Autor Tema: MALO O BASU!!!  (Pročitano 13501 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4176
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
MALO O BASU!!!
« poslato: 24, 04, 2010, 21:37:07 posle podne »
                                                      O BASU!
Strah i trepet kanala

Bas je plemanita vrsta koja se pojavila u Bajskom kanalu pre trideset godina. Najverovatnije da je došao iz Mađarske. Sećam se tih dana, jer smo se otac i ja čudili ovoj grabljivici, koju do tada nikada nismo videli. Čak ni najstariji ribari i ribolovci sa naših terena, nisu imali pojma o kojoj je ribi reč. Negde, baš u to vreme, u istoj vodi pojavio se tolstolobik, što je unelo pometnju pri prvobitnom davanju imena basu. On je bio: "rus", "tolstolobik", "zeleni" i još štošta, a mnogi ga u Somborskoj opštini i dan danas nazivaju "buša" ne znajući da je to mađarski naziv za tolstolobika.

Opis basa

Bas je riba tamnozelene boje sa tamnim mrljama sa obe strane, po sredini tela ima horizontralnu prugu veoma različite šinine, dok je sa donje strane svetlo zelen pa sve do bele boje. Leđno peraje je skoro odvojeno i sastoji se od 9 bodlji, dok nastavak leđnog peraja sadrži 12-13 mekih zrakastih delova. Micropterus na grčkom znači malo peraje, dok je salmo takođe grčka reč i znači pastrmka. Verovatno je otuda i jedan od njegovih danas odomaćenih naziva kod nas "pastrmski grgeč". Završetak gornje vilice dopire do iza granice oka, što nam ukazuje da se ovde radi o "velikoustom" basu. Kako kod nas nema više vrsta basova kao u Americi, mi ga jednostavno zovemo bas.

Konačno zaštićen i kod nas.

Bas je "preko bare" daleko najpopularnija riba kada je u pitanju sportski ribolov. No tamo je on poodavno zaštićen zakonom koji kaže: nije dozvoljeno zadržati basa ispod 35 cm dužine, niti sa sobom poneti više od pet komada. Od ove godine, napokon, i naše vlasti uradile su nešto po ovom pitanju. Lovostaj na basa jedan je od vremenski najdužih u nas. Traje od 15. marta do 15. juna, što mu svakako ide u prilog, ali je donja granica ulova, po mom mišljenju, previše niska. Istina je da ameriČi dostižu veću težinu od naših, ali ipak je 15cm premalo. Čini mi se da je minimum koji bi se morao ispoštovati bar 20 cm.

Mrest basa

Bas se mresti kada temperatura vode dostigne 16°C. Kod nas je to u zavisnosti od godine, od aprila pa nadalje. Bas voli praviti gnezdo u tihoj vodi bogatoj vegetacijom. Gnezda su obično na dubini od pola do dva i po metra. Ženka polaže od 2000 do 43000 komada jaja, nakon čega je mužjak otera i on dalje čuva gnezdo. Tokom perioda čuvanja gnezda, mu镳jak se ne hrani, ali napada sve uljeze, uključujući i varalice. Mlađ se izleže nakon 5 do 10 dana i ostaje na okupu pod okriljem oca. Mužjak ih čuva i po nekoliko dana nakon izleganja. Mlađ se u početku hrani zooplanktonom i larvama insekata. Kada dostignu 5 cm, postaju aktivni predatori.

Ispit savesti

Nisam ubeđen da su prirodni uslovi s one strane Atlantika povoljniji za rast basa. Pre če biti da je kultura tamošnjih ribolovaca ključni faktor što je ovaj grabljivac dostigao zenit. A evo i zašto to smatram. U doba kada se u Bajskom kanalu pojavio, sećam se priča da su dva varaličara ulovili basa od 7,4 kg. Moj otac ulovio je jednog od 4,7 kg, no tada je populacija basa cvetala i nije bilo toliko nedozvoljenog izlova. Na celokupnom toku kanala kroz Srbiju (oko 10km) u to vreme nije bilo više od šest varaličarskih timova i to listom orijentisanih na jesenji lov štuke. U današnje vreme, međutim, vikendom se može izbrojati pedesetak čamaca koji su uglavno orijentisani na lov basa. Kontrola ulova ne postoji a poštovanje propisa je ostavljeno na savest ribolovcima.

Ishrana predatora

Sa stanovišta odraslog basa, jestivo je sve što mrda. On se uglavnom hrani belom ribom. Često se u letnjim mesecima može primetiti kako bas lovi sitnu belu ribu. Lov se uglavnom odvija na površini vode, a bas pri tome "cokće". Ponekad se dešava i uzastopno coktanje pa se stiče utisak da se bas poigrava sa ribicom na koju se okomio. Ovo se najčešće odvija u jutarnjim ili večernjim časovima. Međutim bas se ne hrani samo belom ribom. Lično sam ulovio basove koji su pojeli sunčanog karasa, drugog basa a u jednom sam pronašao i terpana. Takođe sam u basovoj utrobi nalazio rakove i žabe, a pouzdano se zna da on obožava mlade zmijice. Isto tako se ne libi da napadne ptičice koje su pale u vodu a nisu u stanju da odatle uzlete same.

Stanište velikoustog grgeča

Ovakav repertoar na trpezi, te činjenica da on čuva svoju ikru i mlađ, ključna je stvar u zaposedanju novih staništa. Bas veoma brzo "pušta korenje" u vodama koje mu odgovaraju. To su bistre vegetacijom bogate vode, koje nemaju značajniju brzinu toka, a poseduju mesta koja prelaze 2m dubine. Bas retko prelazi 6m dubine, a zimu provodi blizu dna i aktivan je tokom cele zime. Postoji nekoliko zatvorenih voda u severnoj Bačkoj, gde su entuzijasti sa uspehom nastanili basa. U somborskoj opštini su to Korlatoš, Mrtva Baračka, Stari Dunav kod Bačkog Monoštora i Kupusinski Dunavac. Iz Bajskog kanala, bas se rasprostranio u sistem Velikog baškog kanala. Preko Dunava i Tise, bas neće sam. Ako ga želimo i tamo, to je posao za ribolovce entuzijaste
« Poslednja izmena: 04, 01, 2011, 19:30:16 posle podne mossi »
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4176
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
Odg: MALO O BASU!!!
« Odgovor #1 poslato: 24, 04, 2010, 21:46:32 posle podne »
Evo i usput jedna od preporucenih varalica!
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran

Van mreže mossi

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 3179
  • Pol: Muškarac
  • Somborac
    • VARALICA II - AP323A
    • APATIN-Kampovanje-Pecanje-Plovidba
  • Brod tip: Pecaroški alu
  • Marina: Apatin
  • Veličina: 5.5m
Odg: MALO O BASU!!!
« Odgovor #2 poslato: 24, 04, 2010, 22:17:57 posle podne »
Na žalost ili ne, polemika je na mnogim ribolovačkim forumima, ali novim Zakonom je bas kao strana riba uklonjen sa spiska zaštićenih vrsta.
Nisam ihtiolog da mogu reći da li je to OK ili ne, ali ako odete na YouTube i pokušate pronači neki od video klipova sa basom u akvarijumu, vrlo brzo ćete shvatiti kakva je to zverka. Ali ipak da vas to ne uzbudjuje preterano, SVE grabljivice su mu slične, tako da je opet psve to predmet polemike. Za ili protiv basa?

Samo jedno "ZA" je način i atraktvnost pecanja. Povezano sa tim "ZA" je i sve što takav vid pecanja povlači za sobom: poseban pribor, turističke usluge na atraktivnim lokacijama itd.

Bas je trenutno dosta ugrožen na Bajskom kanalu kao i na ostalim VBK vodama.
Primerci su uglavnom debelo ispod 1kg. Poneki sretnik upeca i primerke preko kg, ali preko 2kg su već rariteti.

Tehnika pecanja je isključivo varalicom: vobler, guma, leptir.

Bistro.

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4176
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
BAS....na autobus nego riba!
« Odgovor #3 poslato: 18, 01, 2011, 19:35:23 posle podne »
Skola za Pocetnike  Bas

 
 
Veliki broj ribolovaca na basa smatra da je lako upecati basa jednom kada se pronadje njihova lokacija. Ali gde traziti basa. Dok jedni tvrde da je bas lovac iz zasede i da koristi zaklone za napad na zrtvu, drugi se ne slazu sa time. Jedni opet tvrde da bas kada poraste postaje usamljenik, drugi tvrde da je bas riba koja boravi u jatu bez razlike na starost i velicinu. Veliki broj suprotnosti i tvrdnji o zivotu basa ne samo medju ribolovcima vec i medju naucnicima svrstava basa medju najkontroverznije ribe. 
Ipak, ogromna armija ribolovaca kako onih profesionalnih na takmicenjima gde su u pitanju stotine hiljada dolara, tako i oni vikend ribolovci naoruzani sa po jednim plasticnim rigom pokusavaju da upecaju ovu neobicnu i zanimljivu ribu.
A bas, svake godine sve vise iznenadjuje svojim novo otkrivenim navikama i svojim zivotom cak i one najzagrizenije poznavaoce ove ribe koji misle da ga poznaju do najsitnijih detalja. Upravo zbog ovih detalja i novina svake godine sve vise novih tipova varalica, stapova, masinica, sonaa pa cak i camaca ugleda svetlo dana. Trziste pribora za pecanje basa je ogromno. Postoji na hiljade raznih plasticnih crva, spinerbeita, voblera i ostalih varalica specijalno dizajniranih za pecanje basa...i svake godine ih je sve vise i vise.

 

 
Ribolovci na basa tvrde da pronalazenje mesta gde se nalaze basovi je pola posla. Ali pronaci ga i te kako moze biti problem.Iako se sa pouzdanjem do skoro tvrdilo da se bas mresti iskljucivo u plitkoj vodi, skoro je naucno dokazano da se bas isto tako mresti i na velikim dubinama od po desetak metara pa cak i na dubinama do kojih sunceva svetlost jedva dopire i koje se jako tesko zagrevaju.Basovi se najcesce krecu i kruze pored obale i struktura pored obale, vecinom koristeci istu dubinu. Neki imaju tendenciju da plivaju preko otvorene vode reke ili jezera uvek na istoj dubini. Zasto se uvek zadrzavaju na istoj dubini nije objasnjeno. Ipak cesto plivaju par metara gore ili dole da bi ispitali pojavu kedera ili varalice i posle toga bi se uvek vracali na dubinu sa koje su posli. Takodje umeju da nestanu u dubini da bi se uskoro vratili na mesto i dubinu sa koga su posli. Istrazivanja su pokazala da pojedini basovi mogu da provedu na istoj dubini po nekoliko sati pa cak i dana i nedelja ni malo ne menjajuci dubinu na kojoj se nalaze. Ovo su samo neka od novih saznanja o basu. Basovi zimu provode u dubini veoma malo aktivni. Nalaze se na dubinama koje retko posecuju tokom aktivne sezone. Preko zime i kada je povrsina vode zaledjena, duboka voda je malo toplija. Na kojoj dubini ce se nalaziti zavisi od konfiguracije vode, i mogu biti u rasponu od 5 do 10 metara.

Vrlo cesto se nalaze u velikim grupama gde se hrane i cuvaju energiju do dolaska proleca. Mogu biti upecani u ovo vreme uz upotrebu malog jiga, kasikare ili malog zivog mamca, ali se veoma mali broj ribolovaca bavi pecanjem basa kroz led. Velikousti basovi su jos uvek aktivni par nedelja posle prvog leda na vodi. U plitkim jezerima koje se zalede, nedostatak kiseonika na dnu moze naterati basove da dodju ispod samog leda, i lako moze doci do uginuca basova, pogotovu velikih primeraka.
 Basovi koji zive u rekama koje se zalede preko zime, traze zalive i rukavce u kojima ima dovoljno kiseonika, da bi se u njima zastitili od tekuce vode u koritu reke. Neki put zbog promene kvaliteta vode, basovi su prinudjeni da menjaju lokaciju i usred zime. Zbog malog broja kvalitetnih zaliva i rukavaca koje ima svaka reka, u kojima bas moze da bezbedno provede zimu, u dobrom zalivu sa kvalitetnom vodom i zalihom kiseonika je obicno i velika koncentracija basova zimi.

 Tamo gde se voda ne zaledi zimi, bas ostaje aktivan i hrani se cele zime iako je to svedeno na najmanju mogucu meru. U stvari , dokazano je da se u jatu uvek nalazi par basova koji su aktivni i koji mogu biti uhvaceni preko zime. Basovi obicno prebivaju pored donje ivice skarpe, ili neke strukture u dubini kao gomila kamenja ili granja.

Ovde je potrebno napomenuti da bas uhvacen zimi na velikoj dubini ne moze biti vracen nazad u vodu jer nema ni najmanje sanse da prezivi. To je iz razloga promene pritiska u organizmu basa. U rano prolece kada temperatura vode pocinje polako da se penje, i bas polako pocinje da se pomera ka plicim mestima. Metabolizam i hranjenje basa se intenzivira sa porastom temperature. To pomeranje prema plicacima je veoma sporo i bas se zadrzava na raznim mestima i dubinama gde postoji sansa za ishranu. Pored bilo kakvih struktura i pored novo izrasle trave u dubini ili pored stepenastih kamenih platoa, u zavisnosti od vrste vode u kojoj se nalazi. Pecanje basa u ovo vreme moze biti veoma dobro. Rano prolece je i mozda najlakse vreme kada se bas moze upecati. Vreme takodje veoma pomaze.
Topla kisa otopli vodu brze nego topao vazduh. U globalu, bas se u ovo vreme moze pronaci na razlicitim dubinama u rasponu od pola do cetiri metra. Uvek u rano prolece treba traziti basa u severozapadnim delovima jezera ili bare gde je voda toplija nego bilo gde u jezeru. Usca manjih reka i potoka gde ima neke zastite kao panjevi ili trava su dobra mesta. Mada je vecina basova u ovo vreme jos uvek dublje u vodi.

 
Basovi svih velicina se pomeraju blize obali u periodu pre mresta gde se hrane i traze mesta za mrest. Sansa za ulov trofejnog basa je najveca upravo u ovo vreme. Takodje zbog velike agresivnosti moguce je uloviti i najvise basova u ovome periodu. Basovi pocinju da se skupljaju u grupama pre nego pocnu da se pomeraju ka mestima na kojima ce se mrestiti. Pecanje moze biti odlicno ako se grupa basova pronadje. Kako se vode sve vise zagreva i oni se pomeraju u plice zalive i kanale gde ce se mrestiti. Ova mesta obicno nude izobilje hrane kao i zastitu. Pocinju da traze "gnezda" gde ce se mrestiti i u ovo vreme postaju izuzetno agresivni. U plitkim vodama, vobleri i spinerbaiti postaju odlican izbor. Kasnije kada bas pocinje izgradnju gnezda, plastika u plicacima sa travom preuzima primat. Period mrescenja traje nesto vise od jedne nedelje za zenke basa i nekoliko nedelja do jednog meseca za muzjake basa koji cuvaju gnezda, u zavisnosti od vode. Kao i ostale vrste riba, i bas u vreme mresta prestaje da se hrani.

Ipak muzjaci sa vremena na vreme mogu da uhvate i progutaju uljeza koji prolazi suvise blizu gnezda, mada se to u vecini slucajeva svodi na jurenje i teranje nepozeljnih gostiju. Muzjak koji brani gnezdo , ce napasti varalicu koja prolazi suvise blizu. Bas ce se najverovatnije za vreme mresta nalaziti u zasticenim zalivima koji su direktno izlozeni suncevim zracima. Obicno su na samo par metara od obale i na dubini koja varira od pola do dva metra. Mesto gde ce se bas mrestiti mora biti lako odbranljivo od uljeza, blizu trave i zaklona kao panj na primer i blizu duboke vode.
Bas se nece mrestit na distanci manjoj od 10 metara do drugog basa koji se mresti. Ponekada, njihova gnezda mogu biti blize, ali samo ako se basovi ne mogu direktno videti. Sto je bas veci i gnezdo u kojem se mresti ce biti vece, takodje ce i dubina na kojoj se mresti biti veca. Sto je bas veci, ranije pocinje da se mresti.Posle mresta bas skoro prestaje da se hrani i ovo je vreme kada ga je najteze upecati. Ovaj period uobicajeno traje oko dve nedelje.

Kako se voda sve vise zagreva i leto priblizava, basovi se krecu sve manje. Najbolje ih je traziti blizu bilo kakvog zaklona na dubini od pola do 7-8 metara, gde obicno u zasedi cekaju plen. U jezerima basovi se pomeraju dublje do same ivice skarpe, spiceva, gomile stenja gde sacekuju jata malih riba kojima se hrane. Koliko duboko ce ici zavisi od mnogih faktora u jezeru. Kolicina kiseonika, strujanje vode, temperatura itd. U glavnom veci primerci se pomeraju dublje, dok u plitkim zalivima ostaju manji basovi. Veliki basovi se ipak rano ujutro ili kasno uvece vracaju u zalive i plica mesta gde se hrane dok ne otopli. Retko ce se naci na ovim mestima po svetlom i toplom danu ili u sred podneva.
Basovi imaju tendenciju da se skupljaju u jata i u kratkim razmacima intenzivno hrane u ranim jutarnjim ili kasnim vecernjim satima i to u kratim naletima, nakon cega bi se brzo vratili u dublja pocetna mesta na kojima se odmaraju i vracaju energiju. U jesen kada voda pocne da se hladi basovi postaju veoma aktivni. Nalaze se obicno na razlicitim dubinama blizu spiceva, dokova, usca reka. Mesta kao kanali na dnu, spicevi, potopljeno drvece, panjevi, trava, grane drveca koje se savijaju ka vodi privlace basa. U manjim rekama, jezerima i barama koje se brze zagrevaju i ribolov na basa pocinje ranije nego na drugim vecim vodama. 

