:smile:
Koliko ja znam,inox se ne koristi u brodogradnji,zato sto je to legura.Usled razlicitih elektropotencijala
neki element inox-a bi se pojeo i on bi postao porozan.(Tako sam objasnjenje dobio,za more).
Ajde da se malo vratimo na INOX materijale ili prokrone ili prokrome ili.....
1. Postoji i proizvodi se više vrsta tzv. prokrona ili HROMNIKL čelika gde su hrom i nikal glavni dodaci u leguri a dodaju se
i molibden itd.
2. Da bi se postigle potrebne karakteristike, prilikom hlađenja se mora ostaviti u austenitnom području i da se ne bi
formirali karbidi koji izazivaju interkristalnu koroziju.
3. Raznim varijacijama u procentima i vrsti legirajućih elemenata dobijaju se različiti "prokroni" sa različitim karakteristikama
a za svaku pojedinačnu vrstu sa posebnom oznakom se daje i DIJAGRAM OTPORNOSTI datog čelika prema različitim
agresivnim hemijskim jedinjenjima (voda, razne kiseline, bazna jedinjenja, slani rastvori.....) tako da se na osnovu
tehnoloških zahteva bira onaj čelik koji ima adekvatnu otpornost prema datoj sredini.
4. Činjenica je da su zbog postupka legiranja i cene legirajućih elemenata prokroni skupi i koriste se onda kada je
to ekonomski opravdano. Neki put se kod pojedinih velikih rezervoara za agresivne materije koriste kombinacije običnog debljeg čelika
spolja i talnjeg prokrona iznutra kako bi mehanička opterećenja i pritisak trpe crni čelik a prokron bi bio zaštia od korozije.
5. kod konstrukcija gde se koriste tanji limovi i gde nije velika količina lima a želi se postići dugotrajnost nije nemoguće i neopravdano
koristiti prokron, pod uslovom da investitor to želi i može da plati.
6. kao primer uzmimo recimo 1 m2 kvadratni lima i to od 2mm i recimo 5mm i odradimo ljudsku zaštitu kako Bog zapoveda, dolazimo do
podatka da je cena zaštite jednaka za deblji i za tanji lim, ali je udeo zaštite u ukupnoj ceni procentualno veći kod konstrukcije od
tanjeg lima.
Primer :
Neka neko uradi kalkulaciju za manji čamac koji ima ukupno recimo 200 kg sa jedne strane od crnog čelika i dobrom zaštitom
i iatog od prokrona i onda uporedi ukupni trošak.
Tako nešto kada bi se računalo za veći čamac sa recimo 3000kg videlo bi se da je matematika drugačija i isplati se crni čelik sa zaštitom.
7. Kod nas na tržištu se obično nabavljaju KISELOOTPORNI čelici tj. prokroni ali nisu automatski i SLANOOTPORNI, i za primenu u
slanimrastvorima se opet mora odabrati odgovarajući prokron. Morska voda je prilično agresivna tako da i ovi uobičajeni prokroni
nisu pogodni ni za plovila. Sigurno da bi potrajao duže od običnog čelika ali nije večit.
8. Površinska obrada doprinosi nešto većoj otpornosti na izdvajanje karbida, ali ne toliko koliko neki smatraju, ona je mnogo bitnija
zbog lakšeg pranja i održavanja ukoliko ima tehnološku primenu.
9. .......e pa neću više da zamaram :heat:. Svi su dovoljno pismeni da uzmu digitron u ruke i izračunaju svoju kalkulaciju...... :party: