Autor Tema: Babuska  (Pročitano 6150 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4147
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
Babuska
« poslato: 21, 02, 2011, 09:21:22 pre podne »
Godinama su prva prolecna pecanja vezana za babusku!!


Babuska
 
Babuška se nastanila na skoro svim našim ribolovnim vodama. Prvi put se u nas pojavila početkom osamdesetih i njena populacija raste, obično na štetu karasa sa kojim se može mješati. Pari se zajedno sa karasem u maju i junu. Prosečna lovna težina babuške kreće se oko 500 grama, ali je moguće naići i na babušku tešku preko 2 kilograma. Ovo je riba dna, sa koga jede dijelove biljaka i životinjice. Ljeti, kada je vrijeme toplije i metabolizam brži, hrani se intenzivnije, a zimi pada u skoro potpuno latentno stanje. U stanju je da preživi u u vodama koje se potpuno lede zahvaljujući kožnoj izlučevini koja se ne mrzne. Također, kao i karas, u toku sušnih mjeseci, u stanju je da se ukopa u zemlju i tako ukopana preživi potpuno isušivanje bare ili jezera.

Babuške se hrane na dnu pa se tu i love. Prvo treba lokalizirati mjesto gdje se nalazi jato babuški po mehurićima koji se pojavljuju na površini vode. Naravno, svako pravilo ima izuzetaka, pa treba imati u vidu, da u toku dana, posebno rano ujutro i predveče babuške prilaze bliže obali i hrane se među priobalnim biljem. Tada se podižu i na 70-80 cm od dna. U zavisnosti od količine vegetacije u vodi babuška se lovi na sljedeće načine:

• Na vodama u kojima ima dosta vodene vegetacije, babuške se kreću i prebivaju u neposrednoj blizini rastinja. To čine iz dva razloga: vodeno rastinje predstavlja prirodni zaklon od raznih neprijatelja, a također isti ambijent je bogat prirodnom hranom. Na ovakvom terenu najbolji rezultati se postižu pecanjem neposredno uz rastinje ili u rupama - čistim dijelovima vodene površine okružene njime.

• Na vodama gdje nema u izobilju vodene vegetacije, babušku treba tražiti što dalje od obale, što je najčešće slučaj na većim jezerima.

 
 
     
 
:: lov babuške ::

Za lov babuške treba koristiti fin i lak pribor. Babuška je oprezna riba i često će vas iznenaditi krupan primerak koji je došao na samo jednog mesnog crvića ili zrno žita. Najčešća metoda pecanja je plovkom. Štap treba da bude što duži (6 - 8m), kako bi bez problema spustili plovak iza trske i imali dovoljnu dužinu najlona da mamac stigne do dna. Nije loša ideja ni postavljanje male mašinice na teleskopski štap nešto manje dužine, kojim onda možemo lagano voditi ribu do obale. Štap treba da bude što laganiji (karbon), jer ga, kada jato naiđe, stalno držimo u ruci. Kao osnovni najlon kod pecanja plovkom koristi se 0,15 ili 0,16 mm, dok se za predvez uzima najlon 0,12 do 0,14 mm. Pri korištenju mašinice za pecanje idealan je najlon od 0,18 mm, jer omogućava i daleka zabacivanja i dovoljnu jačinu da se izbori sa najvećim babuškama. Pri izboru udice uvijek imajte na umu već rečeno, velika babuška hoće da dođe na zrno pšenice ili jednog mesnog crvića. Dakle veličinu udice treba prilagoditi mamcu: raspon od 16-12 se pokazao najidealnijim. Plovak ne utiče mnogo, ali nam ipak treba lak plovak, jer je ugriz ove ribe u prvoj fazi vrlo slab - sličan pipkanju. Ako se lovi na većoj dubini plovak treba da ima nosivost oko 2 g, a ako je voda plitka i 0,5 grama je dovoljno.

