Autor Tema: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku  (Pročitano 19622 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže skipper

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 879
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca
Legenda o zaljubljenom zapovedniku


Iako kroz ovo srednjovekovno utvrđenje svakodnevno prođe na hiljade vozila, ono još odoleva vibracijama i zubu vremena i nosi epitet jedne od naših najočuvanijih tvrđavaT ek kada se putnik namernik popne na vrh donžon kule Golubačkog grada shvati zašto je čuveni putopisac Feliks Kanic ovo utvrđenje nazvao čuvarem Đerdapskog tesnaca. Ovaj srednjovekovni grad, sagrađen na nepristupačnoj steni, udaljenoj svega nekoliko stotina metara od mesta gde Dunav ulazi u klisuru, imao je značajno mesto na vodenom putu između istoka i zapada i igrao važnu ulogu u kontroli kretanja ovim krajem.

Grad Golubac smešten je na desnoj obali Dunava i udaljen je oko sto trideset kilometara od Beograda. Kada se izađe iz grada vijugavim putem niz Dunav, posle nešto manje od četiri kilometra, na cesti se ispreči tvrđava. Taj put probijen je kroz bedeme grada 1939. godine, a stari, srednjovekovni, vodio je preko planinskih prevoja.

Hladan je martovski dan. Temperatura je tek toliko ispod nule da ne dozvoli sunčevim zracima da otope led kojim je okovan grad. Oni koji dobro poznaju ovaj kraj, naročito tvrđavu, kažu da su to najpovoljniji uslovi da se popne do najviše kule. Leti je to gotovo neizvodljivo. Što zbog trnovitog šipražja u koje je zaraslo utvrđenje, što zbog sitnog kamenja koje beži ispod nogu i stalno vraća nazad, a i zbog zmija kojih, kažu, ima na svakom koraku. Ali i u ovim uslovima uspon ide dosta teško. Ide se kozjom stazom, a gotovo celim putem može da se napreduje jedino držanjem za grane ili ispuste u zidu. Na nekoliko mesta mora da se sačeka da prođu udari košave, jer je u tom trenutku veoma rizično zakoračiti na bedeme. Klimave su i nesigurne i metalne merdevine postavljene na jednom od mesta gde se prolazi na gornji bedem. Do glavne najviše kule, u narodu poznatije kao šešir kula, stiže se posle petnaestak minuta. I tek tu postaje jasno zašto je ovo utvrđenje postavljeno baš ovde.

Nije htela u haremPogled puca na sve strane. Košava je podigla talase na Dunavu. Šest kilometara je ovde širok i to je najveće rastojanje između dve obale na toku kroz našu zemlju. Preko, na rumunskoj obali je mestašce Koronine. U tom pravcu u vodi je poznata nekoliko metara visoka stena Babakaj. Ima nekoliko legendi vezanih za njeno ime, a jedna od njih kaže da se zapovednik grada Golupca zaljubio u prelepu devojku, pa kako ova nije htela u njegov harem, on je vezao za stenu da se pokaje. Nekoliko stotina metara nizvodno Dunav je uklešten između stena. Ulazi u klisuru dugu više od sto kilometaraO nastanku tvrđave se malo zna. Činjenica je i da istraživači nisu previše vremena utrošili izučavajući njegovu prošlost. Ime Golubačkog grada pominje se prvi put u ugarskim poveljama iz 1335. godine, dok se u turskim pisanim izvorima pominje 1390. Konstantin Filozof je prvi srpski pisac koji pominje Golubac. U biografiji despota Stefana Lazarevića Golubac se pominje kao mesto gde se despot sklonio posle poraza kod Angore 1402. godine.

Ugari i Turci borili su se za prevlast nad ovim krajevima, pa je u prve tri decenije petnaestog veka sudbina Golupca bila vezana za ova dva naroda. I zato verovatno sve posetioce buni česma sa natpisom koja se nalazi kraj puta u podnožju grada. Podignuta je prošle godine u pomen na poljskog viteza Zavišu Crnog. Otkud Poljak u to vreme u ovim krajevima
Spomen česma Zaviši Crnom

Bilo je to 1428. godine. Turci su zauzeli Golubac na iznenađenje ugarskog kralja Žigmunda koji je očekivao da mu Srbi predaju grad zbog nekih dugovanja. Pošto je dobio neprijatelja na pragu svoje imperije, Žigmund je preko Dunava, a naspram Golupca, počeo da zida slično utvrđenje pripremajući se tako za napad na Turke. Ostaci tog grada i sada su vidljivi sa naše obale. Pomoć za napad na Turke Žigmund je potražio od Poljaka. Više od šest hiljada vojnika krenulo je tada u Golubac, a predvodio ih je vitez Zaviša Crni iz mesta Garbova u Poljskoj.


