Autor Tema: Amur  (Pročitano 5335 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4176
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
Amur
« poslato: 21, 05, 2013, 20:43:21 posle podne »

Amur
 


 

Postojbina amura je centralni i donji tok reke Amur i njegove pritoke, kao i reke Kine u provincijama Kanton i Tajvan. Odatle je amur prenesen u Evropu i Ameriku oko 1970. godine kako bi kontrolisao rast vodenog bilja. Amur nastanjuje pretezno velike, tople reke sa blagim tokom, jezera i kanale obrasle travom i podvodnim biljem. U svojoj postojbini, na izvoristima velikih reka, pari se od aprila do kraja leta cim temperatura vode postigne 15°C. Nakon oplodnje jake struje odnose jajasca nizvodno i nekoliko desetina kilometara. Mladi se izlegu nakon 2 dana i rastu u pliacima, gde se hrane zooplanktonom. Cim porastu preko 4 cm prelaze na ishranu iskljucivo biljnom hranom. U Evropi se amur ne razmnozava u prirodi, jer mu ne odgovaraju temperaturni uslovi, ali i zato sto kod nas pretezno zivi u mirnimi sporim vodama, dok su mu za parenje potrebna izvorista velike vodene moci. Vestacka oplodnja ikre se odvija pri temperaturi od 25°C, kada se dobija od 50.000 do 150.000 jaja po kilogramu zenke.
Amur se hrani podvodnim biljem i insektima koji lete blizu povrsine vode. Zimi se njegova aktivnost smanjuje i on se povlaci u dublje slojeve vode. U Kini se amur privredno iskoriscava preko 2.000 godina, ali u Evropi nije uspeo da dostigne popularnost koju ima u svojoj postojbini. Glavni zadatak amura u Evropi je eliminacija podvodnog bilja u kanalima i bazenima. Amur u svojoj postojbini naraste do 1,7 m i moze biti tezak do 36 kg, ali u Evropi njegove maksimalne dimenzije su 1 m i 25 kg. Iako ga ponegde nazivaju saranom trave, on oblikom svog tela vise podseca na klena nego na pravog sarana. Telo mu je izduzeno i cilindricno, srebrno-bronzane boje i prekriveno krupnom krljusti. U mladosti, lako ga je zameniti sa klenom. Medjutim klen ima 56-61 zbicu u ledjnom peraju, a amur 43-45. Kod amura su peraja vise zaobljena, a analno i dorzalno peraje imaju po osam zbica.
Lov amura :

Amura cete u toku leta najcesce naci odmah ispod povrsine obrasle gustom vodenom travom , dok se za vreme hladnih zimskih dana povlaci u najdublje delove vode u kojoj zivi. Sezona ribolova traje preko cele godine. Zbog velicine ribe peca se jacim ribolovackim priborom sa najlonom 0,50 mm nosivosti do 7 kg, saranskim udicama i stapovima 0,9 do 1,1 kg. Od svih pripadnika familije sarana, amur je najosetljiviji na otpor strune, pa se najbolji rezultati postizu pecanjem na kukuruz secerac ili boili sa aromom tuti-frutija vezanim na dlaku. Ponekad se, posebno leti, hrani i sa povrsine vode. Tada mamac ispituje i duze vremena pre nego ga proguta. Za povrsinski ribolov najbolje je koristiti keks za pse kao plutajuci mamac.

Moguce ga je pecati i na komadice trske koji se odseku u duzini od 10 cm, ali tako da se na komadicu nalaze i kolence i deo lista trske. Ovakav komadic se kaci na trokraku udicu. Trsku treba montirati kao povrsinski mamac, a masinica treba da ostane otkocena. Kada se amur prevari, kontrira se snazno.
 Ono sto uvek morate imati na umu kod pecanja amura je njegova velicina i snaga. Nikakvo "silovanje" pribora nece dovesti ribu van vode. Potrebni su smirenost i strpljenje. Jedan dobar recept za smesu za amura sa vodenim biljkama je sledeci: Napravi se pire od vodene kuge (Helodea canadensis) i parozine (Chara sp.) u odnosu 1:1. Na tu kolicinu pirea doda se identicna kolicina belog psenicnog brasna i malo meda. Od ove mase prave se valjusci i kace direktno na udicu.

U prolece, kada je voda hladnija , neuporedivo je lakse savladati amura , jer je tad deficitaran sa svojim glavnim oruzjem - snagom . U ovom periodu, odmah bezi u zaklon (vodeno rastinje ), a taktika se u ovom slucaju satoji od strpljenja sa minimalnom upotrebom sile . Srecna okolnost se sastoji u tome sto je prolecno rastinje mlado i meko,pa tesko moze prouzrokovati kidanje najlona, a amura koji u njemu trazi spas teba drzati na stapu, tako da kad bezi levo ribolovac na obali naglo odlazi udesno i obrnuto, te bez upotrebe masinice, uz blagi pritisak stapom ceka da biljojed izadje iz rastinja ili ga najlonom isece.

U prolece nema mnogo taktiziranja. Amur naglo uzima mamac , pa kontra trba da bude brza i silovita. S druge strane, amur u prolece nije borben. Iako na pocetku borbe koristi snagu pokusavajuci da pokida najlon, kada oseti da mu je opasnost sve bliza, pokusava dase sakrije u travi. Amur za razliku od sarana , silovito bezi i u tom prvom naletu, zabelezeni su slucajevi pucanja,pa cak i nosenja stapova u vodi .

U letnjem periodu amur sporije uzima mamac, sto pokazuje karika koja se pokrene za 5- 10 cm.Zatim usledi pauza od 5-6 sekundi i potom se karika "lepi" za stap. To je momenat kontre posle koje amur izlazi na povrsinu i pravi vir.
 
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran