Plavi kamen je kristal bakar sulfata - koriste ga vinogradari koji sami pripremaju sredstvo protiv peronospore. Na priloženoj fotografiji možete videti kako izgleda pakovanje firme Savacoop ali napominjem da ima i drugih proizvodjača (Župa, Galenika Fitofarmacija i još neke domaće - mada nisam siguran koje od njih sada to rade, a za Župu znam da su 2010. obnovili proizvodnju plavog kamena).
Bakar sulfat je protektivni fungicid, a deluje i kao algicid i moluskocid. Deluje nespecifično, sprečava klijanje spora, inhibicijom SH-enzima. Zbog višestrukog mehanizma delovanja, patogeni ne razvijaju rezistentnost na ovo jedinjenje.
Bordovska čorba je naziv za taj preparat koji spremaju vinogradari.
Sledi citat:
Bordovska čorba najstariji je fungicid za suzbijanje peronospore vinove loze (Plasmopara viticola), a dobila je ime po francuskom gradu Bordou, u čijoj je okolini prvi put primenjena u vinogradarstvu. Otkrio ju je profesor botanike Millardet 1882. godine. Iako se bordovska čorba u vinogradarstvu upotrebljava više od sto godina, često se u praksi događa da se nepažljivo priprema i ne primenjuje u pravo vreme pa tako dolazi do neželjenih posledica.Budući da se bordovska čorba još uvek koristi u zaštiti vinove loze protiv peronospore, podsetićemo Vas kako se ona priprema i pravilno upotrebljava.
Bordovska čorba se dobija mešanjem plavog kamena i kreča u određenom razmeru.
Za pripremu 100 litara 1 % bordovske čorbe potrebno je 1 kg plavog kamena i 1,2 – 1,3 kg gašenog kreča, odnosno 0,40 kg negašenog kreča ili 0,55 kg hidratiziranog kreča. Premalo kreča uzrokuje kiselost bordovske čorbe, što izaziva palež listova, a višak kreča smanjuje efikasnost na spore gljiva.
Kraj citata.
Dakle, ako je neko nakada i koristio bakar sulfat (plavi kamen) to je zato što on deluje tako što ne dozvoljava razvoj algi i mekušaca. Imajući u vidu da su drveni čamci izloženi delovanju vode u kojoj ima i algi i školjki - primena plavog kamena mogla bi da ima smisla, mada...
Ljudi su svašta čuli i svašta rade. Nekome godi kad bolno rame upakuje u listove kupusa - drugi se tome smeju.
Neka svako odluči da li će na taj način da pokuša da zaštiti drvenariju na čamcu.
Na kraju, Petre, ne zamerite ali nisam sasvim razumeo šta ste mislili kada ste napisali: "To je fungicid koji stiti od ... i fungicidnih bakterija."
Možda ste samo načinili lapsus ali fungicid koji štiti od fungicidnih bakterija, čini mi se nema smisla. Ako ne grešim i ako postoje takve bakterije koje uništavaju gljivice onda ne bi imalo smisla uništavati ih nekim sredstvom.