Za manje brodiće često se koristi sidreni kanap jer je lagan i jeftin. Ako na brodiću nema sidrenog vitla i lančanika, tada je njegovo slaganje i odlaganje puno lakše od lanca. Danas su sintetički kanapi skoro u potpunosti istisnuli one od prirodnih materijala.Za veće brodice s ugrađenim sidrenim vitlom koristi se češće sidreni lanac. Zbog svoje težine oblikuje krivulju koja apsorbuje opterećanja u lošim vremenskim uslovima. Za istu snagu držanja može biti
dvostruko kraći od kanapa. Mana mu je mala elastičnost pa treba izbegavati situacije kada bi se zbog uticaja vetra lanac potpuno zategnuo. To se rešava umetanjem komada kanapa koji ima puno veću elastičnost. Nedostaci lanca su njegova masa (na brodici), cena i potreba za vitlom. Treba voditi računa o činjenici da svaki lanac rđa, pa i onaj nerđajući. Mrlje od rđe se mogu preneti na lančanik i palubu. Dodatna masa na pramcu brodiža (lanac, vitlo) može čak uticati i na karakteristike brodića. Lanci za sidrenje se najčešće izrađuju iz nerđajućeg čelika ili običnog čelika koji se posle toplo galvanizuje (pocinkuje). Za ispravan rad sidrenog vitla važno je da su karike lanca po mogućnosti jednake (kalibrirane). Najčešći standard koji se javlja kod sidrenog lanca za brodiće je DIN 766. Kod kupovine upitajte prodavača je li lanac izrađen i ispitan u skladu s ovim standardom jer se na tržistu nude svakojaki lanci.
Dobar kompromis se našao u kombinaciji lanca i konopa. Manji se komad lanca postavlja uz sidro, a preostali veći deo je konop. Sintetičko uže, zbog veće
elastičnosti, može svojim rastezanjem umanjiti opterećenja na sidro i brodić. U razgovoru se često čuje da dužina dela lanca u metrima treba biti jednaka
dužini brodića u metrima. Time bi se postiglo bolje zadržavanje sidra i bolje zarivanje u dno. Dakle za brodić od 6 m koristio bi se lanac dužine 6 m. No i
vetar od 15 čvorova će podići tako kratak lanac od dna.
Ali i to je bolje nego samo konop. Druga velika uloga lanca je sprečavanje oštećenja konopa na oštrom kamenitom dnu, jer jedna od mana konopa je njegova mekoća i neotpornost na oštećenja. Dužina konopa ili lanca zavisi od dubine na kojoj se želite sidriti, da li koristite samo lanac, konop ili
njihovu kombinaciju. No najvažnije je održati ugao između struka sidra i dna što manjim. Što je struk sidra položeniji to bolje drži. Ona se najčešće određuje odnosom dužine konopa od palube brodića prema dubini vode na kojoj se želite sidriti. Za dobro držanje sidra taj se odnos kreće od 3:1 do 7:1. Većina testova sidrenja i proizvođača sidara preporučuje minimalan odnos od 5:1, a najbolji je 10:1. To se odnosi na kombinaciju
lanca i konopa. Za lanac taj odnos može biti 3:1 do 4:1. U praksi je to ponekad teško postići, posebno ako je na sidrištu gužva i nema dovoljno slobodnog prostora za ljuljanje brodice. Tada taj odnos pada na 3:1 do 4:1. Taj bi nepovoljni odnos bilo poželjno nadoknaditi korištenjem većeg (težeg) sidra i/ili većeg lanca.
Neki proizvođači užadi nude sidrene konope s ugrađenim olovom u zadnjih deset metara konopa. Glavna prednost ovakvog konopa je jednostavno rukovanje i odlaganje. Ne preporuča se za sidrenje koristiti konope iz materijala čije je specifična težina manja od vode (~ 1000 kg/m3). Takvi konopi plutaju na vodi i imaju tendenciju da isplivaju i time umanje snagu držanja sidra. Takvi su konopi iz polipropilena (PP). Najčešče se koriste polyamidni (PA)(Nylon) i poliesterski (PES) sidreni konopi i to sukani sa 3 ili više strukova ili pleteni.
Klasifikacijska društva su propisala minimalni promer sidrenog konopa i on npr. kod Germanische Lloyda iznosi 12 mm. Tanji konop, osim manje čvrstoće, ne bi dobro "ležao" u ruci. Radi olakšanja određivanja dužine spuštenog lanca ili konopa (a time i dubine vode), najjednostavnije je na takav lanac ili konop staviti neku oznaku na nekom odabranom razmaku. Tako se na lancu može staviti znak bojom tako da se jedna karika oboji jednom bojom za prvih 10 m, drugom za 20 m itd). Slično se može izvesti i kod konopa. Postoje gotovi konopi označeni bojom.
10 RAZLOGA ZA POJAVU NEZGODA UZROKOVANIH SIDRENJEM
1. Nemogućnost da se sidro "ukopa" tj. sidro neprikladno prema vrsti dna.
2. Neusklađeni delovi sidrenog uređaja ili improvizacija s lancima i spojnim elementima.
3. Poddimenzionirana sidrena oprema zbog zanemarivanja glavnih uslova: deplasman brodića,vrsta brodića, otpor vetra.
4. Improvizovane izmene i popravke na sidrenoj opremi (npr. loše "kućno" zavarivanje).
5. Slučajno odvrtanje spojnih šrafova i matica.
6. Potrošenost pokretnih delova sidra i opreme.
7. Pucanje lanaca zbog ishabanosti i oslabljenja usled korozije.
8. Zaplitanje lanca zbog korodirane površine ili ponovnog pocinkovanja.
9. Zavisnost o samo jednom sidru.
10. Štednja na pograšnom mestu. Često se uloga sidrenog uređaja zanemaruje i podcenjuje. Takav pristup može ponekad dovesti do posledica koje se ne mogu materijalno nadoknaditi.