Autor Tema: Meteorologija  (Pročitano 4580 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže skipper

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 879
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
Meteorologija
« poslato: 17, 01, 2009, 00:08:32 pre podne »
Munje i grmljavine
Znate li kada je ribar na oprezu bez obzira na godišnje doba ili doba dana i noći? Kada zagrmi!
Jer taj scenario donosi tri faktora, koja mu otežavaju ionako težak hleb: Grmljavina, Kiša I Vetar. Svaki iskusni ribar,
zna na osnovu munja I grmljavine kojiko je udaljeno nevreme.
Formula je sledeća: Ako od trenutka kada seva pa sve do trenutka kada zagrmi prođe interval od 3 sekunde,
nevreme se nalazi na oko 1 km udaljenosti, odnosno 3 km ako je interval dug 10 sekundi. Ako se intervali smanjuju
to može značiti samo jednu stvar, drži te se luke I obale, jer se nvreme približava.
I nemojte nikako zaboraviti da gromovi udaraju u metalne stvari, zato bilo da ste na brodu, čamcu ili vezu OPREZ !
« Poslednja izmena: 28, 09, 2009, 23:21:35 posle podne skipper »

Van mreže skipper

  • Talasožder Mali
  • ******
  • Poruke: 879
  • Pol: Muškarac
  • www.mojaladja.com
???: M E T E O
« Odgovor #1 poslato: 17, 01, 2009, 00:09:43 pre podne »
OBLACI
DESET VRSTA OBLAKA
Oblaci su vidljive grupe kapljica, hladnih kapljica i ledenih kristalića. Nastaju kada se vodena para ohladi
ispod temperature smrzavanja. Vodena para može biti učvrstom, tekućem i gasovitom stanju; ona takoñe
utiče na boju atmosfere, upija svetlost i odbija je.
Oblaci se formiraju pomoću dva fizikalna procesa - kondenzacije i sublimacije.
Po meñunarodnoj klasifikaciji oblake delimo na deset rodova, od kojih svaki ima svoje vrste, podvrste i
dodatne osobine.
Gotovo svi oblaci nastaju u prvih 10 km atmosfere, jer se količina vodene pare smanjuje s visinom pa nema
materijala za njihovo formiranje.
Neke posebne vrste oblaka se nalaze na velikim visinama u stratosferi, gdje nastaju npr. od visoko izbačene
prašine vulkanskih čestica.
Postoji 10 vrsta oblaka koje je odredila svetska meteorološka organizacija (WMO=World Meteorological
Organization). Vrste oblaka podeljene su i u podvrste, koje se razlikuju s obzirom na visinu pojavljivanja,
oblik i sastav.
Razlikujemo tri «sprata» atmosfere u kojima se najčešće pojavljuju odreñene vrste oblaka. Najviši nivo
oblačnosti je na visini 7-13 km.Tu se pojavljuju visoki oblaci . Srednji nivo zahvata visinu 2-7 km, sa srednje
visokim oblacima. Donji nivo se proteže od tla (morske površine) do visine 2 kilometra. U njemu se pojavljuju
niski oblaci. Takvoj raspodeli po visini odgovara sastav oblaka:
Visoki su oblaci ledeni oblaci, sa temperaturama nižim od –35C, i nisu oštro ograničeni.( cirusi,
cirokumulusi, cirostratusi)
Srednje visoki oblaci su mešoviti oblaci od leda i vode, s temp. od –10C do –35C (alokumulusi, altostratusi,
nimbostratusi)
Nisku su vodeni oblaci, s temp. –10C do više od 0C, i oštro su ograničeni.(kumulusi, kumulonimbusi,
stratokumulusi,stratusi).
Iz podele oblaka s obzirom na visinu iz 3 tri osnovna oblika oblaka, paperjastih cirusa, grudvastih kumulusa i
slojevitih stratusa, proizlazi 10 rodova oblaka.
Cirusi se pojavljuju samo u najvišem nivou oblačnosti. Tu pripadaju ovčice( cirokumulusi) i visoki slojeviti
oblaci (cirostratusi). U srednjem su visinskom pojasu altokumulusi, koji su grudvasti, te altostratusi i
nimbostratusi, koji su slojeviti. U donji , niski sloj pripadaju niski grudvasti oblaci kumulusi i njima srodni olujni
oblaci kumulonimbusi. Nadalje, u tom slojusu i niski slojeviti oblaci stratusi i grudvasto-slojeviti
stratokumulusi.
Oblaci su razdeljeni u 10 vrsta i u tri sloja po meñunarodnom dogovoru. Visinske granice oblaka nisu tačno
odreñene, jer se oblaci često šire i preko njih. Tako se može dogoditi da se altostratusi i kumulusi pojave
više, a nimmbostratusi se mogu širiti i naniže i naviše od «svog nivoa».Pojedinosti meñu oblacima jet
kumulonimbus (olujni oblak), koji može dostići i treći nivo. Tada vodeni oblak dobije ledenu kapu

Van mreže espresso

  • Moderator
  • Veliki Rovac
  • *****
  • Poruke: 726
  • Pol: Muškarac
  • BG-509C
BAROMETAR
« Odgovor #2 poslato: 07, 02, 2009, 19:03:21 posle podne »
Barometar je instrument kojim merimo tezinu vazduha. ANEROID je tip barometra koji se zbog jednostavnosti rukovanja cesto upotreblajva na brodovima. U pravilu se sastoji od metalne kutijice koju vazdusni pritisak deformise, vise ili manje, ta se deformacija prenosi na barometarsku kazaljku. Kada vazdusni pritisak raste kazaljka se pomera u desno, a kada se smanjuje kazaljka se pomera u levo. Osim te kazaljke ANEROID ima jos jednu koju korisnik pomera po zelji a koja sluzi kao oznaka pomeranja barometarske kazaljke. Pre ocitavanja, potrebno je kucnuti po staklenom poklopcu da bi barometarska kazaljka savladala trenje i pomerila se u polozaj koji pokazuje trenutni vazdusni pritisak. Da bi vrednosti vazdusnog pritiska ocitane sa ANEROIDA bile on treba biti bazdaren sa dobrim zivinim barometrom. Bazdarenje je pozeljno jednom godisnje.
Uopsteno vrede pravila:

1. Ako vazdusni pritisak postepeno pada, sledi pogorsanje vremena
2. Ako vazdusni pritisak naglo pada, sledi brzo pogorsanje, obicno oluja
3. Ako vazdusni pritisak prestane da pada i pocne polako da raste, sledi poboljsanje vremena koje ce potrajati.
4. Ako vazdusni pritisak naglo raste, sledi brzo poboljsanje vremena.
5. Ako se visoki vazdusni pritisak ne menja ili jos raste, sledi stabilno lepo vreme.
6. Ako se nizak vazdusni pritisak ne menja ili jos pada, sledi duze ruzno vreme.

Jedinica za vazdusni pritisak je "paskal" (Pa), ali se u praksi koristi sto puta veca jedinica (hPa). Retko se upotrebljava "milibar" (mb) i milimetar visine zivinog stubca (mm Hg), koji se jos naziva "torr". 1 hPa = 0,75 mm Hg = 1 mb.
Ne idite utabanim putem. Umesto toga krenite tamo gde puta nema i ostavite trag.

Van mreže espresso

  • Moderator
  • Veliki Rovac
  • *****
  • Poruke: 726
  • Pol: Muškarac
  • BG-509C
Beufort-ova skala jačine vetra
« Odgovor #3 poslato: 07, 02, 2009, 19:04:43 posle podne »
Evo i u ovoj temi....
Ne idite utabanim putem. Umesto toga krenite tamo gde puta nema i ostavite trag.

Van mreže espresso

  • Moderator
  • Veliki Rovac
  • *****
  • Poruke: 726
  • Pol: Muškarac
  • BG-509C
???: M E T E O
« Odgovor #4 poslato: 22, 02, 2009, 14:03:54 posle podne »
kratak opis vetrova koji duvaju na Jadranskom moru.
Ne idite utabanim putem. Umesto toga krenite tamo gde puta nema i ostavite trag.

Van mreže espresso

  • Moderator
  • Veliki Rovac
  • *****
  • Poruke: 726
  • Pol: Muškarac
  • BG-509C
Odg: Meteorologija
« Odgovor #5 poslato: 10, 06, 2010, 10:42:33 pre podne »
Za sve one koji planiraju da plove i letuju u Grckoj:

http://www.poseidon.hcmr.gr/index.php

Odlican sajt sa meteo podatcima.
Ne idite utabanim putem. Umesto toga krenite tamo gde puta nema i ostavite trag.