... da napisem ovo...
i pri tom se zahvaljujem posadi jednog nepoznatog glisera...
bio je lep avgustovski dan, savrsena priroda uz reku je zvala da se izadje na vodu...Prijatelj je kupio brodic, lep brodic preko 8,5 m loa, blagog V korita, ciji je pogon 18 KS dizel torpedo...jednostavan brodic, jednostavan motor, lepo vreme i eto ti savrsenog izgovora da zbrises na reku...zamolio me je da prebacimo brodic sa Dunava na Savu, ma nema nista prostije...poveo sam njegovog sina da kao malo uci, svoju zenu u 7 mesecu trudnoce i kumu (koja se plasi vode od jedne nezgode na moru)....sve je obecavalo dobar provod, uzivanje...
upalismo nekako motor ( na kurblu) sa bivim vlasnikom, inace serviserom u jednoj marini na dunavu, blizu Bgd-a... skinuli vezove i krecemo...negde nakon 1 km primecujem da gas malo slabije slusa komandu, nista strasno...nepunih 5 min posle motor pocinje da trokira, gasi se, ja pokusavam nesto ali imam utisak kao da je on sebi ucrtao neki ritam i nema sanse da to promenim. Naglo pocinje da raste broj obrtaja dok na auspuhu kulja gust crni dim...Iskopcao sam motor i tad je nacisto podivljao. Od buke ne cujem ni svoje misli, od dima ne vidim pola metra preko krme...naravno, devojke su prebledele, gledaju sta ce se dalje desiti...svima nam se cini kao da ce se svakog trenutka raspasti motor, pokusavam da ga iskljucim, medjutim ne postoji dugme gde bih to uradio. cela elektrika mrtva...dreknem kako bi me cule da predju kroz pramcanu kabinu na pramac, da ukoliko bi doslo do eksplozije, bar postoje sanse da se neko spasi...dim je pregradio reku na pola, izgleda kao veliki crni zid. svi izlazimo na pramac, ja pokusavam da od bivseg vlasnika saznam gde se gasi motor. Njegova reakcija je bila tipa sta da vam radim, ja sam ga gasio tako sto spustim rucicu gasa na min i on stane...Hej, ali rucica ne radi!!!!...Taman sam hteo da pokusam da ukopcam motor kako bih okrenuo brod ka obali kad su naisli momci na gliseru koji se vidno plase da nam pridju...jedva sam ih rukom dozvao da pokupe bar njih dve, mi cemo lako...tako je i bilo, odvezli su ih do renata, ispod pancevackog i krenuli ka nama..medjutim, motor je resio da nam olaksa taj deo napustanja broda i naglo se smirio taman u trenutku kad se kroz dim nazirala silueta broda koji ide na nas. Ukopcam, on krene. Gas i dalje ne reaguje ali nema veze, idemo...nekako smo se dovukli do renata,a kako smo pristali izmedju svih tih plasticnih camaca i glisera da ne udarimo nemam pojma ali bitno je da smo bili na bezbednom i da niko nije povredjen...pozovem momke na klopu, nudim im pare, bilo sta, jer nikako ne mogu da im se oduzim sto su trudnu zenu i kumu odvezli na sigurno a oni sve to skromno odbijaju...iako malo ironicno, ostavih im vizitku moje firme za odrzavanje plovnih objekata (mislim da nisu mogli da veruju - losa reklama), pokupise se i odose...od tad ih nisam video ali znam, srescemo se na vodi....
Motor je posle pregledan, ustanovljeno je da je pukao buzir na sajli gasa i ona se presavila...takodje je pojedena osovina na raduktoru, cime je bila u ekscentru..sitni kvarovi ali nam upropastise dan...odvukli smo brod na Savu aposledica te avanture je da kad zeni spomenem Dunav i plovidbu kao ideju, u startu znam odgovor - NE!!!! :nono:
ma proci ce i to... :fan: