Moja Ladja
Nautika opšta... => OPŠTA DISKUSIJA => Temu započeo: Misha D 01, 04, 2020, 18:18:54 posle podne
-
Iako je takvih plovila malo na našim rekama ima zaljubljenika ili početnika koji traže zadovoljstvo u tom načinu plovidbe.
Zaljubljenici misle da je to na rekama praktično plovilo ali početnici bi trebalo malo bolje da se informišu o tome.
a) vetrovi: kada su jače košava ili severo-zapadni vetar ploviti pod jedrima je praktično nemoguće i nisam video da je iz moje susedne marine AJK (Akademski jedriličarski klub) neko tada isplovio. Ukoliko bi jedrilicu uhvatio iznenadni i jaki letnji vetar (ovde ga zovemo Salauka) slabašni motor od 6-10ks bi teško mogao brzo da pomogne početniku, pa i iskusnom jedriličaru, da se munjevito vrati u zaklon ili marinu.
Povetarci nisu tako česti da bi se moglo uvek ploviti kada je jedriličaru to slobodan dan, a ponekata su toliko slabi da se malo jači vodotok ne može ni savladati nego se "šetkaju" levo desno u blizini marine, a onda se to sve završi upotrebom motora.
b) bezbednost: iako jedrilice imaju prednost u odnosu na ostala plovila neće i ne može se očekivati da će neki gurač sa velikim sastavom usporavati ili drastično manjati pravac. Gliseri i njihova bahata plovidba u delu gde glisiranje nije dozvoljeno su bezobzirni prema svim učesnicima u plovidbi i na jedrilice se ni ne osvrću.
Blizina obala i manji vodostaj su ograničavajući faktor za ta plovila koja imaju gaz preko 1,5m a pri višem vodostaju prolaz ispod nekih starih mostova (Beogradski železnički most, pa čak i Pančevac) je nemoguć.
c) komfor: jedrilice su pravljenje za korišćenje jednog-dva čoveka (ovde mislim na ona plovila koja su po veličini najčešća na našim rekama) tako da je unutrašnjost skromna, oprema za neki višednevni boravak na vodi retko kada postoji.
d)ekonimičnost: ako neko želi da se vozika oko svoje marine na sat-dva i misli da će korišćenjem jedara imati besplatno zadovoljstvo onda mogu da razumem negovu želju. Sve ostalo ne ide u prilog kupovini jedrilice za reke. Izvlačenje svake 3-4 god na suvo jedrilice kojoj se ne uvlači kobilica je otežano i traži posbnu prikolicu, a transport na more otežan i rizičan zbog povišenog težišta na takvoj prikolici.
Plovio sam prošle godine 10dana na jedrilici od 12-13m oko Grckih ostrva Skiatos i Scopelos , a koju je vlasnik pokušao da koristi god-dve na Dunavu ali mu je to bila nemoguća misija i prebacio je plovilo u Grčku gde takva pa i ona manja plovila imaju svoju svrhu.
Komfor i prostor na mom plovilo od 9'5m je solidno veci nego na tih 12-13m.
Ako je najveći broj plovila na našim rekama deplasmanskog tipa treba se upitati da li je to posledica pameti, nužde ili nečeg trećeg, ali je sigurno da je to prevashodno oslanjanje početnika na iskustva većine.
-
Svaka je na mestu
Poslato sa VTR-L09 pomoću Tapatoka
-
Delim Mišino mišljenje.
-
Jako koristan tekst Misho, pogotovo sto na forumu nema toliko tema i informacija o jedrenju. Ja sam jedan od tih koji nemaju iskustvo a imaju zelju. Sto se licno mene tice ideja mi je bila da jedra koristim po lokalu, da se svrckam koliko je to moguce kad ima uslova a za nesto dalje destinacije da koristim motor kao sto bi i na bilo kom drugom camcu.
MOzda nisam u pravu ali verujem da na mikrotoneru ili jedrilici tih dimenzija ima vise mesta u kabini nego npr u pasari koja je slicne duzine(za nijansu kraca). Gaz jedrilica takodje ne bi trebalo da je veci od pasare osim ako je fiksna kobilica. Takodje sam mislio da pasara nije nista plovnija od jedrlice tako da ni tu ne bi bilo neke razlike.
Kao primer sam uzeo pasaru jer mi je to isto jedna od opcija.
Vrlo moguce da sam u svim stavkama u zabludi ali zato sam tu i raspitujem se i uz pomoc vas iskusnijih odaberem pravu opciju
-
Aki, mani se jedrilica

lepo je čovek objasnio, gledaj nesto plastično skupi jos koji evric i uživaj na vodi dugoročno. Odakle si i gde planiras da drzis plovilo kada kupiš.
