Autor Tema: Na putu Argonauta Dunavom  (Pročitano 12743 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže skipper

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 879
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Na putu Argonauta Dunavom
« poslato: 11, 02, 2009, 18:21:33 posle podne »
Kada se čovek nađe nadomak moćnih litica Đerdapske klusure, sve dotadašnje lepote Dunava koje poznaje padaju u vodu pred lepotom koja tek dolazi.

Teško je reći šta je uzbudljivije: posmatrati Đerdap sa vrhova strmih masiva gde brodovi liče na orahove ljuske izgubljene u monumentalnom dekoru prirode, ili, pak, sa broda koji reka, kao neka džinovska svetlucava zmija, nosi na svojim leđima krivudavim putem u nepoznato.

Stari lađari sa donjeg Dunava koji pamte plovidbu rekom pre podizanja brane, kažu da ova najveća i najlepša klisura na evropskom kontinentu nikada više ne može biti onako preteća, opasna pa i smrtonosna kao ranije. Jer, Dunav je danas, ovde u Đerdapu, ukroćeni div koji, ma koliko se opirao, ipak, poslušno teče ka svome kraju.

Tragali za zlatnim runom

Prvo ime su mu dali Persijanci. Nazvali su ga Girdap, što znači: vrtlog. Nema letopisa tako starog koji bi mu tačno izbrojao vekove ili ispričao priču o tome kako je prvi zalutali talas starog Panonskog mora načeo stenu kroz koju je Dunav kasnije uporno rijući prokopao granitno grlo u masivima između Balkana i Karpata, i otvorio ta Gvozdena vrata reke, kako se još nazivao kanjon u Đerdapskoj klisuri.

Tako je rođeno najnepristupačnije ali i najtajanstvenije mesto na Dunavu - Đerdapska klisura.

Tu, u Đerdapu, Argonauti su tragali za zlatnim runom, a u liticama iznad reke još stoji usečen kameni put koji su krvaveći ruke usecali legionari cara Tiberija, na samom početku naše ere, kako bi po njemu kasnije robovi vukli galije... Tu je car Trajan uklesao svoju čuvenu tablu i prvi pokušao da premosti dunavske obale...

U Đerdapu danas kao večni spomenici što vidljivi, što od pogleda skriveni, stoje ostaci života gotovo svih epoha: od neolitskog doba pa do ranog srednjeg veka i ratova sa Turcima.

Tragovi neme borbe čoveka sa strmim stenama, nedokučivim klancima, opasnim vrtlozima i neobuzdanom snagom vode upečatljivo govore o upornosti ljudi da se savlada priroda i moćni vodeni div pretvori u poslušnu reku kojoj će čovek biti jedini gospodar.

- Na Dunavu  postoje dve prave lepote . To su lepota Đerdapske klisure, i lepota delte Dunava. I teško je opredeliti se šta više impresionira.