Autor Tema: Како ово иде...  (Pročitano 4875 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže LSI

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 7037
  • Pol: Muškarac
    • LSI
  • Brod tip: AQ 575
  • Marina: Nautički klub "Stari Slankamen"
  • Veličina: 5,75 m
Како ово иде...
« poslato: 28, 03, 2017, 20:37:03 posle podne »
Никад нисам био нешто посебно загрејан за једриличарење али ево, радим неки текст о Америчком купу...
Гледам снимак па не верујем... no125

Какве су то конструкције!?  oops
Како то лети!? Јер ове једрилице заиста више не плове. Оне лете.
Погледајте ове сличице:







Лепо се види да су једрилице скоро два метра изнад воде!

Van mreže Mornar u kanalu

  • DrinskoSavski Brčkaroš
  • ****
  • Poruke: 260
  • www.mojaladja.com
    • Микротонер
  • Brod tip: Бродотехника
  • Veličina: 5,5x2,5
Odg: Како ово иде...
« Odgovor #1 poslato: 29, 03, 2017, 08:11:53 pre podne »
То су катамарани који имају трамболине између та два трупа , а сама једра су у авионско крило која стоје вертикално па јој та трамболина даје узгон . Све док су она два листа кормила и булб на шверту у води постоји контрола управљања и катамаран лебди изнад воде али је то ипак екстремно једрење и умешност посаде коју сачињавају јако спремни момци .Иначе врло лако се губи контрола и лако се преврне , сама та једра и опрема је направљена од најбољих материјала и кошта једно мало богаство тако да је то за нас у домену маште .

Van mreže Bakara

  • Administrator
  • Kapitalac Dunavski
  • *****
  • Poruke: 1618
  • Pol: Muškarac
  • Brod tip: Riviera
  • Marina: Zemun
  • Veličina: 8.7m
Odg: Како ово иде...
« Odgovor #2 poslato: 29, 03, 2017, 08:54:26 pre podne »
Taj sistem se na engleskom zove "hydrofoil", koristili su ga davno i oni nasi hidrogliseri:


Inace je taj deo kao jedna kobilica ali na samom dnu kobilice postoji horizontalna ploca, postavljena pod odredjenim uglom, koja pri nekoj brzini bukvalno odize korito iz vode i smanjuje otpor vode na trupu. Toliko ja znam o tome..
Svaki dan proveden na reci, ne racuna se u zivotni vek

Van mreže Zoran T

  • Kapitalac Dunavski
  • *******
  • Poruke: 1362
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Odg: Како ово иде...
« Odgovor #3 poslato: 29, 03, 2017, 10:45:49 pre podne »
Na slici nisu katamarani vec trimarani...katamaran je sa 2 identicna plovka(trupa) razdvojenih tezistsa a medjusobno povezani platformom...trimarani sa tri...regatni visetrupci nemaju i ne nose nikakav balast a pogotovo ne bulb profile jer sto su laksi to su brzi...ovi na slici su opremljeni hidrofilnim kobilicama koje su na kraju bukvalno polukruzno izvijene(iskrivljene)na jednu stranu...ta krivina omogucava da se plovci usled brzine izdignu iznad vode...u toj pziciji kod jedrenja bukvalno nema ogranicenja brzine...kod hidroglisera(raketa beograd kladovo nekad)pod vodom su prakticno skije koje su usled brzine izdizale korito van vode...
    Ako vec nisi LSI pogledaj film"Wind"...zanimljiva prica kako su ameri uspeli da vrate americki kup u ameriku...i zanimljivost kako je nastao triradijalni spinaker...
Kad ne mozes sa drugarima na Dunav ni more nije lose!

Van mreže Mornar u kanalu

  • DrinskoSavski Brčkaroš
  • ****
  • Poruke: 260
  • www.mojaladja.com
    • Микротонер
  • Brod tip: Бродотехника
  • Veličina: 5,5x2,5
Odg: Како ово иде...
« Odgovor #4 poslato: 29, 03, 2017, 13:16:44 posle podne »
Ovo što sam ja gledao su katamarani sa dva trupa , video sam da ima i trimarana , zar ta krilca nisu stabilizatori jer to postoji kod  jedriliica može se videti na " vendee globe " .   



Evo linka sa jedrilicama

« Poslednja izmena: 31, 03, 2017, 08:51:50 pre podne Kapetan »

Van mreže Zoran T

  • Kapitalac Dunavski
  • *******
  • Poruke: 1362
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Odg: Како ово иде...
« Odgovor #5 poslato: 29, 03, 2017, 14:37:55 posle podne »
To na vende globe ti kao brkovi na pramcu sluze za dodatni uzgon na pramcu(u vetar kad jedri) i da mogu da ponesu veca pramcana jedra zbog brzine a da se ne zabadaju pramcem u vodu...visetrupci jednostavno ne mogu da jedre tolko u vetar kao mono...cak i sa vetrom u krmu su losi...slicno kao ti brkovi su i hidrofilni profili kobilica samo sto su vertikalno postavljeni kao obicna peraja kobilice...visetrupci pogotovo regatni nemaju nikakav balast kao monotrupci...mala masa a velika brzina i trupovi izlaze iz  vode...pa cak i neke kao daske za jedrenje koriste hidrofilne kobilice i lete pola metra iznad vode...balast visetrupcima jednostavno ne treba zbog sirine...cak i posadu tretiraju laksativima dan pre trke...naravno ekstremno jedrenje u pitanju puno para svemirske tehnologije itd...
Kad ne mozes sa drugarima na Dunav ni more nije lose!

