EKOLOŠKI BONTON
Isključite kompjuter kad vam ne treba, koristite reciklirani papir, po gradu se vozite biciklom i ne uzimajte kese u
prodavnici – dobro došli u klub prijatelja planete Zemlje.
Stanovanje
Svakodnevno smo odgovorni za 16% ugljen-dioksida i drugih gasova s efektom staklene bašte. Ta količina gasova
nastaje neprimetno, tokom potrošnje energije za stanovanje. Stoga dobro izolujte prozore i vrata svojih domova,
otvorite prozor umesto da uključite klima ureñaj. Mašinu za pranje posuña uključujte samo kad je puna, a bojler
zagrevajte na nižoj temperaturi.
A ako ste se odlučili za gradnju, koristite prirodne grañevinske materijale, sunčevu i geotermalnu energiju, energiju
vetra, te druge obnovljive i prirodne izvore energije.
Kućno svetlo
Obična sijalica s užarenim vlaknom svetli kratko, troši dosta struje, emituje mnogo toplote i sadrži živu, zbog koje
je treba posebno reciklirati da ne bi zagadila vodu i zemlju. Preñite na neonsko osvetljenje: ono svetli deset puta
duže od obične sijalice, potrebna mu je samo četvrtina energije koju potroši obična sijalica, a emituje 90 odsto
manje toplote od nje. Štedljive sijalice mogu se sasvim reciklirati, pa ne zagañuju okolinu.
Štedljiva kompaktna fluorescentna sijalica (CFL) snage 20 vati može zameniti običnu pet puta jaču sijalicu. Za
1200 kilovata struje, koliko jedna ovakva sijalica uštedi tokom svog veka, potrebno je više od pola tone uglja ili,
približno, 280 litara tečnog goriva.
Ako bi samo milion domaćinstava promenio po četiri sijalice, 900.000 tona gasova koji stvaraju efekat staklene
bašte bio bi eliminisan.
Ureñaji
Čak 75% energije potrošene u domaćinstu otpada na takozvanu fantomsku struju. Nju potroše ureñaji poput
televizora, DVD-ja, kompjutera, monitora i stereo ureñaja kada ih uključimo i ne koristimo.
Domaćinstva u postindustrijskim zemljama tako u atmosferu emituju 75.000.000 tona ugljen-dioksida i bacaju
milijarde dolara svake godine. Samo u Evropi, uključeni televizori koje niko ne gleda koštaju preko milijardu dolara
godišnje. Domaćinstvo može da smanji račune i emisiju štetnih gasova za 66%.
Prosečan kompjuter bez monitora potroši 60 do 250 vati struje dnevno. Ako isključujete kompjutere kada ih ne
koristite, u atmosferu ćete ispustiti 83% ugljen-dioksida manje.
Plastika
Pošto ih donesete iz prodavnice, plastične kese uglavnom završe u vašoj životnoj sredini jer se samo 3% njih
reciklira. Napravljene su od polietilena i potrebno im je hiljadu godina da se raspadnu, pri čemu se emituju opasni
gasovi. Da biste ovo sprečili, koristite platnene torbe ili kese od biljnih materija.
Onima koji vam isporučuju hranu recite da zadrže plastične viljuške. Ne koristite plastične šolje, čaše i flaširanu
vodu. Godišnje se za flaširanje vode potroši 2.700.000 tona plastike, a više od 86% plastičnih flaša završava u
prirodi.
Papir
Koristite recikliranu hartiju jer se papir, koji čini trećinu otpada, može prerañivati tri do pet puta pre nego što se
njegova vlakna raspadnu. Tona recikliranog papira čuva 17 stabala i 67% energije potrebne za novoproizvedenu
hartiju.
Održavanje odeće
Istraživanja Univerziteta u Kembridžu pokazala su da na pranje i sušenje odeće otpada 60% ukupne energije
uložene u njenu proizvodnju i održavanje. Perite odeću u toploj, ne u vreloj vodi, i koristite novije tipove mašina za
pranje troše četvrtinu energije i manje vode u odnosu na stare tipove. Opranu odeću sušite napolju, ne u mašini.
Sve to za 90% može redukovati emisiju ugljen-dioksida koji se oslobaña tokom uobičajenog održavanja odeće.
Stare jakne
Stare jakne od prirodnih i veštačkih materijala mogu se reciklirati ili prepraviti. Na taj način se štedi 76 % energije
za proizvodnju nove odeće, a emisija gasova s efektom staklene bašte smanjuje se za 71%.
Kupovinom nošene odeće snižavate emisiju ugljen-dioksida koji se oslobaña tokom proizvodnje nove odeće i
prolazite jeftinije. Primera radi, pamuk zauzima manje od tri% poljoprivrednog zemljišta, ali se za njegovu
proizvodnju troši četvrtina pesticida upotrebljenih u svoj poljoprivredi.
Bicikli
Po gradu se vozite biciklom. Podaci iz razvijenih zemalja pokazuju da tamošnji saobraćaj oslobaña više od 30 %
ukupnog ugljen-dioksida. Ulazak kolima u uži centar Londona stoga se naplaćuje osam funti dnevno, što
saobraćajnu gužvu smanjuje za 22%, a emisiju ugljen-dioksida za 16%.
Na trotoarima mnogih gradova u Nemačkoj parkirani su simpatični crveni bicikli. Polusatna vožnja košta isto koliko
karta za metro ili autobus. U Parizu su ulice oko najzakrčenijih avenija otvorene samo za autobuse, bicikle i taksije.
U Kopenhagenu, 33% stanovništva putuje biciklom. Nije slučajno što je skorašnje istraživanje Dansku rangiralo
kao najsrećniju od 178 zemalja.
Automobili
Za deset sekundi rada automobilskog motora u mestu potroši se više benzina nego za njegovo gašenje i ponovno
paljenje. Ako ugasite motor na semaforu, smanjujete zagañenje atmosfere za osminu. Ukoliko redovno kontrolišete
pritisak u gumama, godišnje ćete uštedeti pun rezervoar goriva.
Podržite lokalnog prodavca
Kupujte hranu na obližnjim pijacama, od proizvoñača iz svoje okoline, jer ćete tako trošiti manje goriva za
dopremanje hrane. Osim toga, hrana s pijace je često svežija od one iz prodavnice.
Posadite bar jedno drvo
Svako posañeno drvo je korak u borbi protiv globalnog zagrevanja. Jedno stablo tokom života može da apsorbuje
do tone ugljen-dioksida, naročito u toplijim klimatskim pojasevima. Tome treba dodati i da lišće apsorbuje toplotu
Sunca.
Posečeno stablo bolje je iskoristiti kao grañu ili odložiti na neko polje nego ložiti jer tada ispusti veći deo ugljenika
koji je upilo tokom života.
Budite zdravi, veseli, volite ljude oko sebe i čuvajte svoju okolinu!!!Preuzeto sa
www.zelenaomladina.org