Ljudi, mnogo ste bili vredni i pisali, a evo da ja probam da napisem neki odgovor, sa delovima onoga sto sam pokusavao bezuspesno da postijem ovde:
1. Kapetan je pitao: "da li postoji propis o nabavci transpondera ? bicu laik pa cu reci ko mi brani da ga kupim i da postavim podatke da moj brod ima 500 x 100 metara , da li postoje neki propisi ? neka komisija ? neko ko se brine o tome ?"
Ne postoji propis o nabavci transpondera, osim carinskih i poreskih. Ako idemo u sledeci korak, postoji propis koji tretira UPOTRBU istog, i to ne jedan nego vise njih. Prvi deo se tice telekomunikacija (i RATELa) i manje je bitan za pricu ovde, a drugi deo se tice Zakona o plovidbi i lukama unutrasnjih voda. Upravo pitanje 500x1000m ili obrnuto 2,5x7m za sastav od 9 barzi je bitno (kao i stosta drugo, al zgodan je primer), i u pomenutom Zakonu je jasno i lepo tretirano. Nadlezni za takve stvari su inspektori plovidbe, dakle Kapetanije. Nemojte sad salvu uvreda i svakojakih zajedljivih komentara, zastanite za sekund i recite sebi: Srbija tek ulazi u tu pricu, i zakon predvidja upotrebu RIS usluga (pa i AIS uredjaja) kao obavezu tek nakon 1.1.2013. Da li ce se to poceti primenjivati na taj dan ili kasnije, drugo je pitanje, ali nece pre toga dana. Zakon predvidja prelazni period, jer implementacija RISa u Srbiji nije zavrsena, naprotiv vec je u toku, i do kraja ove godine mnogo toga ce biti uradjeno. Evo reci cu vam da je pre 2 dana pustena u rad trinaesta od petnaest AIS baznih stanica za Dunav. Reci cu vam da drzava planira program opremanja transponderima za komercijalna plovila (trgovacka flota) a da je opremanje plovila drzavnih organa u zavrsnoj fazi. Posebno je pitanje kako ce se od strane zaposlenih u Kapetaniji sprovoditi propisi - ne treba napominjati da unutrasnja plovidba nije jedini aspekt zivota u kome se suocavamo sa tim pitanjem, i gde (potencijalno) ima problema. NE ZNAM kako ce to sve izgledati 2013. ali neki ljudi rade na tome i trude se. Dovoljno ili ne, druga prica. Opet, stanite ispred ogledala i recite: Rumunija, Bugarska su u EU, Srbija nije. Postoje razlozi koji nisu samo politicke prirode - ovih dana se dosta mucimo da promenimo tablice i saobracajne za kola, problema ima i bilo je sa pasosima i licnim kartama. Sta da vam kazem, osim to smo mi. I nisu Makedonija i Bosna za podcenjivanje.
2. Cobanin na livadi u Budimpesti nije cobanin, vec RSOE (
www.rsoe.hu) i ljudi testiraju nesto, radeci svoj posao. I bolji su od nas.
3. "slazem se za Bosnu i Makedoniju ali ako bolje razmislimo , ali Hrvatska , Madjarska , Rumunija i Bugarska daju (il ja gledam nesto pogresno)"
Kapetane, ne gledas skroz pogresno, ali ne gledas ni skroz tacno. NE DAJU drzava Hrvatska , Madjarska , Rumunija i Bugarska. Ne daju drzavni organi te podatke, i niko nece stajati iza toga kad dodje do neke havarije. Molim da mi pokazete sta to daju te DRZAVE na Dunavu? Plovput je drzavni organ i sagledava i jos neke aspekte pre nego sto se upusti u to. I da, IME BRODA se smatra LICNIM podatkom, i to u toj EU, i kad bi samo znali koliko problema imamo da bi smo dosli do modaliteta za automatsku elektronsku razmenu podataka vezanih za plovidbu mozda bi ste vise razumeli. Ni unutar EU ne ide glatko, pravnici su se pobrinuli da to zamrse do krajnjih granica. Ono sto je mrski i neradnicki Plovput uspeo da izboksuje jesu ostavljena mala otvorena vrata da jednog dana imamo mogucnost da nesto uradimo. Pregovaranje o tome sa drugim dunavskim i EU administracijama je bilo mukotrpan proces koji bi opisao sa NE PONOVILO SE.
Dalje, postoji vise privatnih inicijativa i razlicitih studija (pilota), medju kojima je i ovaj marinetraffic o kom Kapetan pise. U slucaju da se neko malo pozabavi time, videcete da se to sve brzo gasi. Sta da vam kazem, i ja bi voleo da je drugacije, ali za sad nije.
4. Malo da se dotaknem i onoga sto je Mosi prisao, bez lose namere, diskutujemo ovde, a ja vam prenosim ono sto znam i sto znam da rade drugi.
"Ne znam da li imate svoje plovilo, ali da ga imate vaša slika o bezbednosti bi se drastično promenila sa prvom maglom na Dunavu.
Tu ne bih ulazio u priču da eto vi ipak imate AIS prijemnik ili transponder, nego vas gledam kao običnog malog srpskog nautičara sa čamcem do 10m koji se kreće maksimalno 15km/h."
Moze i tako. Imam svoje plovilo. Jesam mali nauticar bez mnogo znanja. Eto, imam srecu da mogu da koristim transponder na istom, al to ne radim, osim ponekad zbog testiranja. Ne radim, zato sto transponder nije PRIMARNO namenjen tom tipu plovila i zato sto ne plovim u tim uslovima o kojima se prica. Plovim u prolece, leto, jesen, al kad je lepo vreme. Znam i sta je magla, znam i sta je zestok pljusak na brodu. Ako neko ima camac kabinas, i ako insistira na bezbednosti, i ako ima prostora, i dalje mislim da je NAJMUDRIJE da kupi ais prijemnik i ecdis sistem, ukoliko mu je stalo do bezbednosti.
"AIS ako već postoji treba da je JAVAN SERVIS jer to je u interesu svih."
AIS jeste javni servis i ne sluzi samo lociranju i pracenju brodova, ni strimovanju podataka sa istih. Postoji jos namena AIS sistema koje su u interesu svih i potpuno su besplatne. Bas zato treba imati transponder na brodu (ili camcu ukoliko se insistira na tome). Postoji mogucnost slanja adresovanh poruka, ili broadcastovanih sto moze da bude jako zgodno. Trenutno se radi na implementaciji sistema za GPS korekciju kroz AIS mrezu, na distribuciji vodostaja, na slanju sapsetanja brodarstvima. Mogu se kroz AIS gurati i meteo podaci... To su sve elementi koji zahtevaju da postoji transponder i na brodu. Ponavaljam, radi se ljudi, ne spavamo.
Pricao sam vec o aspektima kontrole u delu koji se dotakao Kapetanovih komentara.
Generalno, jos bih dodao da postoji centralni log AIS podataka za nas deo Dunava. Verujem da mozete da pogodite gde se nalazi.
Malo o krivim Drinama (nekad je zgodno imati na umu):
-Drzava, koliko mi je poznato, slabo vodi racuna o nautici, odnosno, to sto vi ocekujete, po mojim saznanjima nema ko da radi. Da li ima neko ko treba da brine o nauticarima a to ne radi, mozda mi zbog toga nije poznato.
- Plovput probajte da razumete kao organ drzavne uprave koji se NE bavi pitanjima od interesa za nauticare (gde su marine, pumpe, gde je ovo ono, kako da bude jeftino...). Nije lose da procitate Zakon jos jednom, lepo definise obaveze Plovputa.
- Plovput izlazi u susret svim ucesnicima u plovidbi kad god je to moguce i u meri koja ne ugrozava osnovne prinicipe rada drzavne uprave, i kad god ima na raspolaganju resurse. Neki su se uverili u to, neki nisu jos uvek, ali to je tako. Bilo je nekih zahteva koje smo dobijali na nekom nasem bivsem forumu ili putem emaila (ne secam se vise) gde je covek napisao (parafraziram): mene mrzi da izvlacim te podatke (koordinate) iz karata, zasto vi to ne uradite, jer mi to treba?!
-Ulaganja R. Srbije u unutrasnje plovne puteve su VRLO mala. Na Dunavu, jedino Bugarska ulaze slican novac (gledano po kilometru plovnog puta). Svi ostali su mnogo ozbiljniji, neki i za citav red velicine.
- Broj angazovanih ljudi po kilometru plovnog puta za poslove snimanja, projektovanja, radova, obelezavanja, RISa, i jos nekih sitnica je manji jedino u Hrvatskoj (koja radi EKSTENZIVAN outsourcing sa budzetom koji je za nas ENORMAN). Pogledajte zakon o maksimalnom broju zaposlenih u organima drzavne uprave, pa nadjite sta stoji za plovput, pa saberite rkm Dunavu, Savi i Tisi.
-Nije lako naci kvalitetan kadar, privuci ga da radi za drzavnu upravu, pa ni zadrzati postojeci. Potraga za hidrogradjevinskim inzenjerom koji je hteo da dodje da radi ponudjeni posao za ponudjeni novac je trajala duze od 2 godine, okoncana je pre mesec dana. Kako ce se novozaposlena pokazati, videcemo.
Nemam snage ni volje da ispravljam krive Drine po ovom forumu. Ko moze da razume, razumece, ko ne moze ne moze.