Ukoliko babušku pecate na većim daljinama možete se odlučiti za jedan od dva osnovna naćina: dubinski naćin i naćin sa klizećim vagler plovkom. Kod oba naćina preciznost zabačaja je od esencijalne važnosti. Uvijek bacajte na isto mjesto u sred trokuta na čije rubove ste bacili po kuglu primame. Kod oba naćina, dobra je ideja koristiti i hranilicu i to što bliže udici. Jedan od najboljih mamaca za ovaj naćin pecanja je glista đubretarka, zakačena tako da joj krajevi slobodno lelujaju u vodi. Ovu glistu babuška neće moći da skine pri prvom pipanju, kao kruh recimo, pa ćete lakše kontrirati.

Od primame i točnog zabačaja cijeli lov će i zavisiti. Ako je voda topla i stajaća treba koristiti brašnaste hrane i žitarice u odnosu 2:1. Kod čistog dna primama treba da bude tvrđa, a kod dna obraslog travom što rastresitija, kako bi se raspala još dok pada i posula što veći areal. Kupovne provjerene primame su: "Sensas Karp" i "Milo Grand Prix" i mješaju se sa prezlom u odnosu 1:2 u korist prezle. Ova količina primame dovoljna je za bar dva pecanja. Koristite tehniku masovnog primamljivanja. Dohranjujte samo ukoliko babuške prestanu da rade. Nakon ribolova, raspite par šaka kuhanog žita, ukoliko planirate i sutra da dođete na isto mjesto. Kad je voda hladnija primamljivanje se obavlja samo brašnastom hranom. Ukoliko u vodi gdje se peca nema cverglana i sunčice u hranu valja dodati malo isjeckanih glista i krvi. Tada se znaju prevariti i kolosalne babuške, a mamac je naravno glista ili komadić gliste.

Kao mamac koristi se: kuhana pšenica, mladi i kuvani kukuruz, krušna ruža, gliste i mesni crvići. Sa proljeća i jeseni, kad je voda hladnija, bolje rezultate daju gliste i crvići, dok su u ljetnjem periodu uspešniji kruh i kuhana pšenica. Ukoliko se mjesto hrani kukuruzom, babušku treba čekati na udicu namamčenu jednim zrnom kukuruza. Ipak, kuhana pšenica je na svim vodama najsigurniji mamac. Prilikom pripreme mamca treba dodati aromu/ulje anisa, bijelog luka ili pšenicu kuhati sa karanfilićem kako bi se aromatizirala. Na kilogram pšenice stavlja se vrečica karanfilića. Ukoliko se peca na pšenicu na udicu se stavlja od jednog do tri zrna, zavisno od toga kolika je prosječna veličina babuški. Pri mamćenju vrh udice mora uvijek da bude potpuno slobodan. Zrno se obično probada bočno, kroz dvije opne, kako se u vodi ne bi raspadalo. Udica broj 16 savršeno odgovara za jedno zrno pšenice, 14-tica i 12-tica se uspješno pokrivaju sa dva zrna, dok za tri zrna pšenice valja uzeti udicu broj 10. Kada idete na babušku, obavezno ponesite više raznovrsnih mamaca. Česta je pojava da babuška u jednom trenutku prestane sa uzimanjem jedne vrste hrane. Istog trenutka promjenite mamac. Tražite onaj koji im najviše odgovara.

Babuška je dobar borac i treba je polako privlačiti obali, pazeći da ne uđe u travu. Ukoliko se to ipak dogodi, opustite najlon i ona će sama izaći iz bilja. Budite maksimalno pažljivi, jedna otkačena babuška, često će rasterati cijelo jato. Dakle izgubljenih riba ne bi trebalo da bude. Što laganiji (karbon), jer ga, kada jato naiđe, stalno držimo u ruci.

 
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran

Van mreže petar_kozic

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 817
  • Pol: Muškarac
Odg: Babuska
« Odgovor #1 poslato: 21, 02, 2011, 09:40:49 pre podne »
dodatak: