OBLACI
DESET VRSTA OBLAKA
Oblaci su vidljive grupe kapljica, hladnih kapljica i ledenih kristalića. Nastaju kada se vodena para ohladi
ispod temperature smrzavanja. Vodena para može biti učvrstom, tekućem i gasovitom stanju; ona takoñe
utiče na boju atmosfere, upija svetlost i odbija je.
Oblaci se formiraju pomoću dva fizikalna procesa - kondenzacije i sublimacije.
Po meñunarodnoj klasifikaciji oblake delimo na deset rodova, od kojih svaki ima svoje vrste, podvrste i
dodatne osobine.
Gotovo svi oblaci nastaju u prvih 10 km atmosfere, jer se količina vodene pare smanjuje s visinom pa nema
materijala za njihovo formiranje.
Neke posebne vrste oblaka se nalaze na velikim visinama u stratosferi, gdje nastaju npr. od visoko izbačene
prašine vulkanskih čestica.
Postoji 10 vrsta oblaka koje je odredila svetska meteorološka organizacija (WMO=World Meteorological
Organization). Vrste oblaka podeljene su i u podvrste, koje se razlikuju s obzirom na visinu pojavljivanja,
oblik i sastav.
Razlikujemo tri «sprata» atmosfere u kojima se najčešće pojavljuju odreñene vrste oblaka. Najviši nivo
oblačnosti je na visini 7-13 km.Tu se pojavljuju visoki oblaci . Srednji nivo zahvata visinu 2-7 km, sa srednje
visokim oblacima. Donji nivo se proteže od tla (morske površine) do visine 2 kilometra. U njemu se pojavljuju
niski oblaci. Takvoj raspodeli po visini odgovara sastav oblaka:
Visoki su oblaci ledeni oblaci, sa temperaturama nižim od –35C, i nisu oštro ograničeni.( cirusi,
cirokumulusi, cirostratusi)
Srednje visoki oblaci su mešoviti oblaci od leda i vode, s temp. od –10C do –35C (alokumulusi, altostratusi,
nimbostratusi)
Nisku su vodeni oblaci, s temp. –10C do više od 0C, i oštro su ograničeni.(kumulusi, kumulonimbusi,
stratokumulusi,stratusi).
Iz podele oblaka s obzirom na visinu iz 3 tri osnovna oblika oblaka, paperjastih cirusa, grudvastih kumulusa i
slojevitih stratusa, proizlazi 10 rodova oblaka.
Cirusi se pojavljuju samo u najvišem nivou oblačnosti. Tu pripadaju ovčice( cirokumulusi) i visoki slojeviti
oblaci (cirostratusi). U srednjem su visinskom pojasu altokumulusi, koji su grudvasti, te altostratusi i
nimbostratusi, koji su slojeviti. U donji , niski sloj pripadaju niski grudvasti oblaci kumulusi i njima srodni olujni
oblaci kumulonimbusi. Nadalje, u tom slojusu i niski slojeviti oblaci stratusi i grudvasto-slojeviti
stratokumulusi.
Oblaci su razdeljeni u 10 vrsta i u tri sloja po meñunarodnom dogovoru. Visinske granice oblaka nisu tačno
odreñene, jer se oblaci često šire i preko njih. Tako se može dogoditi da se altostratusi i kumulusi pojave
više, a nimmbostratusi se mogu širiti i naniže i naviše od «svog nivoa».Pojedinosti meñu oblacima jet
kumulonimbus (olujni oblak), koji može dostići i treći nivo. Tada vodeni oblak dobije ledenu kapu