Autor Tema: Potencijalna štetnost rada brodskog motora u leru/u mestu  (Pročitano 8914 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže broker975fx

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 3011
  • Pol: Muškarac
    • DAVID VELIKI
    • www.airbnb.com
  • Brod tip: Mali rečni remorker
  • Marina: Gabbiano Yachting Club, Zemun
  • Veličina: 13m
Odg: Potencijalna štetnost rada brodskog motora u leru/u mestu
« Odgovor #30 poslato: 17, 05, 2020, 13:55:12 posle podne »
Ima na yt snimaka i novijih automobila koji podivljaju a i ovi autobusi su bili prilicno novi. Prilicno horor scenario pokusavati ugusiti motor a usput i cime, jaknom, krpom? Ustvari ono sto sam gledao svi pobegnu pa sa bezbedne razdaljine cekaju da se raspadne. Zajbana prica u svakom slucaju:(

Van mreže Dora

  • Savski dupegric . Kratkorepi
  • *****
  • Poruke: 540
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
    • Mali Remorker NS-980F
    • Auto Dora 021
  • Veličina: Veličina nije bitna :)
Odg: Potencijalna štetnost rada brodskog motora u leru/u mestu
« Odgovor #31 poslato: 17, 05, 2020, 16:12:00 posle podne »
Kod novijih je većinom turbina razlog, propiša ulje i napuni kuler... To opet nije proces koji se dogodi preko noći tako da vlasniku koji ima zmiju zvečarku u džepu  da na vreme plati manju popravku posle menja motor.
Zaustavlja se kočenjem motora, ubaciš u nižu brzinu i pustiš kvačilo i držiš kočnicu ali ako je već zaleteo nema šanse, spalić kvačilo i nastaviti. Jedino strpati neku krpu u usis a i za to treba vremena da sikenš crevo itd... Zato svi udare u bežaniju, stvarno se razleti na sve strane...
Moja ideja je da stavim retarder ili nešto što ga glumi.. To je sprava koja pomaže kamionu kad ide nizbrdo da koristi kompresiju motora i dodatno kočio kamion. Radi upravo na principu da guši motor.
Kako rekoh kod ispravnog motora to se neće desiti ali ja volim da čačkam i izmišljam kerefeke :)
Velika opasnost kod ugradnje gasa u dizela je upravo to moguće razletanje motora, ali radi se :)
Ja sam uvek u pravu, čak i kad jesam...

Van mreže Mornar u kanalu

  • DrinskoSavski Brčkaroš
  • ****
  • Poruke: 260
  • www.mojaladja.com
    • Микротонер
  • Brod tip: Бродотехника
  • Veličina: 5,5x2,5
Odg: Potencijalna štetnost rada brodskog motora u leru/u mestu
« Odgovor #32 poslato: 17, 05, 2020, 17:02:16 posle podne »
Код новијих је проблем са регенерацијом партикуларног филтера , ако је тај филтер накупио велике количине пепела и није могуће да се регенерише . Пошто у свакој тој регенерацији  убризгава додатне количине дизела за спаљивање тих честица , део који не сагори враћа се у картер и подиже ниво уља и ту се понавља она претходна прича , вишак преко испаривача иде опет у усис .

Van mreže Terca

  • Veliki Rovac
  • ******
  • Poruke: 696
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Odg: Potencijalna štetnost rada brodskog motora u leru/u mestu
« Odgovor #33 poslato: 18, 05, 2020, 09:53:12 pre podne »
Postoje takvi motori, i danas neki kompresori rade na taj sistem bućkanja ali je to starije i od mene tako da ne bih to razmatrao :)