U proleće 1428. godine iz novosagrađenog utvrđenja Laslovara krenuli su Ugari brodovima na Golubac. Međutim, Turci se nisu dali iznenaditi. Stigla im je i pomoć, pa su ugarski ratnici morali da se povlače. Odstupnicu kralju Žigmundu štitio je lično Zaviša. Kada je kralj bio na sigurnom, nekoliko puta je slao brodove da izvuku poljskog viteza, ali je on odbijao da se povuče. Turci su ga zarobili, odsekli mu glavu, odrali kožu, napunili slamom i poslali sultanu u Carigrad. Ostalo je zabeleženo da je cela Evropa tada žalila zbog pogibije poljskog viteza. Na česmi kraj puta, na bronzanoj tabli, na srpskom i poljskom jeziku ispisani su osnovni podaci o Zaviši Crnom.

Za razliku od nekih drugih srednjovekovnih utvrđenja, Golubački grad nije građen kao sedište vladara ili velikodostojnika, već je imao isključivo vojni odbrambeni karakter. Imao je devet kula, most, šanac sa vodom, ali se njegov izgled menjao kako su se menjali osvajači. Stručnjaci su našli ostatke džamija, palata, stambenih objekata. Živeo je svoj život Golubački grad sve do 1868. godine kada je među poslednjima u Srbiji oslobođen od Turaka.

Kroz probijene tunele u podnožju grada za nekoliko sati, koliko je trajalo naše istraživanje, prošao je veliki broj vozila. Prometan je prilično ovaj put. Tek poneko prikoči u strahu da na uskom putu ne naiđe neko sa druge strane, ali zaustavljanja nema. Ne čudi. Osim malog proširenja kraj table na kojoj piše da tu počinje park Đerdap, namernik nema šta drugo da vidi. Niti gde da popije piće. I Zavišina česma je zavučena, pa po hladnu vodu mogu da svrate samo oni koji znaju za nju. A šta gube svi koji se ne zaustave ovde znaju oni koji su se popeli na donžon kulu. Taj prizor se zaista ne zaboravlja. I zbog njega se vredi pomučiti, nažuljati noge i isprljati ruke. Pa i mali strah pretrpeti. Jer samo gore može da se kompletiraju utisci o ovom vrednom istorijskom spomeniku.?


Van mreže skipper

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 879
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
???: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #1 poslato: 06, 02, 2009, 00:35:21 pre podne »
Golubac Fortress

Van mreže Pera GARMIN

  • Veliki Rovac
  • ******
  • Poruke: 724
  • Pol: Muškarac
???: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #2 poslato: 06, 02, 2009, 14:46:40 posle podne »
Nebrojeno puta sam prošao kolima, čak sam se i par puta zadržao i prošetao asfaltom da osmotrim utvrđenje.
Ali nikad nisam zaistao pogledao kolika je ustvari Golubačka tvrđava! Hvala i na ovom tekstu!!

Van mreže skipper

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 879
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
???: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #3 poslato: 06, 02, 2009, 22:47:43 posle podne »
A samo si dva puta svratio do mene  :nono: :wild:

Van mreže SALE NB

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 2449
  • Pol: Muškarac
???: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #4 poslato: 18, 02, 2009, 01:52:29 pre podne »
Golubačka tvrđava i Golubačko "more"
"Moreplovac ne moli za pravac vetra, već uči kako da plovi po postojećem"

Van mreže SALE NB

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 2449
  • Pol: Muškarac
???: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #5 poslato: 18, 02, 2009, 02:04:21 pre podne »
i još
"Moreplovac ne moli za pravac vetra, već uči kako da plovi po postojećem"

Van mreže BEOGRADAC

  • Brodski mali
  • *
  • Poruke: 28
  • www.mojaladja.com
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #6 poslato: 27, 08, 2010, 07:48:05 pre podne »
E pa svaka cast za temu, a i za neke druge teme...
Evo i mog priloga na temu Golubackog grada...
Pogled na tvrdjavu sa vode...
ugao iz koga se nekako najvise vidi

« Poslednja izmena: 27, 08, 2010, 08:19:11 pre podne BEOGRADAC »

Van mreže mossi

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 3179
  • Pol: Muškarac
  • Somborac
    • VARALICA II - AP323A
    • APATIN-Kampovanje-Pecanje-Plovidba
  • Brod tip: Pecaroški alu
  • Marina: Apatin
  • Veličina: 5.5m
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #7 poslato: 28, 08, 2010, 21:07:39 posle podne »
Ajde da dodamo i mi par slika iz Golupca:








I naravno jedna sa vode.


Kao i jedna interesantna ploča:

Van mreže Barba

  • Dunavsko-Savski trbusasti brka...
  • ******
  • Poruke: 903
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #8 poslato: 31, 08, 2010, 01:32:16 pre podne »
Ma jad i beda, bruka i sramota. Juce sam se vratio odande. Tek kad odes i vidis kako to uzivo izgleda, shvatis do koje smo mere jedna aljkava nacija. Ono sto bi trebalo da budu biseri dunavskog priobalja, su najobicnije zapostavljene ruine nekadasnje civilizacije. Pogled je zaista fenomenalan, ali dzaba kad je sve zapostavljeno, zaraslo u travuljinu i stoji tu kao spomenik ljudskom nemaru i naciji koja bi i nakovanj pokvarila. Nemam sta da kazem sem BRUKA.

Posetili smo i tvrdjavu u Ramu. Tu su utisci jos gori. 11 km sam vozio po nekom puteljku i makadamu da bi video jos goru situaciju. OCAJ.

Srebrno jezero koje bi lako moglo da bude biser Srbije, takodje ostavlja neki cudan utisak. To izgleda, pa recimo solidno za nemarnu Srbiju, ali kad bi se ti lokalci koji pokusavaju da od tog jezera zarade, potrudili samo jos 20%, napravili bi raj. Ovako ocena 7, nije lose, ali daleko od Ade Ciganlije u svakom smislu. 

 
"Niko nije tako beznadezno porobljen kao onaj koji pogresno veruje da je slobodan" - Gete.

Van mreže Kapetan

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 16690
  • www.mojaladja.com
    • Ypsiolon
  • Brod tip: Aloa 23
  • Marina: Nautilus marina
  • Veličina: 7 m
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #9 poslato: 31, 08, 2010, 01:59:48 pre podne »
BARBA APSOLUTNO SI U PRAVU !!!
juce sam bio u slankamenu ,nije nauticka tema pa nisam hteo da kacim ... ali bruka.... slankamen reklamira tvrdjavu Acumincum koja je tu vec 2000 i kusur godina ....

e sve bi bilo ok da mestani slankamena koji zive tu uopste znaju da tvrdjava postoji ... od  nekih deset ljudi niko nije znao da tako nesto postoji u njihovom mestu , samo je jedan covek za koga se videlo da nije odatle znao za nju ...

http://wikimapia.org/#lat=45.1430474&lon=20.2579308&z=16&l=0&m=b

ono sto je najcrnje jeste a me je jedan mestanin uputio prema spomeniku za koji nije znao u vezi cega je... pa smo tu nasli dve table sa oznakama:

Dunavska Obala 350 metara
Tvrdjava Acumincum 450 metara

pazljivim ispitivanjem table (ne mozete iz kola vec smo izasli da slikamo spomenik) smo utvrdili da je neki saljivdzija prilicno dobro potrefio boju na tabli i izbrisao slova ... orginalni natipis na tabli je

Dunavska Obala 3500 metara
Tvrdjava Acumincum 4450 metara

naravno tabla za acuminicum se vise nije pojavila a mi smo prosli jedno 7-8 kilometara po poljskim putevima gde traktori ne idu i u siblju izgrebali ceo auto .... posle nam onaj covek sa pocetka price rece da su ti stavili table idioti iz opstine i da se do tvdjave kolima ne moze a ni pesaka sa decom ...  e to je bruka...

evo par slika od tvrdjave





ono sto je zanimljivo za ovu tvrdjavu jeste to da je u jednom momentu ona bila polazna tacka za naseg junaka Zmaja Ognjenog Vuka u borbama protiv turaka...

crkva koju je Zmaj Ognjeni Vuk sagradio daleke 1468 jos uvek stoji bez ikakve oznake ...



a spomenik koji sam pomenuo je deo Tursko Austrijskog rata gde se odigrala jedna odlucujuca bitka 1691 i gde su Austrijanci, sa Srbima cinili nekih  50.000 vojnika pobedili Turske snage sa 120.000 vojnika ...




volim kad znam da negde idem da pogledam sta ima od istorijskih znamenitosti pa onda posle rostilja povedem familiju u obilazak... na zalost ja sam vise znao o istoriji slankamena nego starosedeoci ...

oj srbijo...

sutra cu postaviti par slika...

Van mreže stvlada

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 841
  • Pol: Muškarac
  • www.zavarivanje-stanimirovic.rs
  • Brod tip: sunbird corsair 198
  • Marina: ajk
  • Veličina: 6m
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #10 poslato: 03, 09, 2010, 21:30:29 posle podne »
Od praseceg pecenja,jednjece pecenje

Van mreže Kapetan

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 16690
  • www.mojaladja.com
    • Ypsiolon
  • Brod tip: Aloa 23
  • Marina: Nautilus marina
  • Veličina: 7 m
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #11 poslato: 03, 09, 2010, 21:43:24 posle podne »
To isto će se desiti i sa tvdjavama. Komercijalizovaće se i umesto na minule vekove mirisaće na pleskavice i praseće pečenje.

i trebaju da se komercijalizuju , ali ne treba praviti razanj-turizam.... al nema ko u ovoj zemlji da proceni sta je kic a sta nije...

Van mreže Kapetan

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 16690
  • www.mojaladja.com
    • Ypsiolon
  • Brod tip: Aloa 23
  • Marina: Nautilus marina
  • Veličina: 7 m
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #12 poslato: 03, 09, 2010, 23:50:31 posle podne »
na zalost slazem se, ali generalno sam za to da se sva ta mesta ucine pristupacnim i da se dobro urede... a kad dodjem na lice mesta da mi ponude turistickog vodica koga cu naravno platiti, da mi ponude knjigu , monografiju koju cu naravno kupiti i ako je rec o naseoini da me posluze u restoranu koji prirprama bas tu hranu koju su jeli i stanovnici naseobine ... znaci pun utisak ...

po onome sto sam cuo za sada u Srbiji to nudi samo viminacijum... icic sledece nedelje pa cu se valjda i prijatno uveriti !

Van mreže Barba

  • Dunavsko-Savski trbusasti brka...
  • ******
  • Poruke: 903
Odg: Golubački grad čuvar Đerdapskog tesnaca - Legenda o zaljubljenom zapovedniku
« Odgovor #13 poslato: 04, 09, 2010, 10:24:25 pre podne »
Dule, i  ja se slazem sa tobom da bi rostilj komercijalizacija tih tvrdjava dovela do jos gore situacije. Ali to sto ti pretpostavlhjas da bi se desilo, a vrlo je realno, je opet dokaz nesposobnosti, nemara i alavosti lokalnih mocnika. Ja razumem da su sve te tvrdjave (Ram, Golubac, Maglic i ko zna koje jos) ostavljene da propadaju jer su stanovnici tih krajeva svoju buducnost videli u industrijskom razvoju, a ne u turizmu. Primer je Srebrno jezero, koje umesto da je biser Srbije, kaska za Adom Ciganlijom bar 50 godina.

Svi znamo za super popularnu turu "Dvorci Bavarske", e to kosta, ali donosi i novac i brendira zemlju. Nasi brendovi su, na zalost, Guca, Leskovacka rostiljijada i Exit.

a pogledajte ove linkove:

http://www.dvorci.info/mapal.php

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%82%D0%B2%D1%80%D1%92%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D1%83_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B8

Imamo mi mnogo toga da obidjemo u svojoj zemlji, ali i da se hvalimo time. Ovako mozemo samo da se brukamo.

   
"Niko nije tako beznadezno porobljen kao onaj koji pogresno veruje da je slobodan" - Gete.