Autor Tema: Malo o drvenim camcima !  (Pročitano 4558 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4176
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
Malo o drvenim camcima !
« poslato: 21, 03, 2013, 10:34:10 pre podne »
Malo o drvenim čamcima






.

Najčešći, a među pravim ribolovcima i najomiljeniji je drveni čamac. Najplovniji je, uz to i najstabilniji, najjeftiniji, a ribolovci tvrde i najtiši. To je za njih posebno važno, jer njime ne rasteruju ribu. Dakle, drveni čamac ima budućnost i u vreme dolaska viših tehnologija na obale reka. Ali, da bi stvarno imao budućnost, potrebno mu je posvetiti dosta pažnje i ne prepuštati ga "zubu vremena" i ćudima vode.

Kako da konzervirate čamac i tako mu osigurate dugovečnost?

Ako poštujete stare "recepte", dovoljno je da ga na kraju plovne sezone potopite, da "prespava zimski san", uronjen u vodu dovoljno duboku da mu ni pri najnižem vodostaju ni jedan deo ne ostane na suvom. Taj metod je efikasan pre svega za hrastove čamce, posebno za one od hrasta lužnjaka, koji je danas postao prava retkost. Međutim, ako stvarno želite dobro svom čamcu, a pred zimu ste ga potopili, na proleće ćete imati znatno više posla.

Umesto da krajem jeseni potapate čamac možete da ga odložite tako da na suvom bude oslonjen na bok. Tako ćete izbeći da se vlaga kondenzuje unutar korita koje je okrenuto na gore, ili da vam ga natapaju kiša i sneg, da ga rastače led u slučaju da je dno ostalo dole.

Ako ste odlučili da drveni čamac prezimi u vodi, pre ponovne upotrebe moraćete da ga izvučete u plićak i očistite od mulja. Izbacićete vodu iz njega, sačekati da se bar malo osuši i izvući ćete ga na obalu. Posle nekoliko dana stajanja na boku, kada čamac bude dovoljno suv, treba sa spoljne površine skinuti sva oštećenja na katranisanoj zaštiti. Najbolje je da s dasaka skinete sav nanos katrana. To je najlakše uraditi tako što ćete benzin-lampom ili gasnim gorionikom ugrejati katran i sastrugati ga molerskom špaklom. Zahvat ni malo nije lak i nećete ga uraditi brzo, pogotovo što postupak treba da uradite s obe strane dasaka i spolja i iznutra.

Ako su se na daskama pojavila oštećenja od truljenja, pokušajte da isečete sva takva mesta i od identičnog materijala napravite komade koje ćete ugraditi umesto trulog drveta. S unutrašnje strane treba dodati nove egije - drvene grede, koje će nositi dodate komade. Postupak nije jednostavan, pa vam ga ne preporučujemo, izuzev ako daske nisu veoma trule. A i tada treba da razmislite da li se isplati ovakva restauracija ili je bolje praviti nov čamac.
Ma za koje rešenje da se odlučite, nemojte koristiti gvozdene, nego bakarne ili bar mesingane eksere za izgradnju novog ili restauraciju starog drvenog čamca. Gvožđe, naime izaziva tzv. celulozno truljenje drveta.

Drvo očišćeno od starih slojeva katrana i boje treba zaštititi od plesni premazivanjem vodenim rastvorom plavog kamena. Za zaštitu od plesni može da se koristi i uljani ili čak poliesterski rastvor plavog kamena ali taj postupak je prilično komplikovan i nije za kućnu radinost i prosečnog vlasnika drvenog čamca.

Kada se daske u nekoliko slojeva premažu rastvorom plavog kamena i dobiju zelenkast odsjaj (posle bar nekoliko dana sušenja), valja pristupiti postupku "superisanja". To je zaptivanje zazora između pojedinih dasaka kudeljom kakvu koriste vodoinstalateri. Kudeljna vlakna treba natopiti lanenim uljem i ugurati ih u prostor između dasaka. Zazori se dobro napune kudeljom, tako da vlakna vire s druge strane daske na čitavoj dužini od pramca do krme. Vlakna moraju da budu dobro učvršćena i nabijena, tako da se ne mogu izvući iz zazora između dasaka.

