Autor Tema: Građevinske karakteristike i osobine u dizajnu plovila  (Pročitano 6448 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže skipper

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 879
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Građevinske karakteristike i osobine u dizajnu plovila
« poslato: 10, 04, 2009, 18:12:28 posle podne »
Vrste trupa

Trup je glavni deo broda. Sastoji se od okvirne strukture i oplatnog opločenja broda. Trup može biti od različitih materijala, najčešće su to metal ili žica. Metalni oklop je najčešće zavaren za okvirnu strukturu, iako se nekada koristi i zakivanje. Plovilo može imati jedan trup ili više njih, kao što su katamarani i trimarani.

Tri osnovne vrste trupa u odnosu na brzinu plovila su:

• Deplasmanski trup
• Glisirajući trup
• Polu deplasmanski trup

Deplasmanski

Deplasmanski trup broda istiskuje (deplasira) vodu, omogućavajući tako trupu da pronađe svoje mesto u vodi. Tokom plovidbe, trup istiskuje vodu, i time stvara talase. Voda se deli na pramcu broda i ponovo spaja na krmi. Snažne sile deluju na deplasmanski trup u skladu sa povećanjem snage i brzine broda. Kod najveće deplasmanske brzine, javljaju se posebni talasi pramca i talasi krme.

Glisirajući trup

U stanju mirovanja glisirajući trup i deplasmanski trup istiskuju vodu.Glisirajući trup reaguje skoro jednako kao i deplasmanski trup kada prvobitno
započne plovidba – potrebno je dosta snage kako bi se postiglo i malo povećanje brzine. Ali u određenom trenutku, spoljne sile koje deluju na oblik
izazivaju zanimljiv efekat – trup se izdiže na površinu vode. Glisirajući trup klizi po površini vode dok deplasmanski trup uvek istiskuje vodu oko sebe.
To se naziva glisiranje. Kada se dostigne ta pozicija, odnos snaga/brzina se značajno menja – veoma malo povećanje snage rezultuje značajnim
povećanjem brzine.

Poludeplasmanski trup

Polu-deplasmanski trup je kombinacija karakteristika deplasmanskog trupa i glisirajućeg trupa. To znači da do određenog nivoa snage i brzine (odnos snaga/brzina), trup je u deplasmanskom položaju. Nakon te tačke, trup se izdiže na parcijalnu ravan. U biti, polu-deplasmanski trup, kao deplasmanski trup, uvek ostaje u vodi; nikada ne dolazi na vrh. Kada je u deplasmanskom položaju, odnos snaga/brzina je jednak odnosu snaga/brzina opisanom ranije za deplasmanski trup. Kada je u polu-deplasmanskom položaju, na trup utiču kombinovane sile za deplasmanski položaj i za glisirajući položaj. Tako, pri malom povećanju snage povećava se i brzina, a visina te brzine neće biti ista koja se javlja kod istog povećanje snage za glisirajući trup.

Delovi broda

Ključni delovi konstrukcije broda su:

• Kobilica
• Rebra i
• Palube.

Kobilica

Doslovno predstavlja kičmeni stub broda. Proteže se od pramca do krme broda preko centralnog dela dna broda.Postoje mnoge vrste kobilice. Ipak, kod metalnih brodova postoje dva tipa koja su posebno značajna: gredna kobilica i plosna kobilica palubice.

Gredna kobilica

Gredna kobilica je popularna radi svojih ukrepa (vertikalni ili uspravni  delovi koji povećavaju snagu) koje štite opločenje trupa broda ako brod udari
u čvrsto tlo. Takođe umanjuje valjanje na isti način na koji to radi moderna kaljužna kobilica. Kaljužna kobilica je stabilizator koji je horizontalno
pričvršćen na kaljužno kormilo. Mana gredne kobilice jeste to da se proteže ispod dna broda i time povećava gaz broda.

Plosna kobilica

Plosna kobilica palubice Sastoji se od  "I" spone pričvršćene na plosnu kobilicu ili može biti ugrađena na "rider plate" – metalna ploča koja podržava gornju ili unutrašnju površinu kobilice, vertikalnu kobilicu i plosnu kobilicu. Plosna kobilica, sa vertikalnom kobilicom i rider plate-om, ugrađena je u trup broda.

Rebra

Rebra su pričvršćena na kobilicu i protežu se preko broda (s jedne na drugu stranu). Omotač broda pričvršćena je na rebra. Kobilica i rebra ojačavaju trup
kako bi uspjšno odolevao spoljašnjim silama i pravilno dele težinu broda.

Poprečni nosači

Nepromočive pregrade ili umrežena rebra locirani su na određenim lokacijama na trupu kako bi se dodatno pojačala snaga trupa. Jednako kako je kobilica
kičmeni stub trupa, poprečni nosači su, i često se tako i nazivaju, rebra. Poprečna rebra se protežu preko celog broda i oni su vertikalni ili uspravni na kobilicu i između njih postoji određeni razmak. Veličine su im različite idući od pramca do krme dajući tako trupu poseban oblik kada se postavi obloga. Numerisani su od pramca ka krmi kako bi se pomogla lakša identifikacija određene lokacije u unutrašnjosti broda ili u slučaju štete na trupu, kako bi se izolirao oštećeni dio.

Uzdužni nosači

Uzdužna rebra omogućavaju snagu trupa duž cele dužine trupa (od nosači krme do pramca). Kako ćete primetiti, oni idu paralelno sa kobilicom i pod
pravim uglom padaju na poprečna rebra. Uz funkciju jačanja trupa, gornja uzdužna rebra podupiru skeletnu strukturu preko koje se polaže opločenje
palube.

Palube

Paluba je ravan koja pruža potporu trupu time što podržava poprečna rebra i spoljnje palube. Gornja paluba broda naziva se privetrinska paluba zbog toga
što je izložena vremenskim promenama i nepromočiva je. Palube imaju nešto nakošeniju ravan od pramca. Ta ravan čini da se sva prisutna voda sliva prema krmi. Paluba također ima zaobljenu, poprečnu krivuljastu prepreku koja se zove preluk. Dve niže tačke te krivulje nalaze se na levoj i desnoj strani broda gde se privetrinska strana spaja sa trupom. Tako vodu koja se sliva prema krmi kanališe prema levoj ili desnoj strani broda preluk. Kada voda dostigne na jednu od ove dve strane, ističe preko ruba kroz rupe, ili lakomice, u bočnoj ogradi.

Faktori koji utiči na oblik trupa

Mnogi faktori utiču na oblik i snagu trupa i utiču na sposobnost da pluta i stabilnost (sposobnost da se održi uspravnim). Faktori koji utieču na
na oblik trupa su sledeći:

A. Stabilizator je ploljni deo trupa gde se strane trupa dižu iznad vodene linije. Kada brod uranja u vodu, stabilizator povećava deplasman broda i izaziva
pozitivnu plutajuću silu koja podržava plutanje broda.
B. Preluk je poprečna krivuljasta prepreka na palubi, koja je na sredini viša od ruba broda tako da voda odlazi sa palube.
C. Skok palube je krivuljasti deo na glavnoj palubi od krme do pramca. Kada je skok palube izražen i pramac broda je viši od glavne palube na sredini,
pramac dobija dodatnu sposobnost plutanja. Rezervni uzgon predstavlja dodatnu sposobnost plutanja koju omogućavaju stabilizator i skok palube.
D. Hrbat. Kormilo brodskog trupa ispod vodene linije naziva se hrbat. Naziva se “mekim” ako je zaobljeno i “tvrdim” ako je kvadratnog oblika.
Hrbat utiče na brzinu okretanja broda.
E. Zrcalo na krmi broda je ili široko, ravno ili zakrivljeno. Oblik krme utiče na brzinu, otpornost trupa i performansu broda.
F. Dužina broda na vodenoj liniji (LWL) predstavlja razdaljinu od krme do pramca, merenu na vodenoj liniji kada je brod nepomičan. Imajte na umu
da se ova dužina menja kao brod plovi visoko ili nisko u vodi. Još jedan način za merenje je dužina plovila ravno od krme do pramca. Ovo se naziva celokupna, krajnja dužina (LOA) i ne menja se u skladu sa načinom na koji se brod nalazi u vodi.
G. Širina preko svega i širina obična su mere za širinu broda. Širina preko svega je mera za najširi deo trupa. Širina obična je mera za rebro od levog
unutarašnjeg ruba do desnog unutrašnjeg ruba.
H. Širina oplate broda je udaljenost između spoljne površine oplate i trupa na njegovom najširem delu.
I. Ekstremna širina je razdaljina između spoljašnjih rubova rebara na najširoj tački trupa.
J. Gaz predstavlja dubinu broda od stvarne vodene linije do dna kobilice.Gaz je takođe dubina vode koja je potrebna da bi brod plutao.Gaz se menja u skladu sa lokacijom broda u vodi.
K. Stabilizator gaza predstavlja dubinu broda od stvarne vodene linije do dna kobilice ili druge stalne tačke (npr. brodski propeler, kormilo, itd.), ako je ta
tačka dublja od kobilice.
L. Trim je relativan pojam koji se odnosi na način na koji brod stoji u vodi i opisuje opštu stabilnost broda i njegovu sposobnost plutanja. Promena trima može se definirsati kao promena u razlici između gaza na pramcu i na krmi. Brod ima trim prema pramcu kada se poveća gaz na pramcu i veći je
od gaza na krmi.  
« Poslednja izmena: 28, 09, 2009, 23:20:01 posle podne skipper »