Ponedeljak, krecemo u akciju. Posto je moj bratanac, na koga je preveden brod, morao da doputuje u Srbiju, meni je bila malo frka kako cemo da to sad obavimo bez njega ali.... kod njih sve moze. Decko je popunio ugovor izmedju nas dvojice, odneo ga kod notara, potpisao i ostavio da ja kao druga strana potpisem kad dodjem posle nekoliko dana. Tako i bi, udarim potpis, platim 100 evrica i oni meni udarise one crvene pecatice i to je to. Sledece, ex papir. Pokusavamo da i to obavimo ali bez dovozenja broda na pregled jer utovar imamo zakazan tek u 17 h. Odemo u jednu spediciju, kazu moze, aplicirajte preko interneta, takav je postupak. Odemo u drugu, nemoze bez da vide brod, odemo direktno u carinu, covek nam pomogne da popunimo obrazac, ode u svoju kancelariju i napravi nam to cas posla i to bez naknade. Vreme da se krene za Landskrunu na utovar. Usput telefoniramo za dizalicu, meni sve nesigurno posto je to ugovorio ceovek od koga sam ja ustvari kupio brod a on je morao da otputuje i necemo se videti. Znaci nema prodavca, nema mog bratanca koji je formalno od njega kupio, samo ja
. Dolazimo na odrediste, krug neke firme ..... brod isteran na prikolici, ceka. Kran stize nakon par minuta, nisam stigao ni da se popnem u brod da vidim sta sam kupio. Covek izlazi sa daljinskim i krece da manipulise sa onim cudom. Za 15 minuta brod je bio kao rukom smesten na moju prikolicu. Uzima trake, vezuje mi, placam mu 110 eura i odlazi. Toliko je sve brzo da nemogu da se dozovem k`sebi. Pored broda cirada za pokrivanje, unutra jos dve tende, brdo kanapa, fenderi, sidro, posudje, sredstva za ciscenje i poliranje, veslo, kljucevi od svih vrata, sve u kompletu, mislim da nista nisu iz broda izvadili. Cak su bile i pakovanja kesa za smece. Posto je dno premazao antialginom po dogovoru, ostavio je i 1 kg "Hempelove" farbe, posudu i nov valjak da popravim mesta na kojima je brod lezao na prikolici. Odvozimo ga ponovo u krug firme u Malmeu, sve proveravam i odlazimo u stan da pokupimo stvari, veceramo i istusiramo se posto u 23,55 imamo trajekt iz Treleborga za Rostock. Tamo - ovamo i vreme nam ode, moramo da krenemo a kartu nismo kupili
. To obavlja moj drugi bratanac dok mi putujemo od Malmea ka Treleborgu, salje nam kod taman kad mi stizemo na ulaznu rampu. Diktiram zeni kod, ona ukucava u racunar i daje mi papir (kartu) sa brojem prilaza. Sve je jednostavno organizovano da ide bez zastoja. Ubrzo se ukrcavamo. Ono gvozdeno cudo deluje impresivno dok mu prilazimo a tek unutra ...
ko ce da se snadje. Medjutim, organizacija je takva da sve ide expresno. Momci sa fluorescentnim uniformama usmeravaju i mi stizemo na nivo br. 7. Parkiramo i izlazimo na 10 ti nivo - tersu odakle posmatramo luku. U medjuvremenu se ukrcava kolona slepera a onda i voz sa sve vagonima. Da ne verujes gde sve ovo stane. Ja razmisljam, kako nema nikakve provere sta se nosi u vozilima, pa ovi teroristi mogu `ladno da unesu kamion eksploziva i potope ovo cudo negde u severnom moru
. Cudo krece tako polako i meko da nemam osecaj da sam na brodu. Vidim samo po svetiljkama da se udaljavamo, nema vibracija, nema buke, samo zuji kao frizider. Tako osam sati. Kunjamo u kabini koja podseca na avionsku sa sedam redova sedista (nismo hteli kabinu jer je to plus 80 eura po coveku). Kako tako, stizemo u Rostock u 8 h ujutru. Iskrcavanje brzo i za cas posla smo na auto putu prema Hamburgu.