Autor Tema: Deverika  (Pročitano 24987 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4176
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
Deverika
« poslato: 21, 02, 2011, 09:17:01 pre podne »
Blizi se pocetak sezone i prva pecanja ce vecini biti na belu ribu!Zato , ajmo malo o beloj ribi!


 
Deverika
 
Deverika naseljava sve vode Evrope, sem voda Skandinavije. Zadrzava se u dubljim (od 3 do 8 m), otvorenim vodama, priblizavajuci se obali samo nocu i rano izjutra i kada voda nadolazi u potrazi za hranom. Kao i vecina ostalih ciprinida i deverika je jatna riba, bez obzira na uzrast. Jato je uvek uniformno, sastavljeno od jedinki priblizno istog uzrasta i na podrucjima koja nisu izrazita hranilista i mrestilista, uglavnom se srecu cista jata deverika. Samo na hranilistima i mrestilistima u ulovu se pored deverika mogu naci i ostale "bele ribe", kao jaz, bodorka i dr. Deverika pripada redu sarana (Cyprinioformes), porodici sarana (Cyprinidae) i potporodici klena (Leuciscinae). Telo joj je visoko (posebno kod starijih primeraka i primeraka iz dubljih jezera) i bocno spljosteno. Mladi primerci su srebrnaste boje. Kod starijih, leda dobijaju zagasito zelenu boju, hrbat se izdize, odvajajuci srazmerno malu glavu, sa malim, gotovo zavrsnim, mada ipak malo nize postavljenim ustima. Usta, sa predvilicnim i vilicnim kostima, vrlo su mekana.

Deverika moze narasti do 80 cm duzine i do 6 kg tezine, a zivotni vek moze biti i do 20 godina, premda su prosecni primerci deverike u ulovu od 30-40cm duzine i 0,5-1,5 kg tezine. Aktivnost deverike zavisi pre svega od doba godine ,koje odreduje temperaturu vode i od doba dana,koje odreduje dinamiku ishrane. Preko zime, deverike se krtoze, osim u slucaju da pronadu podrucje priliva toplije vode (termocentrale, kanalizacioni izlivi, dubine u lukama ispod slepova i sl.) gde ima dovoljno hrane. Sa nastupanjem proleca i zagrevanjem vode, deverike postaju aktivnije i krecu u potragu za hranom neophodnom za dozrevanje polnih zlezda i pripremu za mrest. Mlade jedinke se hrane sitnijim predstavnicima faune dna (puzici i skoljkice i dr.) S proleca deverika se hrani preko celog dana, iako najintenzivnije ujutru i predvece. Sa zagrevanjem vode, vreme hranjenja se deli na jutarnji i vecernji period.Sa nastupanjem jeseni i zahladenjem, prelazi se ponovo na rezim slican onom u prolece do dolaska zime i krtozenja. Letnje noci provode u plicoj vodi. Deverika spada u krupne riblje vrste, a njen rast zavisi kako od populacije drugih riba u vodi, tako i od kolicine hrane u vodi u kojoj zivi. U nedostatku hrane, cela populacija deverike zakrzljava.

Mrest deverike nastupa u aprilu i traje do kraja juna pri temperaturi vode izmedu 10 i 16OC. U plitkoj (0,2-0,5 m dubine), dobro zatravljenoj vodi, deverike se mreste u drustvu ostalih, njoj srodnih vrsta "bele ribe", polazuci ikru po vodenoj vegetaciji. Mrest se najintenzivnije odvija ujutru, izmedu 6 i 9 sati, na mestima zasticenim od vetra i ne traje duze od 2-3 sata. Polnu zrelost deverike sticu vec u trecoj godini zivota (muzjaci), a najkasnije do pete godine (zenke). s½enka u zavisnosti od uzrasta tj. velicine, polozi od 100 000 do 580 000 komada ikre.

 
 
     
 

:: lov deverike ::

Velike deverike nisu srcani borci, ali su vrlo izbirljive, pa je prava retkost da se slucajno upecaju. Deverike do 3,6kg obicno zive u velikim jatima, i kad upecate jednu, imacete jos ulova. Medutim, gigantski primerci zive usamljenickim zivotom i jako ih je tesko uhvatiti. Veoma je osetljiva na promenu vremena i u to vreme je ne interesuje ponudeni mamac. Bistra voda, nisko vodostanje i zaparan dan siguran je ulov deverike. Pred kisu i oluju silazi na dno i trazi rupe u kojima ce se sakriti ili cak zavuci u podlogu. Ne dira udicu pri severnom i severnoistocnom vetru, a dobro jede pri juznom i jugozapadnom vetru. U toplim danima aktivnija je po oblacnom vremenu nego po suncanom. U leto i ranu jesen, deverike se hrane u svitanje i u sumrak. Kako se zima priblizava, hranjenje se pomera i to najcesce u periodu od ranog jutra do podneva.

Deverika ne uzima odmah mamac, vec ga drzi u "trubici" i ne mrda sa mesta, a tek posle nekog vremena, kad resi da pocne da guta, krece. To se slaze sa ribolovnom literaturom(i praksom), po kojoj deverika, izdizuci mamac, podize i obara na vodu plovak, pa ga tek onda povlaci pod vodu. Kesega i crnooka deverika imaju griz koji se ogleda u vidu potapanja plovka, dok deverika i krupatica cesto vole da dizu plovak, koji neretko legne na povrsinu vode. Razlog takvom grizu je jednostavan. To su ribe dna. Lovimo ih na dnu, a kada uzmu mamac naprave uzgon prema povrsini. Ukoliko imamo ovakvu vrstu griza prilikom kontriranja moramo biti jako oprezni. s tap ne sme biti vertikalan nego ga ukosavamo, levo ili desno, sto blize vodi, jer neretko se dogodi - kontra. Riba ima uzgon prema povrsini, legne na vodu, stvara otpor jer se zeli naglo vratiti na dno, pa u vecini slucajeva dolazi do pucanja najlona ili se riba otkaci sa udice.

Najbitnije je da odredite mesto u vodi gde se nalaze deverike. To cete uraditi rano ujutro, posmatrajuci povrsinu vode i trazeci mesto gde se deverike obrcu na povrsini vode. Povezite sva takva mesta medusobno linijama. Videcete da je povrsina podeljena pravim linijama i lukovima. To su staze kojima se po dnu krecu deverike. Zabacaj na bilo koju putanju ce dovesti mamac pravo pred nos jatu. Ukoliko nije moguce uociti deverike na povrsini, potrazite mesta gde se one najcesce zadrzavaju kao sto su panjevi, podvodne terase i bazeni, ali i najdublja mesta u vodi. Kada birate mesto za pecanje, izaberite ono koje je najblize ali niz vodno. Imajte na umu da se vecina velikih deverika peca na udaljenosti oko 25 m od obale. Krupnu deveriku mozemo loviti iskljucivo na dnu. Potreban je predvez do metar duzine. Na takav predvez stavite kuglicu olova. Deveriku mozemo loviti raznim tehnikama: stapovima od 2 do 10 m sa plovcima, stapom sa masinicom, match tehnikom, bolognessom ili dubinskom metodom. Mamci su joj takode razliciti (od hleba, pijavice, durbaka, kukuruza secerca, crva ...).

Stap koji se koristi za pecanje deverike, je pitanje ukusa. Ipak bolje je koristiti tvrde stapove, kako bi preciznije zabacivali. Medutim, izuzetno je vazno da vrh stapa bude mek ili da ima jedan od indikatora trzaja. Srednje brz stap, nosivosti 0,6 kg i duzine 3,6 m je idealan.

Najlon treba da bude tanji, nosivosti do 1,8 kg, a predvez 1,6 kg. Udica velicine 14 je odlicna ukoliko se kao mamci koriste mesni crvi, kasteri ili rep kisne gliste. Ali ukoliko su deverike uznemirene, koristite slobodno i manje udice. Za kuvani grasak, kukuruz, crni hleb, kulju i sitne durbake i pijavice dobra je i udica velicine 12. Olovo treba da bude vezano kao klizece. Takode, umesto olova mozete postaviti hranilicu. Ukoliko ne zelite da propustite trzaj koristite audio ili vizualni indikator trzaja.Takode mozete koristiti lake fluo prstenove koji se postavljaju na sam najlon izmedu poslednje vodice i masinice. Kod sistema sa plovcima koristite mec stapove duzine od 3,5 do 4 m i spulnu sa najlonom nosivosti 1,5 kg debljine 0,10 mm. Podvez moze biti od tanjeg najlona 0,08 mm nosivosti 0,45 kg ukoliko se pecaju sitniji primerci, pa sve do 1,5 kg za krupnije komade. Plovci iglice od 4 x 12 do 4 x 10 ili plovci izduzenog tela s podebljanim zavrsetkom jajolikog oblika, gramaze 0,5 pa do 3 g. Ovakva vrsta plovaka je iskljucivo za stajace vode. Plovak mora biti izrazito dobro tempiran tako da viri samo antena. Klasicno vagler vezivanje plovka je do sada dalo najbolje rezultate ukoliko se peca na tekucim vodama match tehnikom. Treba upotrebljavati vaglere 3 + 1 pa do 25 grama. Ukoliko lovimo stekom potrebni su plovci oblika suze ili oblika obrnute suze. Za bolognesse su potrebni plovci oblika sargarepe ili burenceta u zavisnosti od protoka vode. Koristite udice velicine od 20 za mesne crvice, pa sve do 10 za hleb ili gliste.

Za lov dubinskom metodom potreban vam je stap na masinicu sa spulnom najlona nosivosti 1,4-1,8 kg. Mozete postaviti veci broj udica na kraj najlona, a velicine udica su iste kao i kod pecanja plovkom. Nije lose na kraj postaviti i hranilicu. U malu kolicinu primame dodajte kastere i par iseckanih glista, tek toliko da se kugla ne raspadne u vazduhu kada se stisne u ruci. Dobra je varijanta dodavanja crvica u sredinu kugle. Na ovaj nacin se crvici nece odmah osloboditi iz primame, vec ce postepeno, jedan za drugim izlaziti, sto ce deveriku duze drzati na jednom mestu. Pretpostavimo da pecate na reci dubokoj 2,5 m i sirokoj oko 30 m. Dodajte najkraci swingtip od 25 cm. s tapove treba da zakosite nizvodno i u pravcu duvanja vetra. Zabacite oko 5 m od druge obale, pravo izmedu primame. Na taj nacin cete pecati samo one najgladnije ribe koje su se izdvojile iz jata ka primami, a necete preplasiti glavno jato. Zategnite blago najlon. Sacekajte par trenutaka sa primamom, da ne biste rasterali jato deverika, u slucaju da je vec tu. Ukoliko nema trzaja, bacite pet kugli velicine mandarine. Nemojte ih sve bacati na isto mesto. Prve tri bacite u liniju iza zeljenog mesta pecanja, a dve bacite malo ispred ka vama.

Ugriz deverike je lako prepoznatljiv jer ima samo horizontalno komponentu, buduci da deverika po pravilu krene pravo uzvodno kada uzme mamac. Kada ugrizi pocnu da jenjavaju, pravo je vreme za jos malo primame. Pazite da ne preplasite ribu. Zato u ovoj fazi bacajte maksimalno po jednu kuglu primame i to po rasporedu, tri iza, jedna ispred. Ukoliko ugrizi prestanu nakon bacanja kugle, stanite sa primamom i sacekajte da se jato opet prikupi. Obratite paznju, da deverike vole da se ocesu o najlon. Potrebno vam je iskustvo da znate da razlikujete reakciju stapa na to cesanje i na pravi trzaj.

Dva mamca su osnovna. Recimo veca kolicina mesnih crvica kao primama, i par crvica na udici kao mamac. Postoje i druge kombinacije kao: kukuruz secerac/durbak, kupovna primama/hleb, kasteri/kisne gliste. Mnogi pecarosi dodaju jos jednu primamu glavnoj. Kasteri, seme konoplje, pirinac i zito su najpopularniji. Prava je umetnost odrediti kolicinu potrebne primame. Recimo da je minimum 0,5 l mesnih crvica, dve konzerve kukuruza, 1,4 do 1,8 kg suve kupovne primame i slicno. Maksimum je dva puta veci od ove doze. Kod deverike, vrlo je bitno da je ne uplasite prilikom primamljivanja. Deverika je riba velikih dubina i vrlo slabog vida. Zbog toga je izuzetno osetljiva na neprirodne zvuke. Dobra varijanta bacanja primame je da prvo, pre nego i pocnete pecanje, na zeljeno mesto zabacite samo hranilicu bez udice punu pripremljene smese. Nakon minut-dva povucite blago najlon i hranilicu. Na taj nacin ce hrana spasti iz hranilice i razmazati se po dnu. Sada izvucite hranilicu i ovaj postupak ponovite par puta. Na kraju namontirajte udice, napunite hranilicu, bacite i cekajte. Trebace malo vremena da se situacija smiri i deverika dode na mesto. Obratite paznju na to da je deverika slabovida i da nece videti mamac, ako je daleko od hranilice 5 cm je sasvim dovoljna razdaljnina od hranilice do mamca.

 
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran

Van mreže petar_kozic

  • Dunavsko-Savski trbusasti brka...
  • ******
  • Poruke: 920
  • Pol: Muškarac
Odg: Deverika
« Odgovor #1 poslato: 21, 02, 2011, 09:45:33 pre podne »
dodatak: