Autor Tema: Ovo treba da pročitate...  (Pročitano 1446 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže LSI

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 7037
  • Pol: Muškarac
    • LSI
  • Brod tip: AQ 575
  • Marina: Nautički klub "Stari Slankamen"
  • Veličina: 5,75 m
Ovo treba da pročitate...
« poslato: 11, 04, 2011, 22:16:07 posle podne »
11. 04. 2011.| 08:48     
Zaštita evropskog Amazona - Na 800.000 hektara duž delova Dunava, Drave i Mure uskoro prekogranični rezervat

"Leptir koji mahne krilima može izazvati uragan na drugom kraju sveta", stara je izreka koju bi danas potvrdila bar jedna nauka – ekologija.

Carinici ne mogu zaustaviti biljke i životinje koje svoja carstva, to jest zajednice u kojima više vrsta živi u ravnoteži, prostiru preko teritorije više država. Graničari nemaju moć nad njima, ali ekološki "lekari" raznih nacionalnosti moraju da se udruže kako bi se starali o takvim prirodnim celinama jer će bolest u bilo kom njenom kutku zaraziti sve. Što je eko-sistem bogatiji živim svetom, međuzavisnost vrsta je delikatnija, a posledice poremećaja šire i teže.

Najveći evropski plavni eko-sistem, u kojem obitavaju zaštićene i ugrožene vrste, ispresecan močvarama i ritovima, hrastovim i jasenovim šumama, slatinama i depresijama jedinstvenim u Panoniji, obuhvata delove Dunava, Drave i Mure i zauzima 700 kilometara vodotoka, odnosno 800.000 hektara u čak pet zemalja – Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji. Te države potpisale su protokol koji će uskoro biti pretočen u sporazum o uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere "Mura–Drava–Dunav", pravnog okvira za jedinstveni sistem brige o prirodnoj sredini celog područja, koje je po raznovrsnosti živog sveta jedno od najbogatijih na kontinentu.

Ovaj evropski Amazon, na površini koja bi primila 22 Beograda, izuzetan je i po tome što se nijedno zaštićeno područje dosad nije protezalo na više od tri zemlje. Postavljanje globalnog rekorda u regionalnoj ekološkoj saradnji ići će u prilog planiranoj kandidaturi rezervata za patronat Uneska, a svakako će privući i pažnju službenika Evropske unije i međunarodnih fondova, od kojih se očekuje da će ubuduće slati više novca za očuvanje tog eko-sistema. Srbiji će ta pomoć dobro doći s obzirom na to da "Vojvodina šume", koje gazduju našim delom budućeg rezervata, na raspolaganju imaju samo desetinu novca neophodnog za sve radove koje bi voleli da sprovedu.

– "Mura–Drava–Dunav" će na teritoriji Srbije obuhvatiti Gornje Podunavlje, u regionu Apatina i Monoštora, koji je već proglašen specijalnim rezervatom prirode. Taj stepen zaštite neće biti podignut nakon formiranja prekograničnog rezervata. Sadašnji režim staranja dovoljan je za potrebe živog sveta Gornjeg Podunavlja, ali više sredstava za održavanje i potpuno ostvarivanje tog nivoa zaštite bilo bi poželjno. Uspevamo da obezbedimo osnovno funkcionisanje rezervata, samo što bi bilo idealno kada bismo imali novca i za, na primer, gradnju vizitorskog centra ili čišćenje rukavaca i kanala reke – objašnjava Ivana Grujičić, iz "Vojvodina šuma".

Uspostavljanje jedinstvenog sistema upravljanja podrazumeva da će ovih pet država doneti zajedničke smernice za brigu o živom svetu rezervata, usaglasiti metode nadzora vrsta i koordinirano sprovoditi projekte zaštite na celom potezu. Za biljke, na primer, valja obezbediti dovoljno svetla tako što će se ukloniti stabla koja im smetaju. Brojnost biljaka i životinja koje uništavaju druge vrste mora se staviti pod kontrolu. Divlje deponije, navodi Grujičić, duž vodotokova moraju se trajno počistiti. "Vojvodina šume" ih redovno "pometu" ali, maltene čim njihovi ljudi odu, meštani nastave da gomilaju đubre na tim mestima.

– Orao belorepan, koji je ugrožen, svake godine se posle sezonskih migracija vraća u isto gnezdo i zato je važno da se ta stabla nađu i nipošto ne seku. Oko njih se mora ostaviti pojas od 100 metara drveća. Takođe, na rečnim branama je neophodno ostaviti staze kojima će ribe moći da prolaze – kaže Duška Dimović, iz Dunavsko-karpatskog programa Svetske organizacije za zaštitu prirode, koja je pre nekoliko godina inicirala osnivanje prekograničnog rezervata.

Od proglašenja rezervata će profitirati ne samo životinje i biljke nego i ljudi naseljeni u tom području, i to ne samo zato što će dobiti čistije okruženje za život. Svetska promocija izuzetno velikog i bogatog rezervata privukla bi ekološke turiste, putnike u potrazi za retkim i ugroženim vrstama, napominju u ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja. Za razonodu gostiju bi bili podsticani i stari zanati i autentično kulturno nasleđe. Na lokalno tržište, za turiste, ali i u inostranstvo bi se plasirali proizvodi sa brendom rezervata. Tako bi se podmirili svi žitelji ovog međunarodnog "carstva prirode".

(Napomena: tekst je u potpunosti peuzet iz lista "Politika" od 11.04.2011.)