Van mreže Zakeralo

  • Veliki rečni berberin
  • ***
  • Poruke: 102
  • www.mojaladja.com
Odg: Како ово иде...
« Odgovor #6 poslato: 30, 03, 2017, 22:19:46 posle podne »
Никад нисам био нешто посебно загрејан за једриличарење али ево, радим неки текст о Америчком купу...
Гледам снимак па не верујем... no125

Какве су то конструкције!?  oops
Како то лети!? Јер ове једрилице заиста више не плове. Оне лете.
Погледајте ове сличице:



Uh LSI pa od svega si uzeo da pises o temi koju ne znas a koja je jedna od najinteresantnijih i tehnicki najzahtevnijih regata. Ali ajde da ti malo pomognem.

Kup Amerike a ne Americki kup je regata koja je prvi put odigrana daleke 1851. Borba je bila izmedju novog sveta i starog, odnosno izmedju ekipa iz NY yacht cluba i engleske aristokratije. Trka je odrzana oko Isle of White. Amerikanci su dosli ja jahtom koja se zvala Amerika i bila je dizajnirana po uzoru na morskog psa. Kako su englezi pretrpeli poraz u svojim vodama da bi se oduzili amerima dodelili su kao pehar stari cajnik, koga su nazvali Cup Amerike upravo po prvoj jedrilica koja ga je osvojila. Taj dogadjaj je zvanicno prvi put da je za neke prvo mesto dodljen trofej. Tako da je jedrenje prvi trofejni sport. Narednih stotinak godina niko nije uspeo da odnese "Old Mug" iz NYYC. tek je 1983 Australia II uspela da osvoji kup. O istoriji kupa mozemo da pisemo par dana, cak je i film snimljen na tu temu.

http://www.imdb.com/title/tt0105824/?ref_=fn_al_tt_1

AC (America's Cup) je u svetu jedrenja isto sto i formula 1 u svetu automobilizma. Novac koji se ulaze u sindikate (timovu u AC se zovu sindikati) je ogroman. Posto je pehar prenosiv sistem je tako napravljen da branilac trofeja mora da prihvati izazivaca i definise pravila. U ovome je cela fora AC-a. Branilac pehara definise pravila, mesto gde ce se jedriti, kakve jedrilice ce se koristiti itd itd. AC je uvek okupljao sam vrh svetskih industrijalaca i jedrilicara. Ima tu jos dosta detalja i finesa.
Kako je na juznoj polulopti Moth classa postala pravi bum poceo je razvoj velikih hidrokrilaca. Naravno Hydropter je bio jedan od prvih ali je to potpuno drugi vid jedrenja. Hydropter je napravljen za obaranje ocean going rekorda dok je AC takmicenje izmedju bova u priobalnim vodama i zalivima. Prvi koji su uspeli da AC72 (2013 se jedrilo na trimaranima od 72 stope) su novozelandjani. Ovo je pocetak modernog AC-a.

Malo o tehnici 72-ce. Jedrilica je trimaran. Naravno sve do poslednjeg elementa kao sto su nosaci kamera je napravljeno od karbona. Na jedrilicu postoje dva kormila sa hidrokrilima na kraju pera. Po pravilima klase nagib ovih krila je fiksan i mogao se stelovati pre trke, ali u toku trke nije dozvoljeno da se modifikuje. Na sredini broda su postojala dva pomicna krila. Krila su pomicna po visini tako da se u toku jedrenja koristi zavetrinski kako bi se postigao ekvilibrium sila. Sile na ovim krilima su dostizale 8-10 tona sto ne zvuci mnogo ali kada pogledate debljinu tog krila i dimenzije shvaticete da su ta krila remek dela inzenjeringa. U toku jedrenja 3 krila su u svakom trenutku u vodi i obezbedjuju dovoljan uzgon da brod bude iznad vode. Pomicna krila su mogla da se steluju i po napadnom uglu krila. Kada je brzina manja napadni ugao se povecavao kako bi se postigla sila dovoljna da se brod izdigne iz vode. Ovo je slicno kao kod flapsova na avionu. Inace cela prica oko hidrokrila je ista kao i prica o krilima na avionu samo krecu kroz vodu. Jedro na ovim zverima je "kruto". Geometrija jedra se steluje hidraulikom. Posto je ovo sportsko jedrenje ne postoji nikakav motor na brodu pa se sva energija dobija iz misica dela ekipe na grind-u. U svakom slucaju tek sa postavljanjem krutih jedara se dobio dovoljan uzgon na jedru da se izadje iz vode u stabilan let. Jos jedna stvar kod krutog jedra je sto ovi brodvi stalno jedre orcu posto su toliko brzi da je prividan vetar uvek veci od stvarnog. Brzine koje dostizu su od 20kn uz vetar do 40-45 niz vetar. Ogranicenje stvarnog vetra je oko 23kn. Ovo ogranicenje je nastalo zato sto niz vetar ovi brodovi dostizu duplu brzinu vetra, odnosno za 23kn vetra brod bi mogao da dostigne 46kn, a na 50kn dolazi do kavitacije vode na krilima i naglog gubitka uzgona i uranjanja u vodu. Trenutno se dosta istrazivanja fokusira na stvaranju super kavitirajucih profila koji bi obezbedili dovoljno uzgona pri brzinama vecim od 50kn. Naredna generacija AC brodova je katamaran od 45ft. Ova promena je nastala iz zelje da se smanje troskovi i da se omasovi AC.

Ima tu jos dosta da se pise o Luj Viton kupu, o tehnici, o intrigama kako su NZ team izgubili 2013 posle ogromnog vodjstva.......

Ja sada nemam vremena, samo sam nabacao i izvinjavam se na greskama ako ima neka, posto me mrzi da citam ponovo.

Sto se tice VG-a, u ovom slucaju nema tu nista sa pramcem. Krilo generise silu u dva pravca. Jedna sila se protivi naginjanju broda usled sile vetra, a druga je horizontalna i deluje ka vetru. Odnosno ne da vetru da bocno gura jedrilicu sa kursa. Cela jedrilica je jedan prelepi balans sila u prirodi i kada se to shvati sve je to logicno i jednostavno. Na offshore brodovima koji dugo plove jednu bandu su nakretne kobilice, one su doprinele da se mogu savladati jaci vetrovi sa postojecom povrsinom jedara, a samim tim su ubrzali brodove. Posto je svrha kobilice da se protivi bocnom suljanju jedrilice kada se ona nakrene gubi se njena primarna svrha, prvi korak su bili samo svertovi koji su se uranjali u vodu. Ovo je evolucija tih svertova. Do koje je granice sve to otislo moze se videti da su sajle koje drze jarbol morale da budu izbacene van broda kako bi mogle da izdrze naprezanja i budu razumne debljine u isto vreme. Da su ih ostavili unutar granica broda verovatno bi bile toliko debele da ne bi imalo nikakvog smisla.

Kao sto napisah na pocetku izbrao si temu koja je tehnicki jako zahtevna. A istoriju mozes da nadjes na netu do detalja. Ja sam cak imao vodne linije Amerike, uramljene ali su mi ostale u Srbiji.

Pozdrav




Van mreže LSI

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 7037
  • Pol: Muškarac
    • LSI
  • Brod tip: AQ 575
  • Marina: Nautički klub "Stari Slankamen"
  • Veličina: 5,75 m
Odg: Како ово иде...
« Odgovor #7 poslato: 30, 03, 2017, 22:42:35 posle podne »
Закерало,

Помало уморан од гужве с посла, управо сам се спремао да легнем кад сам видео ову поруку...
Како човек да легне кад прочита ово?

Прво, хоћу најискреније да се захвалим на коментару и информацијама.
Некад човек није ни свестан колико може неким својим коментаром да помогне неком другом. А то је управо оно што се догодило вечерас.

Ја заиста немам појма о једрењу и једриличарству. Добио сам неки текст и видео и запањио сам се видећи та чуда савремене технологије како лете изнад воде и своју неверицу хтео сам да поделим и са другима јер верујем да многи од нас нису ово никад видели.

А онда, прочитам ове сјајне коментаре... Ето већ сама исправка, да се не каже Амерички куп, већ Куп Америке...
Неко би рекао да је то исто. Али није. И зато се посебно захваљујем.

Пратећи видео, на неколико места био сам збуњен - о чему то они причају? Кад сам први пут наишао на име Венди Глоуб (Vendee Globe), најискреније, помислио сам да је то неко женско име, па сам био збуњен јер се није уклапало у причу и радњу. Али то се дешава кад се прихватите превода из неке области коју не познајете.

Закерало, волео бих да о свему још мало попричамо али сад је касно. Ја мој превод морам да завршим и предам сутра-прекосутра, а баш бих волео кад бисмо могли да га прођемо заједно, да то буде заиста добар превод...

У сваком случају, сад ми је баш драго што сам начео ову тему на форуму. Верујем да је, сем мене, и неко други сазнао нешто интересантно и научио нешто ново.
« Poslednja izmena: 30, 03, 2017, 23:02:52 posle podne LSI »