Ako su vam pojedini zazori sumnjivi, preširoki da bi kasnije dobro zaptivali, pribegnite starom čamdzijskom triku - "plehovanju". Uzane trake tankog lima ukucajte bakarnim ili mesinganim ekserima tako da prekriju sve sumnjive zazore između dasaka. Najbolje je da trake isečete od bakamog lima, ali ako vam je taj materijal preskup, pokušajte da se domognete iskorišćenih grafickih ploča, jer će i cink biti sasvim upotrebljiv i neće (kao gvožđe) praviti štete na drvetu.

Potom, čitav čamac i spolja i iznutra treba premazati lanenim uljem, u nekoliko slojeva. (Ovo je izuzetno važan postupak, posebno ako ste za fungicidnu zaštitu koristili vodeni rastvor plavog kamena). Da bi laneno ulje prodrlo u drvo (naročito, ako je reč o tvrdom drvetu - hrastu, jasenu i sl.), potrebno je nekoliko premaza. Računajte da ćete litrom lanenog ulja u jednom sloju premazati oko osam kvadratnih metara daske. Premazivanje lanenim uljem biće završeno kada primetite da ga drvo više ne upija. Preporučujemo da ne odustajete dok ne premažete čamac bar sa tri sloja.

Posle nekoliko sušenja na suncu, dno čamca spolja i iznutra treba premazati debelim slojem katrana. Katran se rastopi vatrom u kanti i premazuje širokom četkom. Sloj bi morao da pokrije bar "vodenu liniju", ako ne i dublje. Računajte da ćete posle ove operacije baciti i kantu u kojoj ste rastopili katran, i četku kojom ste mazali čamac, a i većinu odeće u kojoj ste radili. Gledajte da za katranisanje obezbedite radne rukavice, koje ćete, najverovatnije, takođe baciti.

Tek kada sve ovo uradite možete biti sigurni da će vam čamac trajati cele sezone. Ali, ne duže. Ovaj postupak moraćete da ponavljate svake godine i baš svake godine pronaći ćete bar jedno novo oštećenje ili trulo mesto. Postupak, recimo i to, traje najmanje devet dana. Ako je čamac prezimio u vodi, trajaće i 12 dana.
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran

Van mreže deda

  • Administrator
  • Drekavac sa Srednjih voda
  • *****
  • Poruke: 4176
  • Pol: Muškarac
  • Marina: 4.juli.....Zemun
  • Veličina: 7,60
Odg: Malo o drvenim camcima !
« Odgovor #1 poslato: 21, 03, 2013, 10:36:50 pre podne »
...........................
Samo su dve stvari beskonacne - svemir i ljudska glupost. Doduše, za prvu nisam siguran

Van mreže oblak

  • Administrator
  • Talasožder Mali
  • *****
  • Poruke: 769
  • Pol: Muškarac
  • Brod tip: Bayliner 2556 flybridge
  • Marina: Stenka, Beograd
  • Veličina: 25 ft
Odg: Malo o drvenim camcima !
« Odgovor #2 poslato: 21, 03, 2013, 14:01:30 posle podne »
Mislim da je ta "tehnologija" proslost. Suparenja, mazanja, mahovine, kvasenje...i ostale tehnologije pored stakloplastike i aluminijuma pa i pleka nemaju vise mesta. Nekada je zavariti dva lima bio proces sa majstorom -naucnikom a danas kad svako hefta pleh za pleh, daleko je jednostavnije graditi jeftine metalne camce. Ipak, lepo je videti poneki koji se jos odrzava. Mi na vezu imamo, ustvari smo imali jedan gradjen u Provu koji je i pored proslogodisnje celosezonske reparacije ipak zavrsio na dnu..
Zvoni, kucanje ne radi!

Van mreže Febo

  • Mali od Roštilja
  • ***
  • Poruke: 71
  • www.mojaladja.com
Odg: Malo o drvenim camcima !
« Odgovor #3 poslato: 21, 03, 2013, 14:50:41 posle podne »
Bravo Deda, evo kako je to bilo početkom šezdesetih.

Van mreže STG

  • Drekavac sa Srednjih voda
  • ********
  • Poruke: 2738
  • Pol: Muškarac
Odg: Malo o drvenim camcima !
« Odgovor #4 poslato: 01, 04, 2013, 16:10:13 posle podne »
Oblak,najgore je to sto se taj sa Oaze i dalje prodaje,tj neko ko ne zna ga lako moze kupiti za male novce...