Autor Tema: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona  (Pročitano 7680 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Moja Lađa

  • Kapitalac Dunavski
  • *******
  • Poruke: 1750
  • www.mojaladja.com
Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« poslato: 09, 02, 2011, 15:05:07 posle podne »
Crvena zona

Crvena zona Muzeja jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište nastavlja se na Belu zonu i čini zasebnu i specifičnu celinu. U ovoj zoni se verovatno najviše ističe osobenost tradicionalnog razmišljanja i delovanja. Eksponati ove zone su u potpunosti prepušteni sami sebi što im zapravo omogućuje da se razvijaju u skladu sa zakonima prirode.




Na prelazu između Bele i Crvene zone nalazi se plato pod nazivom „transformacija“. Na ovom uskom parčetu Savskog šetališta odvijaju se ritmički procesi svakodnevnog života, karakteristični za majku prirodu. Naime, svakog dana reka nataloži i izbaci na obalu Save određenu količinu materijala koji se tu nagomilan pretvara u jednu vrstu prirodne umetničke skulpture koja je zakonima Muzejske zone zaštićena od bilo kakvog uticaja čoveka u pogledu menjanja i skrnavljenja.



Na taj način stvara se i očuvava autentična slika prirodnih procesa i pojava, a koja na ovom zaštićenom mestu dolazi do punog izražaja.

Brod Sip

Sip – motorni teretni brod od armiranog betona izgrađen je 1943. godine. Sa sigurnošću možemo reći da je ovo jedan od najvrednijih i najfotogeničnijih eksponata u celom Muzeju. Tokom svog postojanja ovaj betonski džin proveo je solidan broj godina kao stambeni objekat, sve dok se voda nije ušunjala u njegove prostorije i isterala stanare napolje. Posetioci mogu uživati u neobičnoj arhitekturi i širokoj paleti boja koje je vremenom ovaj neobični brod poprimio.





Brod Krajina

Brod Krajina spada u najznačajnije muzejske eksponate i predstavlja ponos Crvene zone. Kao i brod Župa, brod Krajina je proglašen za kulturno dobro od strane države Srbije kao delo-dobro od značaja za istoriju Srbije.

Zahvaljujući izvođačima resturatorskih radova, brod Krajina se nalazi u Muzeju jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište i za posetioce predstavlja neponovljivu mogućnost da se upoznaju sa životnim, društvenim i socijalnim prilikama u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.



Brod Krajina, poslednji jugoslovenski brod točkaš, čiji je pogon sa dva točka i lopaticama na bokovima davno prevaziđena vrsta pogona i može se naći još samo u literaturi, ima izuzetnu istorijsku vrednost, kao brod – rezidencija jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića (1928 – 1941) i brod jugoslovenskog predsednika, maršala Josipa Broza Tita (1951 – 1980).

Povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta, odlučeno je 1926. godine, da se počne sa izgradnjom novog broda za koju su preko Ministarstava inostranih poslova i tehničkog servisa rečne plovidbe u Berlinu obezbeđena sredstva u visini od 241.500 zlatnih maraka. Luksuzna dvorska jahta dinastije Karađorđević, izgrađena u Regensburgu, u Beograd je uplovila 1928. godine.

Iste godine, na zahtev uprave dvora, brod je ofarban u belu boju i dobio je ime Dragor, izvršene su dopune i izmene čiji su troškovi iznosili 1.500.000 zlatnih maraka. Ukazom kralja Aleksandra od 23. novembra 1928. godine, brod je uveden u listu Flote kraljevske mornarice. Sam brod i njegova posada bili su pod komandom Rečne obalske komande. Kada je izgrađen, brod je imao ukupnu površinu od oko 700 m2, sa tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina, palubu za šetnju, poštanske i druge uređaje. Bio je poznat po kvalitetnim duborezima, stubovima i luksuznim detaljima primerenim kraljevskoj jahti, na koju su pozivani samo posebno važni gosti i prijatelji. Tokom Drugog svetskog rata brod je postao zarobljenik u hrvatskim i nemačkim trupama. Po završetku rata vraćen je u Beograd gde je preimenovan u brod Krajina i stavljen na korišćenje predsedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, sve do njegove smrti 1980. godine, o čemu svedoči metalna ploča u većem kabinetu broda.*

Osnovni tehnički podaci:
Napravljen od gvožđa (trup) i drveta (nadgradnja)
Dimenzije: dužina 56.82 m; ukupna širina broda 12.30 m; bočna visina 2.73 m;
Gaz broda 1,70 m
Deplasman – puni 344.022 tone.





Za potrebe snimanja filma „Na lepom plavom Dunavu“, 2007. godine filmska ekipa je rekonstruisala brod Krajinu imajući u vidu vreme u kojem je ovaj brod pripadao SFRJ. Sa novim dekorom danas, ovaj brod u potpunosti oslikava period Jugoslavije nakon Drugog svetskog rata, govori o moći, snazi i velikim delima jugoslovenskih naroda.



Zahvaljujući izvođačima resturatorskih radova, brod Krajina se nalazi u Muzeju jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište i za posetioce predstavlja neponovljivu mogućnost da se upoznaju sa životnim, društvenim i socijalnim prilikama u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Brod Krajina je ujedno i poslednji eksponat Crvene zone.




Izvor: www.goethe.de
prvo Dunav a drugo sloboda...sve je moje...i nebo i voda...

Van mreže micko67

  • Mornar
  • **
  • Poruke: 36
  • www.mojaladja.com
    • compromis 720
  • Brod tip: jedrilica
  • Marina: grocka
  • Veličina: 7.2 m
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #1 poslato: 04, 02, 2022, 08:07:53 pre podne »
jos malo o brodu Sip

Van mreže calypso2

  • Rečni Drekavac
  • ****
  • Poruke: 393
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #2 poslato: 04, 02, 2022, 09:32:23 pre podne »
Svaka čast za tekst  114
Ostalo, da nije smešno-bilo bi tužno i obrnuto! Najbolji pokazatelj stanja u državi i društvu je upravo ovaj muzej!
Navigare necesse est, vivere non est necesse

Van mreže MiletaStamat

  • Kapitalac Dunavski
  • *******
  • Poruke: 1825
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
  • Brod tip: Cranchi Holiday
  • Marina: Nautički klub Zemun-Stari Šlep- Zemun
  • Veličina: 6 metara
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #3 poslato: 04, 02, 2022, 10:48:47 pre podne »
Mene obuzme tuga kada vidim i male drvene čamce koji propadaju uz obalu ili na obali, a gledati ove brodove u ovakvom stanju je stvarno tužno i žalosno. Posebno primerke sa takvom istorijom.

Van mreže neptun

  • Savski dupegric . Kratkorepi
  • *****
  • Poruke: 525
  • www.mojaladja.com
    • neptun
  • Brod tip: neptun22
  • Marina: gabbiano
  • Veličina: 7m
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #4 poslato: 04, 02, 2022, 21:06:16 posle podne »
Text je odlican.tuga jedna..
Nema veze,ako predsednik uzme zlato na olimpijadi eto veselja..treba gledati stvar sa vedrije strane.

Van mreže micko67

  • Mornar
  • **
  • Poruke: 36
  • www.mojaladja.com
    • compromis 720
  • Brod tip: jedrilica
  • Marina: grocka
  • Veličina: 7.2 m
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #5 poslato: 04, 02, 2022, 22:26:40 posle podne »
kazu da ima 8 starih brodova sa istorijskom vrednosti u srbiji  ali ni ja neznam detalje

Van mreže tomicbanee

  • Dugouhi obalski proždrljivac ( ćevapožder )
  • **
  • Poruke: 50
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #6 poslato: 05, 02, 2022, 10:55:19 pre podne »
Dobro bi bilo pogledati kako je tekla tenderska prodaja JRB-a i BBP-a, pa će biti sve jasno što  je zapuštena masa rečnih brodova?

Van mreže STG

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 2738
  • Pol: Muškarac
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #7 poslato: 05, 02, 2022, 13:09:23 posle podne »
JRB nije privatizovan.

Van mreže tomicbanee

  • Dugouhi obalski proždrljivac ( ćevapožder )
  • **
  • Poruke: 50
Odg: Muzej jugoslovenskih brodova - Crvena zona
« Odgovor #8 poslato: 05, 02, 2022, 16:02:57 posle podne »
Nisam ni rekao da je privatizovan, ali evo kako je to Blic video tada:

Prvorangirani na tenderu za „Jugoslovensko rečno brodarstvo“ konzorcijum „Tomoza“ - „Daksin“ trebalo je do 10. decembra da Agenciji za privatizaciju dostave originale dokumenata da u svojoj delatnosti imaju rečni transport.

To je osnovni uslov da bi započeti pregovori o potpisivanju kupoprodajnog ugovora mogli da budu nastavljeni, odnosno u protivnom taj konzorcijum bude diskvalifikovan, a započeta procedura nastavljena sa drugorangiranim - malteškom brodarskom kompanijom „Palmali“.

U Agenciji za privatizaciju kažu da će danas saopštiti koja dokumenta im je poslao konzorcijum „Tomoza“ - „Daksin“, a izvori „Blica“, kažu da je opet reč o kopijama ugovora. Privatizacioni savetnik „Palmalija“ izričit je da te kopije ugovora, bez obzira što su overene u Džakarti, ne mogu da budu uzete kao validne, jer su obe kompanije („Rikso“ i „Silverston“) navedene u tim ugovorima negirale da su ih ikada potpisale. Smatrajući da je reč o skandaloznom kršenju tenderske procedure drugorangirani „Palmali“ uputio je zahtev Agenciji za privatizaciju i resornom ministarstvu da i oni direktno urade proveru kod kompanija „Rikso“ i „Silverston“, a da bi se se upravo sačuvala zakonitost postupka.
Zašto ovo kažem: kada sam prodavao brodić, a pare su mi trebale ko za glavu, prodavao sam ga pola godine. Taštinu njivu kad sam prodavao, brže smo dogovorili cenu nego što smo popili kafu... Interes nema sećanje...