Poslato sa VTR-L09 pomoću Tapatoka
-
Jedino sam siguran da je jedrilica plovnija od pasare... Za ostalo ne znam, ne razumem se u jedrilice....
-
Pasara ti je bar duplo sporija od jedrilice sa nekim motorom od 10-tak konja ali zato koje god nevreme da te uhvati bezbedan si :-) Imas na oglasima jednu pasaricu u boljevcima mislim za male pare pa ti ostaje mesta da se igras sta ti treba na camcu.
-
https://www.kupujemprodajem.com/Plovni-objekti/Camci/Pasara-p500--93113574-oglas.htm?filter_id=414
-
Na Novom Beogradu sam. Kad prodje ovo ludilo prosetacu po marinama da vidim gde cu. Ako nadjem nesto u Bezanijskom rukavcu, mozda Ada. U blokovima su dosta skupe marine. Najrealnija je ipak Pasara izgleda, ova sa Bojanovog oglasa deluje lepo. Ali da ne sirim previse, ipak je ovo tema o jedrenju.
-
Mozda bude mesto u marini gde drzim camac u bloku 45 a nije skupo u odnosu na neke druge.Pritom vlasnik zivi tu tako da nema zime:-)
-
Aki nema veza u marine na savi za plovilo 6 metara bez 50e u marini colorit u Bezankskom zimovniku je 75e da znas sta te ceka
Poslato sa VTR-L09 pomoću Tapatoka
-
Jedrenje na reci je i te kako moguće ali stvarno nije jednostavno. Ali nema većeg selameta na vodi od jedrenja. Možda mu jedino veslanje u kanuima i kajacima može parirati. Ako volite plovidbu uz šum jedara i škripu konopa, vredi se pomučiti.
Osim brzine rečne struje, problem pravi i relativno uzan plovni put, zakrivljenost rečnog toka i gust saobraćaj (pogotovu na Dunavu).
Naravno, nećete koristiti jedra da biste negde stigli, već se radi o čistom uživanju. Nizvodno stižete bilo gde i to uz bilo kakve uslove, to nije problem… ali uzvodno, eh to nekad stvarno bude problem. Svakako da morate imati motor, pomoćni. Strategija je da se motorom otplovi uzvodno do nekog dela reke koji je prilično širok i prav… pa se tamo zamajavate sa jedrima a imate i odličan pogled na nadolazeće brodove. Ako i ne uspete da napredujete uzvodno, već idete cik-cak od obale do obale, uvek ćete posle lako stići do marine. Idealno je jedriti sa pomoćnikom. I objasniti mu kako stvari stoje, da veliki putnički brodovi koji su u daljini tek neka mrlja mogu da se za nekoliko minuta stvore tu kod vas i naprave vam veliki problem, posebno ako idu nizvodno, a vi ili on se spetljate. Idealno bi bilo imati i mali AIS prijemnik koji vas stalno upozorava ko vas napada „odozgo ili odozdo“. Problem da Dunavu znaju da budu i refuli koji vas iznenade, pa ako se opustite može da dođe i do povećanog adrenalina u smislu povećanog nagiba. Drugo, približavate se šumovitoj obali… vetar apsolutno počinje da se ponaša nelogično.
Što se tiče plovnosti malih jedrilica tu se ne mogu porediti ni sa jednim rečnim čamcem, koliko su u prednosti. Zahtevaju slabije motore zbog hidrodinamike trupa, a i veoma su stabilne. O poređenju sa „tabanašima“ da ne pričamo. Plovite na motor, nailazi talas od velikog broda, vi samo spuštate švert (centralnu kobilicu) i momentalno stabilizujete čamac. Ako vidite da nadolazi nevreme nema razlike između jedrilice i onih koji nemaju jarbole. Spuštate jedra, palite motor i gas u marinu ili na obalu.
Naravno pričamo o malim jedrilicama bez kabine, tzv. jolama i onima do 6-7 m sa kabinom koje sve imaju uvlačive kobilice. One sa fiksnom kobilicom su stvarno nepraktične za reku. A o transportu prikolicom da ne pričamo. Evo primera takve jole http://vb2832.blogspot.com/ Upravo takva je baš i moja Volksboot 480.
Ali da budem iskren, voleo bih da imam i dve stvari, malu jednostavnu kabinu, tek sa dva kreveta, gde mogu da smestim kamp opremu, razne drangulije… i samoprazneći kokpit. Malo mi je već muka pre i posle svake plovidbe nameštati ciradu. Na primer ovakav Flying Cruiser S: https://www.bwc-illmensee.de/english/cruiser-s.shtml
Da, i još jedna prednost jarbola i buma. Jarbol vam je idealni držač – gelender kad vam dolaze gosti na brod, a bum je idealna prečka za postavljanje šatora pa možete i lepo da prespavate ako namestite neku ciradu i mrežu protiv komaraca. Kod Holanđana je to vikend kampovanje posebno popularno.
Uz prikolicu, naravno o prednostima jedrenja na jezerima i moru ne treba ni pričati.
-
ja ovo ne bih propustio
https://www.kupujemprodajem.com/Plovni-objekti/Camci/Dalmatinka-93218170-oglas.htm?filter_id=589723698
-
eek ovo je baš povoljno...imao sam Dalmatinku...odličan brodić samo za mene mali pa sam promenio
-
Brod na jedra je esencija užitka na vodi. Plovidba u tišini, huk vetra u snasti i veliko krilo koje ga nosi. I svest da putujemo besplatno a planeta ostaje za nama čista. Zadovoljstvo napinjanja škote i uzda, podešavanja krme i zatezanja jedara nema ništa slično sa plovidbom uz neprekidno režanje motora i vibracijama koje se prenose kroz trup, bilo da ste u šiklji ili na kruzeru. Ali avaj, malo od toga ima na reci, pa makar bila velika kao Dunav. Kao što Bolens reče, treba se pomučiti, a nigde stići nećemo. Nakon jedrenja po beskraju mora uz relativno ujednačene vetrove koji kao da su stvoreni samo da bi nas vodili nekud, košenje između tesnih rečnih obala gde je jedino izvesna snažna struja koja nas nosi nizvodno uglavnom samo rađa nostalgiju. Može biti zabavno igrati se jedrilicom na reci, možemo se baviti sportom, ali ona je stvorena za more. Zahvaljujući konstrukciji savladaće bezbrižno talase i kovitlanje vetra na reci, lako će ići sa malim motorom, ali za to joj na reci jarbol i snast i ne trebaju. Čak i smetaju kad se priđe šumovitoj obali ili starom železničkom mostu u Beogradu. Ono što je potrebno je prikolica i mogućnost da je odvezemo ponekad na more, naravno ako nije duža od 6-7 metara. Ako je veća tamo treba i da ostane.
-
Da, upravo tako. Zaboravio sam da pomenem i tu bitnu nezgodaciju sa jarbolom, kad hoćete da pristanete u hladovinu ispod nekog drveta, a zaboravite na taj "stub" koji imate, pa se upletete kao pile u kučine! Ali uz malo planiranja i opreza, naravno da se i to da izbeći.
Druga opasnost sa jarbolom je udar groma u vaš "gormobran" ali to ne spada u specifičnost jedrenja na reci pa ga ne treba ni posebno spominjati. Grom vas može drmnuti bilo gde, na otvorenom moru pogotovu. Ali i tada postoje tehnike kako se zašititi, i posadu i opremu. Svu vredniju navigacijsku opremu na brzinu počupate iz konektora u ubacite je u rernu! 357
-
Groma sam se uvek plasio stim da sam mnogo put na sred Dunava, oluja a ja u ALu ili Metalnom camcu. Kasnije sam cuo da i ako udari grom, samo se sprovede u vodu i nema ni stete niti se oseti. Ne znam koliko je to istina..
-
Da, tada bi brod trebalo da se ponaša kao "Ferardijev kavez" i osim elektronike, ne bi trebalo da bilo ko strada...
Pu pu pu daleko bilo da se bilo ko od nas uverava u ovu teoriju 114 eek
-
Tako je, nema nikakve opasnosti ako su unutra broda ili auta svejedno. Dok sam popravljao elektro lokomotive trebalo je dosta vrmena da se naviknem da prolazim pored uvodnika od 25K volti na 30 cm od nosa, deli obična žičana baštenska ograda :)
Zato kad munji i seva unutra u brodić i nema opasnosti. Treba isključiti elektroniku u bilo kom obliku jer može da strada.
-
Ovo važi samo za metalne brodove ili sve?
-
Za sve, samo se "metalci" više plaše od nemetalaca :) Bilo kakav oklop koji ne mora biti od "neprovidnog" materijala kao lim ili slično je dovoljan da se struja rasporedi po površini i tako se uzemlji bez posledica po one unutra. U elektro lokomotivama ima kavez od žice, malo jače od one za kokošinjac i to radi da spreči proboj 25k volti na onog ko prolazi 30 cm od toga a taj napon preskače otprilike na 1.5 metara i više, zavisi. Munja ima daleko veći napon ali je princip isti.
Plastika je sama po sebi izolator i dok si unutra ti si u faradejevom kavezu. To ne znači da kad jako munji i seva treba da budeš na sred reke i time bivaš najvišlja tačka :)
-
Пошто се говори о једрилицама , не видим шта може да те заштити сем Бога од ударца грома у једрилицу која је од стаклопластике . Највероватније ће ударити у јарбол и завршити у његовој пети , не смем ни да помислим шта би се десило у том моменту са једрилицом и онима који су на њој .
-
Jedrilice su daleko češće izložene udaru groma od motornih čamaca. Umesto u božiju promisao možemo se donekle pouzdati u sistem zaštite od munje na brodu. Iz istog razloga se gromobrani postavljaju i na crkvama, i to iznad krsta 6589 Sistem zaštite se sastoji od šiljka na vrhu jarbola, provodnika i uzemljenja - metalnih površina sa donje strane trupa. Aluminijumski jarbol dobro provodi struju pa nije potreban poseban provodnik, ispod pete jarbola se obično nalazi metalni podupirač od kog se debelim provodnikom strujni udar sprovodi na metalnu kobilicu ili posebne ploče. Kod drvenih i karbonskih jarbola potreban je poseban provodnik i duž jarbola. Postavljaju se nekad i horizontalne veze koje sprečavaju struju da "iskoči" nekontrolisano preko sajli, vinčeva, mokre užadi, krme, mokrog skipera itd. I posebna kola koja štite elektriku i elektroniku na jedrilici. Bez ovoga, munja koja prevali kroz vazduh (izolator) stotine metara, nakon udara u jarbol pronađe lako put i kroz plastiku brodskog trupa. Usput prati vlagu koja se od struje pretvara momentalno u paru i sve to dovodi do katastrofalnih šteta, a ako ima i prosutog goriva u kaljuži... Vlažne mogu biti i čarape i noge mornara što je dovoljno da nastradaju. U oluji sa gromovima, na jedrilici bez gromobrana preporučuje se spuštanje jedra, otkačinjanje kraja buma i spuštanje u vodu (ako je moguće), da bi poslužio kao najkraći put za odvođenje munje u vodu. Metalni trup je bolja zaštita za one u kabini, ali ne i za krmanoša koji drži jednu ruku na bumu ili škoti, a drugu na točku krme i mokar je od kiše. Zaštita od groma na vodi je obimna materija za posebnu temu. Najbolji savet na reci - što pre pobeći na obalu ako nailazi oluja sa grmljavinom.
-
Kad je već tema otišla u ovom smeru... neko spušta i sidro, pogotovu ako je lanac umesto konopa na njemu. I to i po krmi i po pramcu. A ovo za spuštanje buma u vodu je korisno, pogotovu kod jedrilica, nisam znao, ne znam da li bih se i setio.
Evo i par tekstova na temu:
https://www.naucat.com/hr/vijesti/sigurnost-i-savjeti/udar-munje-na-moru-150228/
https://slobodnadalmacija.hr/more/grom-udara-i-u-gumenjake-515574
Stvarno, ako ste na vodi, verovatnoća da vas drme je 0.1-1:1000, na jedrilici čak skoro 4:1000. Inače je verovatnoća 1: 1,000,000.
Sećam se dobro da je jedna jedrilica potonula na vezu tako što je grom udario u jarbol i ispraznio se kroz sondu eho sondera na trupu, pri tom je istopivši.
-
Sad se setih jednog vica, kad pitaju popa: veruješ li ti u boga?
Da!
A šta će ti onda gromobran na crkvi?
-
Знам да пластична једрилица треба да има заштиту од грома која треба да је у виду металних плоча које су пребачене преко бока и то по две са сваке стране . Морале би да буду повезане бакарним изолованим кабловима великог пресека са петом јарбола и то са клемама које треба да остваре контакт алуминијум -бакар . Те плоче би требало да буду макар поцинковане ,што се тиче спустања краја бума у воду код моје једрилице нема шансе да преко бока дохвати површину воде . Нисам баш убеђен да ће на оном споју где је спојен са јарболом и врти се да одвуче неки део од тог грома или муње . Е , сад замисли ситуацију креће невреме треба кратити једра или мењати предње , па још поред тога да извлачиш те металне плоче и каблове као код апарата за варење па да спојиш клемама са јарболом , мислим да нема баш увек толико времена , можда то има смисла док си на везу , али то склањати и постављати сваки пут мислим да то нико не ради .
Тако да је мој лични избор да се помолим Богу а свакако има овај други начин ко хоће да се обезбеди и тим громобранима . Наравно да црква и виши објекти треба да имају громобран јер је казано : " Немој узалуд кушати Господа Бога својега ".
-
ili ona: Ne trazi djavla tamburanje
-
Jedrilica+reka=veliki rizik i mazohizam