Kao i sa ostalim vrstama riba, mesta na severnoj strani privlace basa rano u prolece jer se brze zagrevaju od ostatka vode, i basovi tu dolaze da bi se ugrejali i hranili manjim ribama i insektima. Rano u prolece, metabolizam basa je jos uvek spor i oni nece juriti za plenom ili za varalicom i na taj nacin trositi vise energije. Trazite travnate delove pored ivice skarpe koju bas koristi kao put iz jednog pliceg dela ka drugom. Ribolovci koji i lociraju ovakva mesta vrlo cesto ne ulove mnogo basova na tom mestu jer ne pretraze ceo teren detaljno i pazljivo. Takodje u ovo vreme basovi krstare i jako blizu obale na svega pola metra od nje, pa je pazljivo i veoma tiho prikradanje pozeljno.
U leto basovi jedu skoro sve sto pliva i sto mogu uhvatiti. Od crva, pijavica i zaba do rakova, malih riba i dazdevnjaka.

 Gde je najbolje traziti basa ?

SPICEVI koji se nalaze pod vodom su jedna od najboljih mesta za basa. Spicevi koji se protezu od usca reka ili zaliva zadrzavaju basa u rano prolece pre nego se pomere u plice vode radi mresta. Posle mresta basovi se vracaju u dublju vodu i na tom putu se zadrzavaju ponovo na spicevima. U letnjim i toplim mesecima, spicevi koji se polako protezu ka dubljoj vodi zadrzavaju dosta basova koji tu provode vecinu vremena. Basovi se hrane na ravnom, gornjem delu spica, kao i na kraju spica gde pocinje naglo dubina. 
Kada se basovi u jesen pomeraju iz dublje vode ka plicoj radi ishrane zbog predstojece zime, spicevi ponovo cine odlicno mesto koje privlaci basa. U globalu gledano spicevi cine najbolja mesta tokom leta i jeseni.

KANAL U KORITU REKE je mesto koje basovi cesto posecuju i prate do samog usca reke. Ovo je najbolje mesto u prolece i jesen. ravni deo ivice recnog toka sa panjevima je pravi magnet za basa. Kanal ne treba biti nesto posebno dubok,vec samo malo dublji od okruzujuce vode.
 

TRAVA uvek sadrzi veliku populaciju basova. Verovatno da od svih struktura i zaklona najvise vole i traze upravo travu. Trava naravno proizvodi kiseonik i to je jedan od razloga zasto se basovi nalaze u njenoj blizini. Trava mora biti zelena, jer u slucaju kada je braon boje ne proizvodi vise kiseonik i samim tim ne privlaci basove. Travnati teren koji se vidi na povrsini kao lokvanji na primer isto kao i trava koja je potopljena treba biti neravnih ivica. Ako je ivica trave u ravnoj liniji, verovatno nece privlaciti basove u velikom broju. Zato se treba skoncentrisati na travu cija ivica krivuda u nepravilnoj liniji, sto omogucava basu laksu zasedu u lovu. Kada je potopljena trava na dnu u pitanju treba imati na umu da se basovi nalaze na vrhu trave isto kao i na samoj ivici. Ovo je odlicno mesto za probati od proleca do kraja jeseni.
 

DOKOVI I VESTACKE STRUKTURE bi trebale biti prve na listi na pocetku ribolova, pogotovu u jesen ako je duboka voda u blizini. Trava oko strukture je jos jedan plus koji privlaci basa koji se uvek vracaju nazad do dokova i hladovine koju oni pruzaju. Basovi vole dokove i strukture koje plutaju na povrsini i sto su strukture vece, vise ce biti i basova okolo, koji vole da "lencare" ispod samog doka. Usamljeni i izolovani dokovi vise privlace basa nego dokovi u grupi i na malom prostoru. Ova mesta privlace basove od proleca do kasne jeseni.
 

