Podstaknut Dedinim opisima, kakva se riba lovi na donjoj Savi, srednjem Dunavu i donjoj Tisi, sa izvanrednim opisima osnovnih vrsta riba, reših da otvorim ovu temu i time podstaknem nautičare-ribolovce, da razmenimo iskustva, koji su to vremenski uslovi koji pogoduju efikasnom ribolovu, sa izgledom na uspeh?
Dakle, da li se može očekivati ulov, kada je voda u porastu, kada su vode mutne, niske, visoke, bistre, niske ili visoke temperature vode, niske ili visoke temperature vazduha, visok ili nizak atmosferski pritisak, dobra svetlost, oblačnost, vetrovi, magla, kiša, oluje itd?
Preporučio bih za početak dva uslova, koji su proučavani od strane čuvenog ihtiologa Knighta, još dvadesetih godina prošlog veka, a to su: atmosferski pritisak i solunarna teorija.
Atmosferski pritisak – Po Knightu, atmosferski pritisak je najvažniji i najpresudniji za aktivan lov ribe. Riba svojim mehurom reaguje kao najosetljiviji barometar.
Pravila:
- baro pritisak u porastu – obećava dobar uspeh u ribolovu,
- baro pritisak stalan i visok – osrednji uspeh u ribolovu,
- baro pritisak stabilan i nizak – osrednji uspeh u ribolovu,
- baro pritisak u padu – veoma loš uspeh u ribolovu-
Ako nemamo barometar, treba posmatrati lišće na drveću.Ako se vidi donja strana lišća i ako je okrenuta prema pravcu vetra, barometar pada.Ako baro pritisak raste, lišće stoji normalno u odnosu prema granama.
Dakle, ako je baro pritisak visok, riba grize, ma koji vetar duvao. Opadanje pritiska smanjuje apetit ribe. Stalnost barometra nakon lakog porasta, povoljniji je za ribolov, nego stalnost barometra nakona blagog padanja baro pritiska.
Ovo mišljenje je upotpunio još jedan vrstan poznavalac ribjeg sveta, Dekantelle, tako što tvrdi, da riba radi i kad opada baromestarski pritisak, samo ako temperatura raste.
Kažu da i od ovih pravila postoji izuzetak, a to je da, dan pre promene vremena, ako baro pritisak pada, riba pokazuje znake velike aktivnostsi...
Solunarna teorija – Kako je nastala solunarna teorija. Knight je 1926. godine lovio ribu na nekom jezeru u Floridi po savetu čuvara jezera, čiji savet se sastojao u sledćem: mesec mora biti gore (pun) ili dole (mlad), tjs., u smeru meridijana jezera, ako hoćete dobar ulov. Rezultati su bili dobri. Počeo je Knight istraživati uticaj sunca i meseca, plime i oseke na aktivnost ribe. To se zove solunarni period.
Solunarni period jedne tačke na zemlji nastaje, kad se uslovi koji uzrokuju plimu i oseku, sastanu (sunce – mesec) u dužničkom meridijanu ove tačke. To se dogadja svaki dan po četiri puta , obuhvatajući dva maksimalna perioda jače aktivnosti riba i dva minimalna perioda slabe aktivnosti riba.Zašto dva perioda veće aktrivnosti kad sunce i mesec prolaze samo jednom u danu? Zato, što plima i oseka postoje istovremeno u dve suprotne tačke zemljine kugle. Knight je uradio solunarne tablice, koje ne označavaju baš vreme plime i oseke, nego čas kad sunce i mesec prolaze kroz meridijan i kad je aktivnost ribe najveća. Plima i oseka nešto kasnije nastaju, jer je potrebno izvesno vreme da se pokrenu vodene mase, medjutim, riba odmah reaguje. Ribe u vodi imaju dobre uslove da osete fenomen privlačnosti, koji zahvata sva živa bića na zemlji. Ribe gajene u bazenima i istresene u reku odmah se skrivaju. U trenutku dolaska solunarnog perioda, one idu aktivno za hranom, zaboravljajući uobičajeni način hranjenja u bazenu ili mrestilištu.
Klupski drug Knighta u vezi solunarne teorije je izjavio: „Ideja je potpuno luda i ja ne verujem ni u jednu reč, ali, ova prokleta stvar ipak ide“!
Solunarne tablice izračunavaju se za svaku tekuću godinu, prema kretanjima sunca i meseca.