Au brate al si ga rekao... pa to je kao kad bi rekao da danas mlada Sofija Loren ne bi bila riba jer nije imala dve sise okrugle i tvrde ko rukometna lopta, naduvane na 2 bara, a to se danas kupuje za par stotina evra...
Brodovi srećom još nisu postali automobili, uglavnom se ne grade se sa idejom "da će za 5 godina ionako biti zamenjeni za novi model sa većim tač-skrinom, a kad je već tako zašto bi im motori trajali 40"... i dodatno mi svi pratimo stranjske oglase, uključujući i tebe, a većina lađa koja je kupljena i doterana su otprilike to godište, možda od tebe ne, ali od mene svakako stariji  sajkaca


@Terca
Sa druge strane zanima me to oko radne temperature motora i termostata koji se otvara na ispod 60 stepeni. Stvarno nemam iskustva sa mariniranim motorima mad sam se davno spremao da ih pravim hahaha
Šta je svrha rada na 50 stepeni? Ima li neke literature? Moj prvi cilj na brodiću je pravljenje zatvorenog sistema hladjena ako ga već nema.

To sam već napisao, motori sa direktnim hlađenjem koriste morsku vodu (iliti rečnu kada brod plovi po reci) za hlađenje, uđe kroz usisnu korpu ili kroz bunar, pumpa je protera kroz motor koji hladi, izađe u izduvnu granu, i hladi i nju, onda u mufler i napolje. To je najjednostavnije, pouzdano, lako razumljivo, lako popravljivo van ovlašćenog servisa... proizvodi onaj predivni zvuk trabakule na auspuhu, "buć- buć- pa pljus" kao pravi brod, a ne kao golf dvojka... ali ima i svojih mana, kao i sve u životu (Kao i Sofija Loren  ha ).

Jedna od mana je  da sva ta voda koja je u opticaju mora biti ispod 55 stepeni jer je to temperatura od koje se značajno povećava evaporacija soli (a soli jelte ima i u morskoj vodi i u rečnoj)i, ili taloženje "suvog ostatka",  iliti formiranje kamenca. U morskim uslovima se i pored niske temperature vode (niže od 55) motori ispiraju (skidanje krečnjačkih naslaga) na svakih par stotina motosati, u slatkovodnim slovima taj režim je opušteniji.. a da budem iskren, kod nas retko ljudi to rade, većina njih tek kad problem hlađenja postane primetan ili ako/ kad im se pera od impelera zaglave po motoru.

To opet ne znači da je motor "hladan" ili "pothalđen" kako često tvrde domaći stručnjaci opšte prakse, nego se takvi motori projektuju da je protok vode i hlađenje u optimalnoj radnoj tački neće podgrejati vodu na preko 55.

(sa ovim možete povezati i onu oznaku "e" ili "economic" na termostatima boljera, to je najviša temperatura do koje se kamenac taloži "prihvatljivom brzinom")

I onda (i to sam već napisao), najčešće je voda do oko 45- 50 stepeni na izlazu  a pri tome se ne zagreva više od 10tak stepeni dok prođe kroz motor (kad je termostat skroz otvoren) jer se opet motor projektuje da može može da plovi kad je temepratura mora 30 stepeni.
I male stvari su velike, kada se gledaju izbliza.

Van mreže Jova

  • Mali od Roštilja
  • ***
  • Poruke: 65
  • www.mojaladja.com
Odg: Potencijalna štetnost rada brodskog motora u leru/u mestu
« Odgovor #34 poslato: 20, 05, 2020, 14:42:45 posle podne »
Nisam baš pratio temu ali koliko sam shavatio reč je o radu dizel motora na leru.Odmah da kažem da  generalno
brzohodni dizel motori kakvi se danas uglavnom koriste nisu pogodni za duži rad na "leru" i u tom pogledu znatno lošiji od benzinskih.Razlog je način rada ,stepen kompresije kod dizel motora je znatno viši nego kod benzinskih
samim tim pritisci u cilindr na čelo klipa su znatno viši.Na niskom broju obrtaja uljni film koji se stvara u kliznim leđajevima radilice je znatno tanji i nedovoljan ,ležaj radi u uslovima "mešovitog trenja" što dovodi do bržeg trošenja i oštećenja i ležaja i radilice.