POTOPLJENO DRVECE pruza odlicnu zastitu basovima bilo da se radi o panjevima, potopljenim stablima, srusenom drvecu sa obale. Vecina ovih struktura privlaci manje ribe kojima se basovi hrane, pa su ova mesta dobra iz godine u godinu i treba ih redovno obilaziti, sve dok drvo ne pocne da truli kada se riba povlaci iz njegove okoline i ribolov na basa vise nije produktivan na tom mestu. Veliki broj drveca u vodi koje truli moze imati negativne posledice po basa u manjim jezerima i barama sa obzirom da proces truljenja koristi kiseonik iz vode. U slucaju kada dno sadrzi veliki broj drveca u raspadu, povrsinske varalice su mnogo produktivnije od voblera ili jigova, jer ce se bas nalaziti u gornjim slojevima vode.
 

STENE I KAMENJE takodje dobro ali ne u tolikoj meri kao trava. Razlog je sto kamenje ne proizvodi kiseonik niti se basovi mogu sakriti duboko u njima kao sto to mogu u travi. Kamenje je veliki izvor hrane za basa sa obzirom da se izmedju kamenja i u pukotinama nalaze izvori hrane za male ribe i rakove kojima se oni hrane. Manje stene i gomile kamenja su bolje nego velike i kompaktne stene. Sljunak je takodje odlican iz istog razloga kao i manje stene a sljunak takodje privlaci i malouste basove koji imaju tendenciju da se tu mreste.
 

PERIOD POSLJE MRJESTA u prolece je odlican za upotrebu povrsinskih varalica kao Zara Spook, cak iako se basovi nalaze na dubini od tri-cetiri metra. U ovo vreme oni ce se nalziti i ispod dokova ili plutajucih objekata u vodi, odakle ih je najbolje izvlaciti uz pomoc jerkbait varalica. Ako se ove varalice ne pokazuju kao najbolje, jig je odlicna zamena.
 

U LJETO hrana je glavna prokupacija basova tako da vecina vrsta varalica primamljuje basa. Ipak , oni nisu u raspolozenju da jure brze varalice, vec se nalze u zasedi cekajuci plen pa je spora prezentacija preporucljiva. Vobleri bez plocice mogu biti produktivni u rano jutro, vuceni pored ivice trave, dok kasnije tokom dana plasticni crvi i mamci uzimaju primat. Povrsinske varalice su odlican izbor tokom celog dana pogotovu ako je dan oblacan bez Sunca. Lokvanji, ostrva od trave i ivice od trave su i dalje najbolja mesta za basa. Manje kasikare ili imitacije zabe i misa, zabacivani preko trave su veoma produktivni kao i tezi jig zabacivan u rupe u travi koji takodje daje odlicne rezultate.
U JESEN basovi postaju vise aktivni u potrazi za hranom i ovo je vreme kada brzi vobleri preuzimaju primat. Na mestima gde je trava jos uvek zelena povrsinske varalice isto kao i spinerbeiti, jigovi i malo veci vobleri su odlicni.
Kako voda postaje sve vise hladnija i prezentacija varalice treba biti sve sporija. Takodje treba koristiti i male modele varalica. Na kraju sezone plasticni mamci u zadnjim ostatcima zelene trave trebaju biti prvi izbor.

U zimu kada basa treba traziti u dubini i donjoj ivici skarpe, vertikalno koriscenje jiga i kasikara je tehnika koju treba upraznjavati.
Bas je veoma interesentna i neobicna riba za pecanje. Atraktivnost pri borbi prepunoj iskakanja iz vode i akrobacija ove zanimljive ribe, cini je jednom od najpopularnih sportskih riba.

Prema tome ako vec niste probali, odvojte malo vremena ove sezone i probajte upecati basa....uzivacete u tome.
Pri tome nemojte zaboraviti.............UHVATI I PUSTI
 

 
 
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran

Van mreže mossi

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 3179
  • Pol: Muškarac
  • Somborac
    • VARALICA II - AP323A
    • APATIN-Kampovanje-Pecanje-Plovidba
  • Brod tip: Pecaroški alu
  • Marina: Apatin
  • Veličina: 5.5m
Odg: BAS....na autobus nego riba!
« Odgovor #4 poslato: 18, 01, 2011, 20:23:30 posle podne »
Evo ovako izgleda upecan.
Nije bio ciljna riba, ali je bio odličan ulov za prvo pecanje sa novim štapom.  :lol: