POREMEĆAJI KOJI NASTAJU UTICAJEM TOPLOTE
Pri visokim temperaturama u telu se dešavaju sasvim ozbiljne promene koje kod sportskih jedriličara utiču na rezultat a kod rekreativaca na sigurnost plovidbe.Temperatura tela reguliše se kardiovaskularnim sistemom, baš kao kod frižidera motor (srce) tera tečnost za hlađenje (krv) kroz cevi (krvne sudove u kožu) čime se uz znojenje odvodi temperatura iz tela. Toplota ubrzava metaboličke procese u telu što je poželjno u kratkotrajnim sportskim naporima ali je za dugotrajne napore kao što je jedrenje, izrazito nepovoljno. Temperatura u toku napora raste kako je intenzitet napora i njegovo trajanje
duže a temperatura i relativna vlažnost viši. Visoka temperatura vazduha je nepovoljna zbog toga što zbog potrebnog hlađenja dolazi do premeštanja krvi iz mišića u kožu tako da se povećava znojenje što lako dovodi do dehidracije. I gubitak soli je takođe veći kod neaklimatizovanih jedriličara.
Aklimatizacija je ustvari proces prilagodjavanja kojim se naš organizam prilagođava višoj temperaturi okoline a za koji su po nekim autorima potrebna dva ciklusa od po 60 dana. Ako znamo da se brod u čarteru iznajmljuje na petnaestak dana jasno je da kod visokih temperatura ustvari jedrimo neaklimatizovani. Na ovo se posebno pazi u vrhunskom jedrenju pa se ekipe ubrzano adaptiraju na te neuobičajene uslove. Za aklimatizacijski trening se obično koristi sauna. Dva puta nedeljno se provodi trening u sauni: 3 puta 6 - 9 minuta na temperaturi od 90 - 100 ºC i relativnoj vlažnosti vazduha od 10 - 20%. Izlaganje visokim temperaturama može izazvati niz poremećaja a ovde ćemo opisati toplotnu iscrpljenost.
TOPLOTNA ISCRPLJENOST
Posljedica je izlaganja visokoj temperaturi i neprilagođavanja organizma na širenje krvnih žila u koži. Ovo širenje krvnih žila u koži jedna je od prvih reakcija tijela na povišenu temperaturu okoline, pa tako dolazi do preraspodjele krvi iz središnjih dijelova tijela u periferiju, što može dovesti do kolapsa.
Alkoholizirana stanja, proljevi, povraćanja i jako znojenje povećavaju mogućnost toplotne iscrpljenosti. Unesrećeni je apatičan, često polukomatozan ili u nesvijesti, a može biti i uzbuđen, konfuzan i nemiran. Koža mu je blijeda, vlažna, orošena hladnim znojem, a znojenje može biti vrlo obilno.
Temperatura tijela je normalna ili neznatno povišena. Ovakvom stanju mogu prethoditi glavobolja, vrtoglavica, žeđ, slabost, mučnina, pomućeni vid, a ponekad i grčevi mišića. Prva pomoć pruža se tako da unesrećenog položite na leđa i podignete mu noge. Raskopčajte ga i smjestite u
hladniji prostor, ako je moguće, ili barem u sjenu. Ukoliko su prisutni i grčevi ili nagon za povraćanjem, treba mu dati vodu u kojoj je rastvorena jedna žlica soli na jednu litru vode, a ako je prisutna samo žeđ, daje mu se čista voda. Ukoliko ne dođe do brzog i potpunogoporavka, treba nazvati službu RADIO-MEDICO od koje ćete dobiti upute za upotrebu lijekova. Pojavu ovakvog stanja morate spriječiti nošenjem odgovarajuće odjeće i uzimanjem dovoljne količine tekućine svaki dan. Neaklimatizirane osobe trebale bi svaki dan, četiri puta dnevno uzeti sa vodom 1-2 grama kuhinjske soli (oko ¼ do ½ ravne žličice), a naročito za jako sparnih dana.
TOPLOTNI UDAR
Ovo je stanje koje može biti opasno po život, a javlja se kod naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama.Obično se javlja u situacijama kada je temperatura zraka visoka, a zrak zasićen vodenom parom. U brodskim
uvjetima do njega može doći u potpalublju pri radu motora ili pri izrazito sparnim danima, a osobito pri naporima ako odjeća nije prilagođena takvim uvjetima. Toplotni udar može početi naglo, bez najave. Koža je topla, suha i crvena, temperatura je visoka (40,5°C ili više), a puls ubrzan (čak i preko 160). Mogu se javiti i grčevi, zjenice su u početku sužene, a kasnije proširene. Takvom stanju obično prethodi razdoblje u kojem unesrećeni osjeća vrtoglavicu, žeđ, umor, slabost i mračenje pred očima. U najtežim slučajevima može doći do nesvijesti, kome i smrti. Intervenirati morate brzo i energično, a pomoć se pruža rashlađivanjem unesrećenog. Ako je u potpalublju, treba ga iznijeti i staviti u hlad, skinuti odjeću, politi ga hladnom vodom i masirati. U tome budite uporni dok mu ne smanjite temperaturu - ne ispod 38°C (38,5°C rektalno). Temperaturu mjerite svakih deset minuta, a najpraktičnije je da to radite rektalno. Ponekad dođe i do prevelikog snižavanja temperature, pa će biti potrebno zagrijavanje, a ako se temperatura
ponovno previše povisi, ponovit ćete postupak rashlađivanja. Ako je pri svijesti i ako ne povraća, daju mu se hladni napici. Ako je u nesvijesti, okreće ga se u bočni položaj, a ako je došlo do prestanka disanja i rada srca, započinje se s reanimacijom.Savjetujte se s RADIO-MEDICO službom i unesrećenog obvezno prevezite do liječnika. Sunčanica i toplotni udar mogu se spriječiti odijevanjem primjerenim uvjetima koji vladaju na brodu (glavu
zaštititi kapom, a tijelo laganom prozračnom odjećom), a u potpalublju valja voditi računa o ventilaciji.
TOPLOTNI GRČEVI
Obično se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada neaklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. Neodgovarajuća odjeća također pridonosi ovoj pojavi što se javlja kada je temperatura okoline veća od 38°C. U takvim uvjetima dolazi do intenzivnog znojenja, što dovodi do gubitka soli iz organizma, a to opet izaziva grčeve. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Bol može biti tako jaka da unesrećeni zapomaže od bolova. Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja. Grčevi obično dolaze u napadima i, ako ne interveniramo, mogu se ponavljati satima. Unesrećenog treba položiti na leđa, smjestiti u hladovinu, raskopčati ga i dati mu da pije zasoljenu vodu (jedan gram soli, tj.oko ¼ ravne žličice svakih 30 do 60 minuta s dosta vode, što treba ponoviti 5 do 10 puta). Toplotni grčevi sprečavaju se kako je u predhodnom broju opisano kod prevencije toplotne iscrpljenosti.
SUNČANICA
Nastaje izlaganjem glave izravnom utjecaju sunčevih zraka, a češće se javlja kod svijetloputih i ćelavih ljudi. Koža je suha i topla, a tjelesna temperatura je iznad normale. Javlja se glavobolja, crvenilo lica, šum u ušima, vrtoglavica, nemir, smušenost, a u težim slučajevima proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica i, na kraju, koma i smrt. Puls i disanje su ubrzani. Unesrećenog odmah treba smjestiti u hlad tako da bude u polu-ležećem položaju. Treba ga raskopčati, hladiti mu cijelo tijelo, a na glavu stavljati hladne obloge, najbolje vrećicu s ledom. Tijelo je dobro hladiti polijevanjem vodom, a tjelesnu temperaturu valja stalno kontrolirati. Kada tjelesnu temperaturu uspijete smanjiti ispod 38°C, možete prestati s rashlađivanjem. Bolesniku pri svijesti dajte hladne napitke, a kavu i alkohol mu zabranite. Upotrijebite lijekove protiv bolova (1 do 2 Paracetamol tbl., svakih 6 sati), savjetujte se sa službom RADIOMEDICO,te krenite prema kopnu i najbližoj zdravstvenoj ustanovi.