ova tema svakako ima veze sa ekologijom , ali mogla bi i u mnoge druge da se smesti.
Ovih dana u pokušaju da malo razbistrim misli , i da se opustim na vodi zabacio sam štapove ,ali mi nije bilo važno dali će riba raditi ili ne , i zateklo me stanje na vodi o kojem sam razmišljao i predhodne sezone, pokušavajući da razjasnim samom sebi šta učiniti kada oko vas leti cvet topole ,a voda se prekrila tim odvratnim cvetom koji ulazi u nos, oči .
Svako izvlačenje strune iz vode postaje naporno, dosadno čišćenje mašinice od tih "maca" kako ih kod nas zovu. Prošle sezone ta napast se odužila do jula i tako nam oduzela uživanje na vodi koje itekako plaćamo kroz takse na plovila , ribolovačke dozvole.
Na obalama kraj vode imamo sve manje nekada neprikosnovenih vrba, jasena,.
Ova tako nam draga država je priobalje prepustila "Srbija šumama" "Vojvodina šume "i ko zna više kome zarad brze zarade kroz sadnju topole koja brzo raste još brže se iseče i proda korisnicima celuloznog drveta , a stvarnu štetu nisam siguran da je iko sagledao.
Sledeći snimci me nemogu ubediti da takvo raspolaganje prirodom ne nanose nepopravljivu štetu kako ljudima tako i ribljem fondu.
Svojevremeno su me stari ribolovci savetovali da nepecam tamo gde je na obali topola , verovalo se da topola ima kiselo , gorko lišće od kojeg riba beži.
Neznam da li su bili u pravu , ali bih voleo da čujem i vaše mišljenje