ima gde da izadje). Kad se ohladi ne moze da udje jos vazduha pa ostaje razredjen i samim tim laksi.
Ako se probije komora sa razredjenim vazduhom, usisace vodu da se izjednaci pritisak.
3. "A da li bi se nesto dobilo sa 30 kg vakuma?"
Apsolutni vakuum ne postoji ali kad bi postojao u njemu ne bi bilo cestica pa ni tezine.
Tako da 30 kg vakuuma ne postoji.
Stiropor samo dodaje na tezini ali ako je komora porozna pomaze da ne potone camac, racuna se komora kao sa vazduhom ali za onoliko manje koliko je ispuna (stiropor) tezak.
-
MARKE, svaka cast,kratko ,jasno, precizno...
Da je visse ovakvih odgovora na nasa pitanja, Bruce nam ne bi bio ni do kolena
vole ljudi da oftopikuju pa to ti je :) Marke svaka cast ...
e jos kada bi znali koliko je 1kvm lima 3mm 4mm 5mm
-
Evo linka;
http://mdmetric.com/tech/sheetwt.htm (http://mdmetric.com/tech/sheetwt.htm)
-
sve je to super gde postoji reda a dali kod nas garantuju da te table lima odgovaraju ne samo ovakvoj tabeli sa linka nego i po nekom kvalitetu koji bi mogao da koristi u bilo kakvim preciznijim proracunima i osnovama za jedno plovilo -hocu reci dali ova matematika sto se skida sa neta a vezana sa camcima ima ikakve veze sa nasom realnoscu .
-
Pa ima dovoljno za izracunavanje tezine a tu i nije bitna 100% preciznost, plovilo mora da ima veliku korisnu nosivost tako da sopstvena tezina ne menja mnogo, druga stvar je kvalitet ali firme ne prave lim za camzije na Savi nego za industriju tako da bi trebalo da postuju norme za takve proizvode. Druga stvar je ako su table skliznule s rumunskog ili ruskog slepa u camac onda niko nista ne garantuje ali i to plovi godinama.
-
teoriju neznam ali znam da za dobar i kvalitetan camac treba prvo dobar projekat,zatim da se pridrzavas normi iz projekta u smislu kvalitet lima ,kvalitetan postupak varenja -elektroda,odredjena ojacanja ,kvalitet flahova ili vinkli,kvalitetan majstor ,otezanja rasporeda po projektu ......itd toga kod nas nigde nisam video.I pored toga imam druga koji je napravio brod 11x 3m 1984 god, jos ga naravno ima i vozi , na 20 godina je promenio lim u tabanu a naravno svake 3 godine sredjuje korito(smirglanje-farbanje).koji mi upravo uvek zapusi usta sa mojim pricama o majstoriama i nekim kvalitetnim materijalom i radovima sa recenicom :OTISAO NA STOVARISTE ,KUPIO LIM, RAKAO TECI HOCU TE DIMENZIJE,TECA SE ZEZAO GODINU DANA IETO SAMO GA FARBAJ NA 3 GOD I VOZI.JA KAO POSRAN.TAKO DA PONAVLJAM SVATA MATEMATIKA I PRORACUNI SU SUPER ALI MI SMO SRBI.
-
Nekoliko teoriskih gresaka:
2. "U slucaju da su komore hermetcki zatvorene (sto nije slucaj kod dirizabla) i da nisu elasticne (sto je slucaj kod decijeg balona), sabijanjem vazduha (grejanjem ili komprimovanjem) zapremina bi bila konstantna ali bi vise mase vazduha uterali u tu istu zapreminu, pa bi gustina bila veca tj. ta komora bi fizicki bila teza od vazdusne komore sa atmosferskim pritiskom i dobili bi zapravo efekat tezeg korita."
Ako zagrevate hermeticki zatvorenu komoru vazduh koji je vec u njoj nece biti ni laksi ni redji ni tezi vec samo topliji i pod vecim pritiskom dok se ne ohladi. (Ne moze da udje jos vazduha jer kao sto je podvuceno hermeticki je zatvorena komora.)
Medjutim ako zagrejete otvorenu komoru pa je brzo zatvorite onda ce biti razredjen (jer se pri zagrevanju razredjuje a ima gde da izadje). Kad se ohladi ne moze da udje jos vazduha pa ostaje razredjen i samim tim laksi.
Ako se probije komora sa razredjenim vazduhom, usisace vodu da se izjednaci pritisak.
3. "A da li bi se nesto dobilo sa 30 kg vakuma?"
Apsolutni vakuum ne postoji ali kad bi postojao u njemu ne bi bilo cestica pa ni tezine.
Tako da 30 kg vakuuma ne postoji.
Marke ja sam pricao o formiranju komore u kojoj bi imali sabijen vazduh, time je otvorena tema, tj, komoru u kojoj bi imali vecu masu vazduha u istoj zapremini nego u slucaju vazdusne komore pod atm. pritiskom, ne bitno na nacin kako bi to izveli, a ne o grejanju vec zatvorene komore.
Grejanje otvorene komore pa zarobljavanje tog toplog vazduha u komori je u principu vakumiranje komore.
Sto se vakuma tice verovatno nisi primetio onog smajlija na kraju. Mada istina, zivimo u zemlji u kojoj nista ima neku tezinu. :)
-
Sve ove teorije o pritisku u komorama nemaju uticaja na uzgon komora posto je vazduh specificno daleko laksi od vode pa su razlike u uzgonu minimalne a uzgred sa povecanjem pritiska u komorama povecava se i tezina komora pa je camac tezi u vise gazi.
Dobar primer je plinska boca: kad je gas u njoj pod pritiskom teska je 12 -15kg a prazna t.j. sa plinom na atmosferskom pritisku samo par kilograma, naravno da dublje gazi u vodi puna nego prazna. Znaci povecanje pritiska u komori je nepotrebno i stetno jer se komora izlaze naprezanju a efekat je negativan iako zanemarljiv.
-
Evo, dodjosmo zajednickim snagama do primene principa hot air baloon-a na camce. Ideja koju je dao Sale jeste primenjiva i moze se prostim zagrevanjem hermetiki zatvorene komore dobiti efekat lakseg korita, a da bi se to ostvarilo potrebno je da komora na sebi ima check ventil.
Steta je samo sto je Marke u pravu i sto da bi efekat citave budzevine bio zanemarljiv.
Komore na pasari su punjene nekom, ja bih rekao, ocvrslom penom braonkaste boje, koja je tvrdja od stiropora,a mislim i da je laksa (mozda je to i subjektivni dojam). Lako se sece nozem i iritira ruke na dodir, tj ostaju sitne iglice u kozi.
-
isti materijal i je na narvalu ... i u dodiru sa naftom postaje sundjerast to jest pocne da se raspada...
-
sve je to super gde postoji reda a dali kod nas garantuju da te table lima odgovaraju ne samo ovakvoj tabeli sa linka nego i po nekom kvalitetu koji bi mogao da koristi u bilo kakvim preciznijim proracunima i osnovama za jedno plovilo -hocu reci dali ova matematika sto se skida sa neta a vezana sa camcima ima ikakve veze sa nasom realnoscu .
Celik za brodogradnju je mek celik,tj on je niskougljenicni celik ima procenat Ugljenika (C) manji od 0,2%,i ogranicen %Sumpora (S) i Fosfora(P).Smanjenjem ugljenika se postize dobra zavarljivost i bolja mogucnost deformisanja,a smanjenjem S i P se postize smanjenje krtosti,pored njih ima jos mali procenat legirajucih elemenata i dezoksidansa,koji necu spominjati.
Poenta price je da je to mekan celik koji se lako zavaruje,pa u sitnoj brodogradnji se primenjuje i obican trgovacki celik,koji se dobro vari,(ali ne tako dobro kao brodski jer je prljaviji),ali je ujedno i cvrsci jer ima veci % C,mestimicno je zakaljiv,tj nema iste mehanicke osobine preko cele svoje povrsine.Trgovacki celik se masovno primenjuje u sitnoj brodogradnji i nije greska napraviti brod od njega,najveci problem predstavljaju hemijski elementi koji otezavaju zavarivanje,te je tesko obezbediti nepropustnost zavarenog spoja,pa kod velikih brodova te mikro prskotine usled povecanja napona kod neujednacenih(zakaljivih)povrsina mogu izazvati sirenje pukotina,pa zato u sitnoj brodogradnji ako negde i postoji neka mikro prskotina nije toliko opasna,zatvorice je farba,a do vecih pukotina ne moze doci jer su male povrsine.Sto se tice tabele koju je Marke postavio,tezina celika je priblizno 7850kg/dm3,tj legirajuci elementi nemaju neki uticaj na ukupnu tezinu jer su u malom procentu,na primer celik za brodogradnju ima u procentima:
C=0,156%
P=0,007%
S=0,01%
Al=0,049%
Si=0,018%
Mn=0,545%
Cr=0,012%
Mo=0,001%
Ni=0,001%
Cu=0,021%.
-
znaci 1kvm celika od 1mm je 7,85 kg i onda mnozimo sa debljinom celika
1mm - 7,85 kg
2mm - 15,7 kg
3mm - 23,55 kg
4mm - 31,4 kg
5mm - 39,25 kg
-
Tako je Kapetane,cak je i prohrom priblizne tezine iako je visoko legirani celik,tj ima 19%Cr i 9% Ni.
-
Komore na pasari su punjene nekom, ja bih rekao, ocvrslom penom braonkaste boje, koja je tvrdja od stiropora,a mislim i da je laksa (mozda je to i subjektivni dojam). Lako se sece nozem i iritira ruke na dodir, tj ostaju sitne iglice u kozi.
Materijal je verovatno isti kao i za surf boards (daske za surf) ili glisere kojima je to ispuna izmedju slojeva "plastike" a sluzi i kao komora a sto je vaznije kao konstrukcijsko ojacanje. To je ili poliuretanska pena ili ako vas pecka pri dodiru
"epoksi foam/carbon-fiber" sto bi rekli epoksi pena sa carbon vlaknima.
-
Upravo tako.
Komore su na pasari ujedno i klupe. Kada se izvadi to punjenje kroz dno korita na mestu komore/klupe se vidi strujanje vode. Izgleda malo jezivo. Samo na tom delu korito nije laminirano u dva sloja. Interesantno je da fali onaj deblji sloj. Same klupe se nakon vadjenja ispune krive prilikom sedenja pa je neophodno uraditi ojacanje.